Kvadi – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
m →Vanjske veze: standardizacija naziva odjeljka "External links" |
||
| (Nije prikazano 6 međuverzija 4 korisnika) | |||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Germanen 50 n. Chr.png|thumb|350px|Rasprostiranje germanskih plemena u 1. stoljeću. Kvadi se nalaze u lijevom donjem kutu mape (narančasto).<center>]] |
[[Datoteka:Germanen 50 n. Chr.png|thumb|350px|Rasprostiranje germanskih plemena u 1. stoljeću. Kvadi se nalaze u lijevom donjem kutu mape (narančasto).<center>]] |
||
'''Kvadi''' (latinski: Quadi, njemački: Quaden) |
'''Kvadi''' (latinski: Quadi, njemački: Quaden) je manje [[Germani|germansko]] pleme o kojemu se malo zna, i to samo iz zabilješki njihovih neprijatelja – [[Rimljani|Rimljana]]. Oni nisu ostavili nikakve materijalne ostatke po kojima bi se ralikovali od ostalih germanskih plemena. |
||
Možda najranije spominjanje Kvada je u “Geografiji” grčkog autora [[Strabo]]a (7.1.3) gdje spominje |
Možda najranije spominjanje Kvada je u “Geografiji” grčkog autora [[Strabo]]a (7.1.3) gdje spominje [[Svevi|Suevsko]] pleme ''Koldouoi'', na [[Latinski|latinskom]] ''Coldui''. Prema tom tekstu oni su se nalazili pod vlašću [[Maroboduus]]a u današnjoj [[Češka|Češkoj]]. |
||
Rimljani su zabilježili da su se Kvadi u [[1. vijek pne.|1. vijek prne.]] selili uz brojnije [[Markomani|Markomane]], čije ime jednostavno znači “ljudi s granica”, sa rijeke [[Majna|Majne]] niz [[Dunav]] južno, tj. na područje koje je graničilo s Rimskim Carstvom. Kvadi i Markomani su se naselili u današnju [[Moravska|Moravsku]], zapadnu [[Slovačka|Slovačku]] i južnu [[Austrija|Austriju]] odakle su potjerali [[Kelti|Kelte]] (oko 8.-6. pne.). God. 6. pne. Markomanska konfederacija, zajedno s Kvadima, se borila protiv cara [[Tiberije|Tiberija]]. |
Rimljani su zabilježili da su se Kvadi u [[1. vijek pne.|1. vijek prne.]] selili uz brojnije [[Markomani|Markomane]], čije ime jednostavno znači “ljudi s granica”, sa rijeke [[Majna|Majne]] niz [[Dunav]] južno, tj. na područje koje je graničilo s Rimskim Carstvom. Kvadi i Markomani su se naselili u današnju [[Moravska|Moravsku]], zapadnu [[Slovačka|Slovačku]] i južnu [[Austrija|Austriju]] odakle su potjerali [[Kelti|Kelte]] (oko 8.-6. pne.). God. 6. pne. Markomanska konfederacija, zajedno s Kvadima, se borila protiv cara [[Tiberije|Tiberija]]. |
||
| Red 9: | Red 9: | ||
Tacit u ''Germaniji'' spominje kako su Kvadi slični [[Markomani]]ma u borbi, a vođe su im plemenitog roda iz loze [[Maroboduus]]a i [[Tudrus]]a, pretežito ovog drugog, a vođe su im često prihvaćale danak (ili mito) u obliku rimskog srebra. |
Tacit u ''Germaniji'' spominje kako su Kvadi slični [[Markomani]]ma u borbi, a vođe su im plemenitog roda iz loze [[Maroboduus]]a i [[Tudrus]]a, pretežito ovog drugog, a vođe su im često prihvaćale danak (ili mito) u obliku rimskog srebra. |
||
