Ivan Trnski – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Aktualna verzija od 7. januara 2025. u 19:56

Ivan Trnski (Rača kod Bjelovara, 1. V. 1819. - Zagreb, 30. VI. 1910), književnik, prevodilac i zagonetač.

Biografija

Rodio se u učiteljskoj porodici u selu Rači kod Bjelovara. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, a trogodišnji tečaj za administrativnog graničnog oficira svršio je u Gracu. Kao višegodišnji upravni oficir Krajiške uprave unaprijeđen je 1867. u potpukovnika, a 1869. u pukovnika. Bio je prvi veliki župan bjelovarsko-križevačke županije od jula 1871. do februara 1872, kad se odrekao te dužnosti. Umro je u Zagrebu.

Književni rad

Pisao je pjesme (davorije, prigodnice i popularne napjeve ("Oj jesenske duge noći") te pripovijesti, prevodio s engleskog, njemačkog, ruskog i češkog jezika (Shakespearea, Schillera i Puškina - Evgenij Onjegin), bavio se pitanjima jezika i metrike. Neki ga zbog rasprave "O stihotvorstvu" ("Vijenac", 1874) nazvaše ocem hrvatske metrike. Savremenici su ga slavili kao svojeg ovjenčanog pjesnika i borca za narodna prava, dok ga je kasnija kritika odredila kao vještog versifikatora i ustrajnog prigodničara. Bio je glavni organizator (1900) i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Saradnik je mnogih časopisa - od Gajeve Danice (1835) do Savremenika (1910). Sarađivao je i u listovima "Neven" i "Vijenac".

Pjesničke zbirke: "Pjesme krijesnice"; "Popijevke i milosnice mladenke".

Zagonetke

Trnski je također značajan kao autor zagonetaka (čistih zagonetaka, anagrama odn. premetaljki, akrostihova, kombinacija...), koje je s prekidima objavljivao tokom 50 godina. Objavljivao ih je u Zori dalmatinskoj (Zadar), Nevenu (Zagreb), Glasonoši (Karlovac), Prosvjeti (Zagreb) i Nadi (Sarajevo).

Prva zagonetka u "Nevenu" objavljena mu je 15. I. 1852. (br. 3, str. 46), a posljednja vjerojatno u broju 46 od 23. XI. 1854. godine. Objavio ih je dvadesetak, sve su bile stihovne i sve su objavljene pod nazivom "zagonetka", premda su bile različitih vrsta.

Koristio je pseudonim Skrivnatin (anagram od Ivan Trnski) ili Skrevnatin (anagram od Ivan Ternski).

Izvori

"Opća enciklopedija", Zagreb, 1977-1988.
Stjepan Horvat: "Leksikon zagonetača Jugoslavije", Bjelovar
Slavko Peleh: "Ivan Trnski i zagonetke", "Zagonetač" ("Čvor-razbibriga" broj 271), ..., 131, 1/2 - Bjelovar, 13. XI. 1976.

@@ Red 1: / Red 1: @@
+[[Datoteka:Ivan Trnski.jpg|mini|Ivan Trnski]]
-{{Enigmopedija}}
+'''Ivan Trnski''' ([[Rača]] kod [[Bjelovar]]a, [[1. 5.|1. V.]] [[1819]]. - [[Zagreb]], [[30. 6.|30. VI.]] [[1910]]), književnik, prevodilac i [[enigmat|zagonetač]].
+== Biografija ==
-'''IVAN TRNSKI''' ([[Rača]] kod [[Bjelovar|Bjelovara]], 1. V.1819. - [[Zagreb]], 30. VI. 1910), književnik, prevodilac i [[enigmat]]. Opširnije na [http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Trnski hrvatskoj] Vikipediji.
+Rodio se u učiteljskoj porodici u selu Rači kod Bjelovara. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, a trogodišnji tečaj za administrativnog graničnog oficira svršio je u [[Graz|Gracu]]. Kao višegodišnji upravni oficir Krajiške uprave unaprijeđen je 1867. u [[potpukovnik]]a, a 1869. u [[pukovnik]]a. Bio je prvi [[veliki župan]] bjelovarsko-križevačke županije od jula 1871. do februara 1872, kad se odrekao te dužnosti. Umro je u Zagrebu.
+== Književni rad ==
-[[Category:Enigmati|Trnski, Ivan]]
+Pisao je pjesme ([[davorija|davorije]], prigodnice i popularne napjeve (''"Oj jesenske duge noći"'') te pripovijesti, prevodio s engleskog, njemačkog, ruskog i češkog jezika ([[William Shakespeare|Shakespearea]], [[Friedrich Schiller|Schillera]] i [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškina]] - ''[[Evgenij Onjegin]]''), bavio se pitanjima jezika i [[metrika|metrike]]. Neki ga zbog rasprave ''"O stihotvorstvu"'' (''"Vijenac"'', 1874) nazvaše ''ocem hrvatske metrike''. Savremenici su ga slavili kao svojeg ovjenčanog pjesnika i borca za narodna prava, dok ga je kasnija kritika odredila kao vještog [[versifikator]]a i ustrajnog [[prigodničar]]a. Bio je glavni organizator (1900) i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Saradnik je mnogih časopisa - od [[Ljudevit Gaj|Gajeve]] ''Danice'' (1835) do ''Savremenika'' (1910). Sarađivao je i u listovima ''"Neven"'' i ''"Vijenac"''.
+Pjesničke zbirke: ''"Pjesme krijesnice"''; ''"Popijevke i milosnice mladenke"''.
+== Zagonetke ==
+Trnski je također značajan kao autor [[zagonetka|zagonetaka]] (čistih zagonetaka, [[anagram]]a odn. [[anagram|premetaljki]], [[akrostih]]ova, kombinacija...), koje je s prekidima objavljivao tokom 50 godina. Objavljivao ih je u ''Zori dalmatinskoj'' ([[Zadar]]), ''Nevenu'' (Zagreb), ''Glasonoši'' ([[Karlovac]]), ''Prosvjeti'' (Zagreb) i ''Nadi'' ([[Sarajevo]]).
+Prva zagonetka u "Nevenu" objavljena mu je 15. I. 1852. (br. 3, str. 46), a posljednja vjerojatno u broju 46 od 23. XI. 1854. godine. Objavio ih je dvadesetak, sve su bile stihovne i sve su objavljene pod nazivom "zagonetka", premda su bile različitih vrsta.
+Koristio je [[pseudonim]] ''Skrivnatin'' (anagram od Ivan Trnski) ili ''Skrevnatin'' (anagram od Ivan Ternski).
+== Izvori ==
+{{Commonscat|Ivan Trnski}}
+* ''"Opća enciklopedija"'', Zagreb, 1977-1988.
+* [[Stjepan Horvat (imenjaci)|Stjepan Horvat]]: ''"Leksikon zagonetača Jugoslavije"'', Bjelovar
+* [[Slavko Peleh]]: ''"Ivan Trnski i zagonetke"'', "Zagonetač" ("Čvor-razbibriga" broj 271), ..., 131, 1/2 - Bjelovar, 13. XI. 1976.
+{{Lifetime|1819|1910|Trnski, Ivan}}
+{{Normativna kontrola}}
+[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
+[[Kategorija:Hrvatski enigmati]]
+[[Kategorija:Biografije, Bjelovar]]