Samuilo – razlika između verzija

Samuilo
Samuilo
	car
Vladavina	997. — 6. oktobar 1014.
Prethodnik	Simeon I
Nasljednik	Gavril Radomir
Supruga	Agata, Samuilova supruga
Djeca
	Gavril Radomir; Kosara; Miroslava Bugarska
Dinastija	Komitupoli
Otac	Nikola Komit (od latinskog comes = "namjesnik, povjerenik")
Majka	Ripsimija
Smrt	6. oktobar 1014; Prilep, Samuilovo Carstvo

Interaktivna pretraga historije

← Starija izmjena

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Aktualna verzija od 2. aprila 2024. u 00:50

Samuilo ili Samuil (bug. Самуил, starosl. Самоилъ; 958. — 6. oktobar 1014. Prilep), je bio bugarski car koji je na području današnje Severne Makedonije, Srbije (osim Banata i Bačke), Crne Gore (osim Primorja), Albanije, rumunske Dobrudže, sjeverne Bugarske i sjeverne Grčke, od 976. do 1014. godine stvorio veliku državu Južnih Slavena poznatu kao Samuilovo carstvo. Proglasio se carem Bugarske i uzdigao je Ohridsku arhiepiskopiju na rang patrijarhije.

I danas se vodi spor oko toga da li je Samuilo stvorio makedonsko, zapadnobugarsko ili bugarsko carstvo, mada u suštini to nema veze sa historijom i eciklopedijskim pristupom jer se na rani srednji vijek prenose vrijednosti današnjeg svijeta, kao i današnji pojam nacije u vrijeme kad one uopće nisu bile formirane, već su to bile rodovsko-plemenske zajednice, koje nisu govorile ni jedan od današnjih jezika niti imale svijest o nekoj nacionalnoj pripadnosti u današnjem smislu te riječi.

Porijeklo

Samuilova majka Ripsimija bila je armenskog porijekla, dok oko porijekla njegovog oca postoje različite teorije:

Po nekim autorima (srpski historičar S. Pirivatrić i dr.) njegov otac komit Nikola bio je bugarski namjesnik oblasti Devol (današnja Albanija i dio Makedonije).
Prema drugim (makedonski historičar Taškovski i dr.) njegov otac bio je brsjački knez Nikola koji je bio vazal bugarskog cara Simeona I, a potom nakon što je car Jovan I Cimiskije 971. godine srušio Prvo bugarsko carstvo, bizantski vazal.
Po trećoj teoriji (nju zastupaju bugarski historičari) njegov otac Nikola bio je namjesnik Sredeca^[1] (današnja Sofija).

Ustanak komitopula

Bizantinci su nakon osvajanja Prvog bugarskog carstva, 971. godine, zaveli okrutnu upravu u Makedoniji zbog čega su se 976. brojna slavenska plemena podigla na ustanak protiv Bizanta. Na čelu ustanka našla su se četiri sina vojvode-komite Nikole, tzv. komitopuli: David, Aron, Mojsije i Samuilo. Tokom pobune u borbi su poginuli David i Mojsije, dok su Aron i Samuilo uspjeli protjerati bizantince iz Makedonije. Među braćom je došlo do neslaganja oko nastavka djelovanja, jer je Aron bio za kompromis sa carem Bazilije II, dok je Samuilo bio za nezavisnost države, tako da je po Samuilovoj naredbi Aron ubijen.

Neki historičari smatraju da je Samuilo bio naklonjen bogumilima, jer su oni bili jedina organizirana snaga jasne slavenske orjentacije u tadašnjoj Makedoniji, koju je mogao upotrijebiti protiv bizantske vlasti i helenizacije crkve i naroda.

Samuilovo carstvo

Glavni članak: Samuilovo carstvo

Samuilo je odmah krenuo proširiti svoj teritorij, koristeći se unutrašnjim sukobima u Bizantu i borbama koje je ovaj vodio na drugim stranama. Vrlo brzo osvojio je: Epir, Tesaliju, Duklju, Rašku, Bosnu, Zahumlje, Travuniju, Dračku temu (dio Albaniju), Srijem i Podunavsku Bugarsku (Mezija).

Samuilo se nakon toga proglasio carem pozivajući se na titulu Simeona I, uzdigao je Ohridsku arhiepiskopiju na rang patrijarhije, a svoju prijestolnicu iz Male Prespe premjestio u Ohrid. U pohodu na Duklju zarobio je Jovana Vladimira, ali ga je vrlo brzo vratio na dukljanski tron kao muža svoje kćeri Kosare i svog zeta. Osujetio je bizantski pokušaj da ga zaustave i porazio njihovu vojsku kod Soluna 996., nakon toga se osmjelio i prodro do Korinta i Peloponeza 997.

Propast Samuilovog carstva

Samuilo je 1001. godine pokrenio veliku ofanzivu na Bizant - krenuvši prema srcu carstva Adrianopolisu i Konstantinopolisu, ali je ovaj put poražen 1004., mada su njegove trupe preko Filipopolisa stigle do Adrianopolisa. Nakon toga je bizantska vojska zauzela gotovo polovicu njegove države.

