Prijeđi na sadržaj

Vododjelnica

Izvor: Wikipedija
Datum izmjene: 20. augusta 2023. u 18:16; autor/autorica: AcaBot (razgovor | doprinosi) (uklanjam zastarelu oznaku center)
(razlika) ← Starija verzija | Aktualna verzija (razlika) | Novija verzija → (razlika)
Glavne razvodnice i slivovi na Zemlji

Vododjelnica (ijek.) ili vododelnica (ek.), razvodnica, ili razvođe, je granica koja razdvaja dva sliva.[1] Može se definirati kao zamišljena linija od koje se sve vode, koje padnu na zemlju, slivaju u dva različita sliva.

Vrste vododjelnica

[uredi | uredi kod]

Postoje dvije vrste vododjelnica:[1]

  • Topografska vododjelnica je zamišljena linija koja spaja točke sa najvećim nadmorskim visinama između dva drenažna sistema. Obično se, na topografskoj karti, izvlači kao osa grebena.
  • Hidrogeološka vododjelnica je zamišljena linija od koje se vode, koje padnu na tlo, stvarno razdvajaju i teku dva različita drenažna sistema. Njen položaj zavisi od reljefa i geološke građe terena. Kada je teren izgrađen od vodonepropusnih stijena (npr. glina, ili sitnozrnih peščara), tada se hidrogeološka vododjelnica poklapa sa topografskom vododjelnicom. Međutim, kada je teren izgrađen od vodopropusnih stijena (najčešće krečnjaka), stvarna (hidrogeološka) vododjelnica može se nalaziti na velikom rastojanju od topografske vododjelnice, tj. od najviše tačke terena. Tada se vododjelnica nalazi na granici ovih stijena sa vodonepropusnim stijenama.

Galerija

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 Marković M., Pavlović R., Čupković T. 2003. Geomorfologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva

Literatura

[uredi | uredi kod]
  1. Anđelić M. 1990. Geomorfologija. Beograd: Vojnogeografski institut
  2. Marković M., Pavlović R., Čupković T. 2003. Geomorfologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
  3. Petrović D. 1977. Geomorfologija. Beograd: Građevinska knjiga
  4. Pešić L. 2001. Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet