Prijeđi na sadržaj

Hip hop

Izvor: Wikipedija
Za ostale upotrebe, v. Hip hop (razvrstavanje).

Hip hop je kulturni pokret i muzički žanr koji je započeo među urbanim Afro-Amerikancima, Jamajkancima i Portorikancima u Bronxu, kvartu New Yorka, tijekom ranih 1970-ih i otad se proširio po cijelom svijetu.

Početkom 1990-ih hip hop dostiže popularnost rocka, a do 2002. ga daleko prestiže u vidu popularnosti.

Hip hop glazba

[uredi | uredi kod]

Mnogi faktori koji su utjecali na rani hip hop su složeni i brojni. Iako se većini može uzeti korijen iz afričke kulture, multikulturalno društvo New York Cityja rezultiralo je raznim glazbenim utjecajima koji su pronalazili svoj put do hip hop glazbe.

Elementi stila i tehnike repanja potječu od griota zapadne Afrike; putujući pjevači i pjesnici imali su glazbene stilove koji su sadržavali elemente od kojih će se kasnije razviti hip hop glazba. Neke griotske tradicije došle su u Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Karibe s prijevozom afričkih Robova u "Novi Svijet." Drugi bitni čimbenici su govorne sekcije u pjesmama soul i funk glazbenika kao što su James Brown i Isaac Hayes.

Jedan od mnogih čimbenika za stvaranje današnje hip hop glazbe je jamajkanski stil zvan dub, koji se uzdigao kao podvrsta reggaea u 1960-ima. U dub glazbi su producenti kao što su King Tubby stvarali instrumentalne verzije popularnih reggae pjesama za svrhe klubova i zvučnih sustava; otkrili su da plesači bolje reagiraju na produžene, izolirane ritmove pjesama, često predstavljajući čvrste nastupe udaraljki i snažne bas-linije.

Ubrzo su MC-evi koji su vodili plesove počeli pričati preko instrumentalnih ploča i vještine MC-eva poput U-Roya, Dr. Alimontada i Dillingera su im pomogle da dostignu popularnost. Ova se tradicija nastavlja u današnjoj dancehall glazbi. 1967., jamajkanski imigranti poput DJ Kool Herca primijenili su metode Dub dionica na funk dionice koje su bile popularne u New Yorku. Prema Davidu Topu, reggae nije bio popularan među hip hop obožavateljima u ranim godinama hip hopa, unatoč njegovu utjecaju.

U parkovima i društvenim centrima, nadolazeći DJ-i svirali su okupljenim skupinama mladeži željnih čuti stare funk zvukove. Vrlo ubrzo (do 1976/77) DJ-i i plesači odavali su posebnu pažnju teškim, funky instrumental dionicama udaraljki u bilo kojoj ploči s dobrim prekidima bubnjeva. Tu su spadale pjesme poput "It's Just Begun" Jimmyja Castora, "Scorpio" Dennisa Coffreya i "Dance To The Drummers Beat" Hermana Kellya, kao i pjesme Rolling Stonesa i drugih bijelačkih rock bendova. Jedna od prvih izdanih hip hop pjesama bila je "Rapper's Delight" Sugarhill Ganga, koja je uzela sample popularne disco pjesme "Good Times" grupe Chic.

Djeca koja su plesala na ritmove počeli su se zvati B-Boys, a energetični, akrobatski stil plesa popraćen ritmom nazvao se "breaking". Najpopularniji bronxovski DJ-i poput Kool Herca, Afrike Bambaate i Grandmaster Flasha počeli su miksati dvije snimke iste pjesme da bi ritmovi trajali duže, s brzim cuttingima na miksetama. Bubnjarska dionica od 20 sekundi mogla je biti pretvorena u peterominutni mix.

Osim eksperimentiranja s tehničkom stranom DJ-anja (kao cutting i scratching), Bronx Jocksi su počeli eksperimentirati i s elektronskom glazbom iz Europe. "Trans-Europe Express," Kraftwerkov hit iz 1977., bio je miljenik B-Boya zbog vozajuće metalne mješavine kompjuteriziranih bubanj-dionica i sintisajzera. Dok se sve ovo događalo na vrućim podijima Bronxa, drugi bitan element hip hop scene pojavljivao se na ulicama.

Hip hop i rap

[uredi | uredi kod]
DJ Allah Mathematics iz grupe Wu-Tang Clan.