Konačni slom Samuilo je doživio na planini Belasici, blizu Strumice, 1014. godine u kojoj je bizantska vojska, pod komandom cara Bazilija II do nogu potukla Samuilove trupe, on se uspio izvući i skloniti u Prilep. Nakon bitke uslijedila je surova odmazda nad zarobljenicima, po legendi njegovih 14.000 vojnika je po carevoj naredbi osljepljeno, dok je svakom stotom (ili hiljaditom) ostavljeno po jedno oko da bude vodič slijepih. Zbog te surovosti car Bazilije II. je dobio nadimak Bugaroubojica. Kada je Samuilo vidio svoju osljepljenu vojsku u okovima umro je na mjestu od srčane kapi. Ubrzo nakon Samuilove smrti njegova država je propala radi dinastičkih trvenja između njegovih nasljednika.

Samuilo je poznat i po nadgrobnoj ploči koju je podigao svojim roditeljima (Samuilov natpis iz 992/3. godine u selu German), koji spada u jedan od najstarijih sačuvanih slavenskih natpisa.^[2]

Grčki profesor Nikolaos Moutsopoulos je 1965 na otoku sv. Ahilej na Maloj Prespi, u crkvi koju je dao podići sam Samuil pronašao njegov grob, kao i grob njegova sina Gabrijela Radomira i nećaka Ivana Vladislava.^[3]

Bugarsko carstvo

Među balkanskim historičarima (u te rasprave su uvučeni i mnogi članovi Akademija) postoji veliki sukob oko Samuilove etničke pripadnosti, odnosno oko toga treba li njegovo carstvo nazivati makedonskim ili ga smatrati nastavkom prvog bugarskog carstva. Samuilo je prema većini svjetskih historičara bio bugarski car^[4]

Bugarski naučnici svoju tezu temelje na činjenicama da se Samuilo proglasio za cara i nastavljača tradicija Simeona Velikog, kao i na činjenici da je Bazilije II. dobio nadimak Bugaroubojica. Osim toga u korist ove teze je i činjenica da je sam Samuilov nećak, car Ivan Vladislav u Bitoljskom natpisu izjavio da je Bugarski vladar, car Bugara. Ovoj tezi, se priklanja velik dio svjetskih historičara.

Izvori

↑ Ангелов Д., Византия - политическа история, Издателство "Идея", Стара Загора, 1994, ISBN 954-8638-06-1, стр. 180
↑ Vladimir Ćorović: Država maćedonskih Slovena, Portal Rastko (pristupljeno 5. novembar 2011.)
↑ „Prof. Kazimir Popkonstantinov: The offer for exchange of Samuel's remains is a provocation from Greece” (Bulgarian). "Focus" Agency. 15. 02. 2007.. Pristupljeno 28. 04. 2007.
↑ Ulf Brunnbauer, Drevna nacionalnost i vjekovna borba za državnost: Historografski mitovi u republici Makedoniji (BJRM) Arhivirano 2011-11-19 na Wayback Machine-u, Zbornik radova "Historijski mitovi na Balkanu", Sarajevo, 2003: Postojeća nauka smatra Samuilovu državu bugarskom, što je pretpostavka koja ima oslonca u primarnih izvorima: bizantski autori zovu je 'Bugarska' a njene stanovnike 'Bugari'. Samuilo je sebe smatrao vladarom 'Bugara', a ne 'Makedonaca'. Bizantijski car Bazilije II., koji je zadao strašan poraz Samuilovim snagama 1014. godine, zaslužio je epitaf 'bugarski koljač'.

Prethodnik:
Simeon I

Samuilovo carstvo
976 - 1018

Nasljednik:
Gavril Radomir

[1] Ангелов Д., Византия - политическа история, Издателство "Идея", Стара Загора, 1994, ISBN 954-8638-06-1, стр. 180

[rastko-2] Vladimir Ćorović: Država maćedonskih Slovena, Portal Rastko (pristupljeno 5. novembar 2011.)

[3] „Prof. Kazimir Popkonstantinov: The offer for exchange of Samuel's remains is a provocation from Greece” (Bulgarian). "Focus" Agency. 15. 02. 2007.. Pristupljeno 28. 04. 2007.

[4] Ulf Brunnbauer, Drevna nacionalnost i vjekovna borba za državnost: Historografski mitovi u republici Makedoniji (BJRM) Arhivirano 2011-11-19 na Wayback Machine-u, Zbornik radova "Historijski mitovi na Balkanu", Sarajevo, 2003: Postojeća nauka smatra Samuilovu državu bugarskom, što je pretpostavka koja ima oslonca u primarnih izvorima: bizantski autori zovu je 'Bugarska' a njene stanovnike 'Bugari'. Samuilo je sebe smatrao vladarom 'Bugara', a ne 'Makedonaca'. Bizantijski car Bazilije II., koji je zadao strašan poraz Samuilovim snagama 1014. godine, zaslužio je epitaf 'bugarski koljač'.