Slijedećih 350 godina oni su graničili s Markomanima na zapadu, proto-[[Slaveni]]ma na sjeveru, sarmatskim [[Jazigi]]ma |
Slijedećih 350 godina oni su graničili s Markomanima na zapadu, proto-[[Slaveni]]ma na sjeveru, sarmatskim [[Jazigi]]ma (kasnije i [[Vandali]]ma) na istoku, te s [[Rimsko Carstvo|Rimskim Carstvom]] na jugu. |
||
==Markomanski ratovi== |
== Markomanski ratovi == |
||
Krajem 2. stoljeća, car [[Marko Aurelije]] je tijekom “Markomanskih ratova” vojevao i protiv Kvada. Sve je započelo oko 166. god. kada su [[Langobardi]] prešli Dunav u rimsku Moeziju, što su mogli uraditi samo uz dopuštenje Kvada kroz čiji su teritorij prešli. Kvadi su vjerojatno izbjegavali sukobe s njima, no kada su ih Rimljani odbacili natrag n ateritorij Kvada započeli su česti sukobi s Langobardima, ali i napadi preko Dunava na teritorij Rima. |
Krajem 2. stoljeća, car [[Marko Aurelije]] je tijekom “Markomanskih ratova” vojevao i protiv Kvada. Sve je započelo oko 166. god. kada su [[Langobardi]] prešli Dunav u rimsku Moeziju, što su mogli uraditi samo uz dopuštenje Kvada kroz čiji su teritorij prešli. Kvadi su vjerojatno izbjegavali sukobe s njima, no kada su ih Rimljani odbacili natrag n ateritorij Kvada započeli su česti sukobi s Langobardima, ali i napadi preko Dunava na teritorij Rima. |
||
Samo nekoliko godina kasnije konfederacija Markomana i Kvada je prešla Dunav svladavši rimske legije i dolinom uz Jadransko more došla do grada [[Akvileja|Akvileje]] u sjevernoj Italiji. Marko Aurelije ih je uspio nagovoriti na mir tek 171. god., ali već slijedeće godine je napao teritori Markomana, a odmah potom i Kvada koji su pomagali Markomanskim izbjeglicama. |
Samo nekoliko godina kasnije konfederacija Markomana i Kvada je prešla Dunav svladavši rimske legije i dolinom uz Jadransko more došla do grada [[Akvileja|Akvileje]] u sjevernoj Italiji. Marko Aurelije ih je uspio nagovoriti na mir tek 171. god., ali već slijedeće godine je napao teritori Markomana, a odmah potom i Kvada koji su pomagali Markomanskim izbjeglicama. |
||
Marko Aurelije je skoro izgubio ovaj rat, ali je iznenadna oluja omogućila trijumf nad Kvadima <ref>5 Dio, 72(71).3.2., 8.1.; Rubin, Z. H. (1979) "Čuda vremena za Marka Aurelija" |
Marko Aurelije je skoro izgubio ovaj rat, ali je iznenadna oluja omogućila trijumf nad Kvadima <ref>5 Dio, 72(71).3.2., 8.1.; Rubin, Z. H. (1979) "Čuda vremena za Marka Aurelija" ''Athenaeum'' 57: 362–80; Guey, J. (1948)</ref> Kvadi su potpuno poraženi do 174. god., ali su već slijedeće, dok je Marko Aurelije bio zauzet pobunom u Rimu, ponovno navirali preko Dunava. Iako je Marko Aurelije uspješno svladao pobunu u Rimu, tek je 178. god. uspio odbiti Kvade preko Dunava u Češku. |
||
Odlučna bitka protiv Kvada odigrala se 179. god. u Laugariciju pod zapovjedništvom legata i prokuratora Marka Valerija Maksimijana iz Poetovia (današnji [[Ptuj]] u Sloveniji)<ref>Ova bitka je prikazana na početku filma ''Gladijator'' Ridleya Scota.</ref> Car je planirao proširiti granice rima preko [[Karpati|Karpata]] i na sjever u Češku kada je iznenada obolio i |