Često postoji velika zabuna između pojmova hip hop i rap. Danas se čak u samom muzičkom okruženju brkaju pojmovi ili razlika postaje vrlo zamagljena, iako postoji razlika između ta dva pojma. Hip hop je zbroj ove specifične urbane kulture. Glavni stupovi koji su odredili rođenje te kulture su:

Zatim izraz „hip-hop” uključuje i druge trendove u stilu života kao što su odijevanje („hip hop modu”), korištenje slenga i privrženost jednom mentalitetu. Neki smatraju beatbox petim elementom hip hopa; neki bi dodali politički aktivizam, hip hop modu, hip hop sleng, double dutching[α 1] ili još druge elemente kao važne dijelove hip hopa. Rap je kombinacija rime i poezije sa muzičkim ritmom.

Podrijetlo izraza "hip hop" je nejasno. Pokret koji je kasnije postao poznat kao "hip hop" je navodno počeo sa DJ Kool Hercom, dok se DJ-u Afrika Bambaataa često pridodaju zasluge izuma termina "hip hop" za opisivanje kulture. Razne mitske etimologije i komplicirana značenja se dodana izrazu i nastavljaju se propagirati unutar hip hop zajednice.

MC-anje

[uredi | uredi kod]

U širem smislu, majstor ceremonije ili majstor kuće je voditelj, osoba koja ima zadatak prezentirati ceremoniju ili događaj i odrediti njezin ritam odvijanja. U srpskohrvatskom se koristi izraz „čajo” ili „čauš”. U drevnoj Grčkoj imao je zadatak miješati vino s vodom i odrediti točan trenutak u kojem ga treba piti. U 5. vijeku bio je službenik Papinskog dvora odgovoran za ispravno i redovito provođenje složenih rituala svete liturgije. U srednjem vijeku bio je lik koji je u posebnim prilikama bio odgovoran za odabir proizvoda za kuhanje, postavljanje stola i za način iznošenje hrane pred gostima. U razdoblju renesanse bio je odgovoran i za osoblje za čišćenje. Slične figure se također nalaze u carskoj Kini i u drevnom Japanu. Danas se izraz često koristi za označavanje osobe koja predstavlja umjetnike, govori publici, zabavlja ljude i općenito vodi i održava događaj. Ova se upotreba javlja u industriji zabave, na primjer u odnosu na voditelje televizijskih emisija, kao i u suvremenoj kulturi hip hopa i elektroničke plesne muzike.

Izraz je dobio posebnu važnost u hip hop muzici, gdje se koristi žargonski izraz MC, skraćenica za Master of ceremonies. U kasnim 1970-ima, termin emsi (en. emcee), MC ili M.C.[1][2] počeo se koristiti za repere i za njihovu ulogu u hip hop muzici i kulturi. U početku su MC-ji bili oni koji su predstavljali Disk džokeje publici i objašnjavali što se događa tijekom događaja. Često su ti događaji bili zabave na lokacijama uključujući klubove ili vanjske javne prostore. Izraz se obično koristi kao izraz za razlikovanje, koji se odnosi na umjetnika sa dobrim izvedbenim vještinama,[3] te mnogi reperi imaju skraćenicu MC u umjetničkom imenu. Tri elementa koja čine voditelja (M.C.-ja) su sastav teksta (kompozicija, stihovanje, lirika), flow i skill (ritam i rima) i stil, tj. način na koji reper predstavlja svoje znanje. Kada reper savlada sva tri elementa, postaje emsi.

Historija

[uredi | uredi kod]
Gradska četvrt Bronx u maju 1982.

Historija hip hopa počinje 1970-ih u Sjedinjenim Državama, iako ovaj muzički žanr ima duboke i daleke korijene u afroameričkoj muzici, prvenstveno u bluesu i mnogobrojnim njegovim derivatima. Na primjer, 1946. u pjesmi „Noah” grupe gospel grupa The Jubalaires već imamo stilske elemente koji će se proizvesti u hip hopu.[4] Neki elementi se također nalaze 1950-ih u raznim pjesmama od rhythm and blues i rock 'n' roll muzičara (Bo Diddley, Little Richard, Fats Domino), i to izričito kod Bo Diddleyja, kod kojega nalazimo takozvani „Bo Diddley beat”, ritmički obrazac (vidi pjesmu „Bo Diddley”) koji se ponavlja u petlji i kombinira sa strujom svijesti u stihovima.[5][6] Izuzetno je važan utjecaj Jamesa Browna, kao i funky muzike (na pr. Fatback Band[7]) koja će iz njega proizaći. Bit će jedan od najčešće sampliranih umjetnika u hip hop pjesmama.[8] U 1960-ima i 1970-ima pojavio se niz pjesnika, povezanih s masovnim prosvjednim pokretima iz 1968., koji su eksperimentirali s javnim predstavljanjem pjevane i recitirane poezije. Oni je niz autora – književnika –koji spajaju politički aktivizam, poeziju i muzičku praksu. Među imenima najbližima onome što će postati hip hop muzika imamo The Last Poets, LeRoi Jones i Gil Scott-Heron („The Revolution Will Not Be Televised”), kojeg mnogi smatraju ocem političkog rapa.[9] U sličnoj atmosferi je smještena i pjesma „Here Comes The Judge” komičara i muzičara Pigmeata Markhama[α 2], satirično-muzički skeč koji naslućuje na dosta kasnije hip hop estetike.[10][11]

S druge strane, pored usko muzičkih referenci, hip hop je u osnovi rođen kao muzički mestik koji svjesno miješa mnoge heterogene elemente američke kulture s kraja dvadesetog stoljeća. Prije svega, hip hop je nezamisliv bez pokreta za građanska prava i historije rasne segregacije u Sjedinjenim Državama.[12][13]

Atlanta

Glavni umjetnici

[uredi | uredi kod]

Europski hip hop

[uredi | uredi kod]

Hip hop iz Centralne i Južne Amerike

[uredi | uredi kod]

Azijski hip hop

[uredi | uredi kod]

Bilješke

[uredi | uredi kod]
  1. Double dutching: urbana forma preskakanja užeta.
  2. Dewey „Pigmeat” Markham (Durham, North Carolina, 1904 – New York, NJ, 1981).

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. (en) „emcee (n.)”. Online Etymology Dictionary. Pristupljeno 8. 5. 2024. 
  2. „The Emcee[MC Master of Ceremonies to Mic Controller by Gradmaster Caz”]. www.daveyd.com. Pristupljeno 2017-12-10. 
  3. Edwards 2009: str. XII
  4. „The Jubalaires Were Doing Gospel Rap Back in the 1940s” (en-US). Rapzilla. 2016-07-11. Pristupljeno 2020-11-21. 
  5. (en) „Bo Diddley: The Grandfather of Hip Hop?”. teachrock.org. Pristupljeno 8. 5. 2024. 
  6. (en) Sublette, Ned (august 2008.). „Who Do You Love? Bo Diddley’s beat changed the course of rock music.”. smithsonianmag.com. Pristupljeno 8. 5. 2024. 
  7. Hess, Mickey (2007). Icons of Hip Hop: An Encyclopedia of the Movement, Music, and Culture. Greenwood Publishing Group. str. p.xxii. ISBN 978-0-313-33903-5. 
  8. (fr) Pays, Ed (2017). „James Brown et le hip-hop, the Godfather of sample”. thebackpackerz.com. Pristupljeno 8. 5. 2024. 
  9. (en) Sharrock, David (29. 5. 2011). „Gil Scott-Heron: music world pays tribute to the 'Godfather of Rap'”. The Guardian. Pristupljeno 8. 5. 2024. 
  10. „Did Pigmeat Release First Hip-Hop Song?”. XXL. April 14, 2011. Arhivirano iz originala na datum November 7, 2018. Pristupljeno February 25, 2021. 
  11. Darnell, Heather (2023-08-17). „Early Hip-Hop at the Library of Congress | In The Muse”. The Library of Congress. Pristupljeno 2023-09-24. 
  12. (en) Chavis, Benjamin F. (19. 2. 2014). „Civil Rights Movement and Hip-Hop”. Afro News. The Black Media Authority. Pristupljeno 8. 5. 2024. 
  13. (en) Aldridge, Derrick P. (2005). „From Civil Rights to Hip Hop: Towards a Nexus of Ideas”. The Journal of African American History 90 (3). 

Literatura

[uredi | uredi kod]

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio je preuzet s internetskih stranica Hip Hop Unity. Vidi Dozvola Hip Hop Unityja.