Kaštela
Kaštela | |
|---|---|
 | |
  Kaštela | |
| Koordinate: 43°33′N 16°23′E / 43.55°N 16.38°E | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Splitsko-dalmatinska |
| Uprava | |
| • Gradonačelnik | Ivan Udovičić (HDZ) |
| Stanovništvo | |
| • Ukupno | 40,586 |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET) |
| • Ljeti (DST) | UTC+2 (CEST) |
| Poštanski broj | 21212 |
Kaštela su grad u Hrvatskoj u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji se sastoji od 7 naselja: Kaštel Sućurca, Kambelovca, Gomilice, Lukšića, Starog, Novog i Štafilića. S 38.474 stanovnika Kaštela su po veličini drugi grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji i deveti u Hrvatskoj. Ime su dobila po dvorcima (kaštelima) podignutim u doba turske opasnosti u Dalmaciji, a oko kojih su se postupno razvila današnja naselja.
Kaštela se nalaze u blizini Splita, Trogira i Solina.
Kaštela su oformljena od sedam manjih spojenih mjesta uz obalu Kaštelanskog zaljeva. To su: Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica i Sućurac. Kaštela su udaljena desetak kilometara od Trogira na sjeveru i Splita na jugu i vrlo su dobro povezana glavnim cestovnim pravcima s tim dijelom Dalmacije, ali i s kontinentalnom Hrvatskom.
Iznad Kaštela se u smjeru sjeverozapad-jugoistok proteže planina Kozjak (780 m), a nešto niže prema jugu i planina Mosor (1330 m). Kaštelanski zaljev, južna granica Kaštelanskoga polja, predstavlja potonulu depresiju između spomenutih planina na sjeveru i poluotoka Marjana i otoka Čiova na jugu. Rub između kopna i mora prate plićaci s čestim žalom, hridima i minijaturnim otocima. U geološkom smislu prevladavaju vapnenac i fliš. Fliš ne prelazi visinu od 400 m i njegove blage padine, osobito prema moru, prekrivene su obradivim plodnim tlima. Izvori vode izbijaju upravo na liniji dodira fliša i vapnenca.
Izmjena vapnenca i fliša čitljiva je i u vegetacijskom pokrovu, pa su tako vapnenačke površine pretežito gole, dok je fliš prekriven raslinjem. Nekada su to uglavnom bili bijelograb, hrast medunac i česmina, a danas su primorska zaravan i blaže padine brda prekrivene poljodjelskim kulturama, koje se u novije vrijeme smanjuju zbog širenja stambenih predjela. Mikroklimatske prilike s lokalnim obilježjima u okviru semiaridne mediteranske klime omogućuju rano prispijevanje zimskoga povrća i razvoj mediteranskih poljodjelskih kultura poput vinove loze, masline, smokve, badema i dr.
Glavna kaštelanska prometnica je Stara kaštelanska cesta, danas Cesta dr. Franje Tuđmana, koja je velikim dijelom ostatak ceste za Split, građene u vrijeme maršala Marmonta. Ona je rasterećena tek izgradnjom jadranske magistrale, koja uglavnom prolazi izvan naseljenih dijelova. U ljeto 2005. u promet je puštena i dovršena autocesta Zagreb-Split, čime je put između Zagreba i Splita skraćen na manje od četiri sata.
Za privredu je također izuzetno važna i željeznica, koja ovuda prolazi na svojem putu do Splita, ali i putnicima, jer njome vozi Marjan express, udobna linija koja putnike iz Zagreba do Kaštela dovodi za 8-9 sati. Avionom je također moguće putovati između Kaštela i Zagreba, let obično traje oko 35 minuta.
Gomilica, Kambelovac, Kozice, Lukšić, Mila Gora, Novi, Stari, Sućurac i Štafilić.
Kaštela su u prošlosti bila orijentirana na poljoprivredu, a početkom 20. vijeka se javlja i turizam.
Međutim, nakon drugog svjetskog rata je nova komunistička vlada Jugoslavije odlučila industrijalizirati to područje, pa su sagrađene tvornice cementa i plastičnih masa (Jugovinil). To je imalo ozbiljne posljedice po Kaštela, u koja se kao radna snaga doselio veliki broj stanovnika iz Dalmatinske Zagore i zapadne Hercegovine, a turizam je stagnirao zbog velikog zagađenja.
Sve do sredine 1980-ih Kaštela su administrativno pripadala općini Split, a tada su formirana kao posebna općina i postala dio Gradske zajednice općina Split, koju je uz Split sačinjavao i Solin.
Za vrijeme rata u Hrvatskoj područje Kaštela je u septembru 1991. bilo bombardirano od strane zračnih snaga JNA.
Novom administrativnom reorganizacijom Hrvatske 1992. godine Kaštela su dobile status grada, a sjeverni dio bivše općine je postao posebna općina pod nazivom Kaštelanska Zagora.
Prema popisu iz 2015.godine grad Kaštela imaju 40.586 stanovnika.
- Ante Alfirević, isusovac, hrvatski katolički svećenik, kulturni djelatnik, filozof, bogoslov, promicatelj zadrugarstva, katoličkog nakladništva, katolički novinar, pravaš, vođa Hrvatskoga katoličkog pokreta u Dalmaciji
- Mirko Parčina, hrvatski džudaš i džudaški trener, jedan od pionira džuda u Hrvatskoj, važni športski djelatnik kaštelanskog športa i visoki lokalni športski dužnosnik, hrvatski slikar, kipar i primijenjeni umjetnik
- fra Bernardin Sokol, hrvatski skladatelj i franjevac
- Portal Grada Kaštela - kastela.org
- Kastela.com - stranica o gradu Kaštela
- Kastela.Com.Hr © Otvoreni portal građana Kaštela
- Link na Kaštela Arhivirano 2007-06-10 na Wayback Machine-u
- KastelaHr.com © IZHR portal Kaštela
- Službene stranice Grada Kaštela