Odlučna bitka protiv Kvada odigrala se 179. god. u Laugariciju pod zapovjedništvom legata i prokuratora Marka Valerija Maksimijana iz Poetovia (današnji [[Ptuj]] u Sloveniji)<ref>Ova bitka je prikazana na početku filma ''Gladijator'' Ridleya Scota.</ref> Car je planirao proširiti granice rima preko [[Karpati|Karpata]] i na sjever u Češku kada je iznenada obolio i umro u 180. godine. |
||
==Nestajanje Kvada== |
== Nestajanje Kvada == |
||
U 4. stoljeću, car [[Valentinijan I.|Valentinijan]] je proveo većinu svoje vladavine braneći granicu na Rajni protiv horda [[Sarmati|Sarmata]], [[Goti|Gota]] i Kvada pod vlašću kralja [[Gabinius]]a. Njega je naposljetku ubio [[Marcelin]], sin [[Maximinus]]a, prefekta Galije; i to za pregovaračkim stolom. Legenda kaže da je Valentinijan |
U 4. stoljeću, car [[Valentinijan I.|Valentinijan]] je proveo većinu svoje vladavine braneći granicu na Rajni protiv horda [[Sarmati|Sarmata]], [[Goti|Gota]] i Kvada pod vlašću kralja [[Gabinius]]a. Njega je naposljetku ubio [[Marcelin]], sin [[Maximinus]]a, prefekta Galije; i to za pregovaračkim stolom. Legenda kaže da je Valentinijan umro (375.) od srčanog napada koji je izazvala delagacija Kvada koja je pregovarala o miru. |
||
Nakon 400. god. u Češkoj su nestali običaji spaljivanja koji su bili tipični za Suevske Germane kao što su bili Kvadi. Najvjerojatnije su se Kvadi pomiješali s drugim narodima tvoreći novi narod - [[Bavarci|Bavarce]]. |
Nakon 400. god. u Češkoj su nestali običaji spaljivanja koji su bili tipični za Suevske Germane kao što su bili Kvadi. Najvjerojatnije su se Kvadi pomiješali s drugim narodima tvoreći novi narod - [[Bavarci|Bavarce]]. |
||
| Red 30: | Red 30: | ||
{{reflist}} |
{{reflist}} |
||
==Poveznice== |
== Poveznice == |
||
*[[Povijest Slovačke]] |
* [[Povijest Slovačke]] |
||
*[[Povijest Češke]] |
* [[Povijest Češke]] |
||
*[[Povijest Portugala]] |
* [[Povijest Portugala]] |
||
*[[Povijest Španjolske]] |
* [[Povijest Španjolske]] |
||
== |
== Vanjske veze == |
||
*[http://groups.yahoo.com/group/Heathenhistory/message/771 J. B. Rives, Komentari Tacitove “Germanije”] |
* [http://groups.yahoo.com/group/Heathenhistory/message/771 J. B. Rives, Komentari Tacitove “Germanije”] |
||
[[Kategorija:Drevni germanski narodi]] |
[[Kategorija:Drevni germanski narodi]] |
||
Aktualna verzija od 15. decembra 2024. u 12:02
Kvadi (latinski: Quadi, njemački: Quaden) je manje germansko pleme o kojemu se malo zna, i to samo iz zabilješki njihovih neprijatelja – Rimljana. Oni nisu ostavili nikakve materijalne ostatke po kojima bi se ralikovali od ostalih germanskih plemena.
Možda najranije spominjanje Kvada je u “Geografiji” grčkog autora Straboa (7.1.3) gdje spominje Suevsko pleme Koldouoi, na latinskom Coldui. Prema tom tekstu oni su se nalazili pod vlašću Maroboduusa u današnjoj Češkoj.
Rimljani su zabilježili da su se Kvadi u 1. vijek prne. selili uz brojnije Markomane, čije ime jednostavno znači “ljudi s granica”, sa rijeke Majne niz Dunav južno, tj. na područje koje je graničilo s Rimskim Carstvom. Kvadi i Markomani su se naselili u današnju Moravsku, zapadnu Slovačku i južnu Austriju odakle su potjerali Kelte (oko 8.-6. pne.). God. 6. pne. Markomanska konfederacija, zajedno s Kvadima, se borila protiv cara Tiberija.
Tacit u Germaniji spominje kako su Kvadi slični Markomanima u borbi, a vođe su im plemenitog roda iz loze Maroboduusa i Tudrusa, pretežito ovog drugog, a vođe su im često prihvaćale danak (ili mito) u obliku rimskog srebra.
Slijedećih 350 godina oni su graničili s Markomanima na zapadu, proto-Slavenima na sjeveru, sarmatskim Jazigima (kasnije i Vandalima) na istoku, te s Rimskim Carstvom na jugu.
Krajem 2. stoljeća, car Marko Aurelije je tijekom “Markomanskih ratova” vojevao i protiv Kvada. Sve je započelo oko 166. god. kada su Langobardi prešli Dunav u rimsku Moeziju, što su mogli uraditi samo uz dopuštenje Kvada kroz čiji su teritorij prešli. Kvadi su vjerojatno izbjegavali sukobe s njima, no kada su ih Rimljani odbacili natrag n ateritorij Kvada započeli su česti sukobi s Langobardima, ali i napadi preko Dunava na teritorij Rima.
Samo nekoliko godina kasnije konfederacija Markomana i Kvada je prešla Dunav svladavši rimske legije i dolinom uz Jadransko more došla do grada Akvileje u sjevernoj Italiji. Marko Aurelije ih je uspio nagovoriti na mir tek 171. god., ali već slijedeće godine je napao teritori Markomana, a odmah potom i Kvada koji su pomagali Markomanskim izbjeglicama.
Marko Aurelije je skoro izgubio ovaj rat, ali je iznenadna oluja omogućila trijumf nad Kvadima [1] Kvadi su potpuno poraženi do 174. god., ali su već slijedeće, dok je Marko Aurelije bio zauzet pobunom u Rimu, ponovno navirali preko Dunava. Iako je Marko Aurelije uspješno svladao pobunu u Rimu, tek je 178. god. uspio odbiti Kvade preko Dunava u Češku.
Odlučna bitka protiv Kvada odigrala se 179. god. u Laugariciju pod zapovjedništvom legata i prokuratora Marka Valerija Maksimijana iz Poetovia (današnji Ptuj u Sloveniji)[2] Car je planirao proširiti granice rima preko Karpata i na sjever u Češku kada je iznenada obolio i umro u 180. godine.
U 4. stoljeću, car Valentinijan je proveo većinu svoje vladavine braneći granicu na Rajni protiv horda Sarmata, Gota i Kvada pod vlašću kralja Gabiniusa. Njega je naposljetku ubio Marcelin, sin Maximinusa, prefekta Galije; i to za pregovaračkim stolom. Legenda kaže da je Valentinijan umro (375.) od srčanog napada koji je izazvala delagacija Kvada koja je pregovarala o miru.
Nakon 400. god. u Češkoj su nestali običaji spaljivanja koji su bili tipični za Suevske Germane kao što su bili Kvadi. Najvjerojatnije su se Kvadi pomiješali s drugim narodima tvoreći novi narod - Bavarce.
God. 409., jedna grupa Kvada, Markomana i Bura prešla je Pirineje i naselila se u rimskoj provinciji Galiciji (današnja Galicija u sjevernom Portugalu), gdje su osnovali Suevsko kraljevstvo Galiciju. Brakara Augusta, današnji grad Braga u Portugalu, postao je njihovom prijestolnicom. Tu se njihov vođa Hermerik zakleo na vjernost Caru 410. god.