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Red 1: / Red 1: @@
+{{for|selo u Razgradskoj oblasti (Bugarska)|Samuil (Bugarska)}}
+{{for|opštinu u Razgradskoj oblasti (Bugarska)|Opština Samuil}}
 {{Monarh (HR)
 | ime                  = Samuilo
@@ Red 4: / Red 6: @@
 | slika                = [[Datoteka:Samuil of bolgaria reconstruction.jpg|250px]]
 | opis slike           =Rekonstrukcija izgleda cara Samuila
-| vladavina            = [[997]] - [[6. oktobar]] [[1014]]
+| vladavina            = [[997]]. — [[6. oktobar]] [[1014]].
 | krunidba             =
 | ostale titule        =
@@ Red 11: / Red 13: @@
 | mjesto rođenja       =
 | datum smrti          = [[6. oktobar]] [[1014]]
-| mjesto smrti         = [[Prilep]], [[Makedonija]]
+| mjesto smrti         = [[Prilep]], [[Samuilovo Carstvo]]
 | mjesto pokopa        =
 | datum pokopa         =
 | prethodnik           = [[Simeon I]]|
-| nasljednik           = [[Gabrijel Radomir]]|
+| nasljednik           = [[Gavril Radomir]]|
+| supruga              = [[Agata, Samuilova supruga]]
-| način nasljeđivanja  =
+| djeca                =[[Gavril Radomir]]<br/>[[Kosara]]<br/>[[Miroslava Bugarska]]
-| prijestolonasljednik =
-| supruga              =
-| suprug               =
-| supruga 1            = Kosara
-| supruga 2            = Agata
-| supruga 3            =
-| supruga 4            =
-| supruga 5            =
-| supruga 6            =
-| supruga 7            =
-| supruga 8            =
-| djeca                =Gabrijel Radomir, Teodora Kosara, Miroslava, Katun Anastazija
 | obitelj              =
 | dinastija            =Komitupoli
 | vladarska himna      =
-| otac                 = Nikola Komit (od [[latinski]] comes=namjesnik, povjerenik)
+| otac                 = Nikola Komit (od [[Latinski jezik|latinskog]] ''comes'' = "namjesnik, povjerenik")
 | majka                =Ripsimija
 }}
-'''Samuilo''' (958. - [[6. oktobar]] [[1014]] [[Prilep]]) je bio [[Bugari|Bugarski]] car koji je na području današnje [[Makedonija|Republike Makedonije]], [[Srbija|Srbije]] (osim [[Banat]]a i [[Bačka|Bačke]]), [[Crna Gora|Crne Gore]] (osim Primorja), [[Albanija|Albanije]], [[Rumunjska|rumunske]] [[Dobrudža|Dobrudže]], sjeverne [[Bugarska|Bugarske]] i sjeverne [[Grčka|Grčke]], od [[976]]. do [[1014]]. godine stvorio veliku državu [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] poznatu kao [[Samuilovo carstvo]]. Proglasio se [[car]]em Bugarske i uzdigao je [[Ohridska arhiepiskopija|Ohridsku arhiepiskopiju]] na rang [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarhije]].
+'''Samuilo''' ili '''Samuil''' ({{jez-bug|Самуил}}, {{jez-stsl|Самоилъ}}; 958. — [[6. oktobar]] [[1014]]. [[Prilep]]), je bio [[Prvo bugarsko carstvo|bugarski]] car koji je na području današnje [[Severna Makedonija|Severne Makedonije]], [[Srbija|Srbije]] (osim [[Banat]]a i [[Bačka|Bačke]]), [[Crna Gora|Crne Gore]] (osim Primorja), [[Albanija|Albanije]], [[Rumunjska|rumunske]] [[Dobrudža|Dobrudže]], sjeverne [[Bugarska|Bugarske]] i sjeverne [[Grčka|Grčke]], od [[976]]. do [[1014]]. godine stvorio veliku državu [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] poznatu kao [[Samuilovo carstvo]]. Proglasio se [[car]]em Bugarske i uzdigao je [[Ohridska arhiepiskopija|Ohridsku arhiepiskopiju]] na rang [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarhije]].
-I danas se vodi spor oko toga da li je Samuilo stvorio makedonsko, zapadnobugarsko ili bugarsko carstvo? (i na stranicama wikipedije), u suštini to nema veze sa historijom i eciklopedijskim pristupom jer se na rani srednji vijek prenose vrijednosti današnjeg svijeta, i današnji pojam nacije u vrijeme kad one uopće nisu bile formirane, već su to bile rodovsko plemenske zajednice, koje nisu govorile nijedan od današnjih jezika niti imale svijest o nekoj nacionalnoj pripadnosti u današnjem smislu te riječi.
+I danas se vodi spor oko toga da li je Samuilo stvorio makedonsko, zapadnobugarsko ili bugarsko carstvo, mada u suštini to nema veze sa historijom i eciklopedijskim pristupom jer se na rani srednji vijek prenose vrijednosti današnjeg svijeta, kao i današnji pojam nacije u vrijeme kad one uopće nisu bile formirane, već su to bile rodovsko-plemenske zajednice, koje nisu govorile ni jedan od današnjih jezika niti imale svijest o nekoj nacionalnoj pripadnosti u današnjem smislu te riječi.
 == Porijeklo ==
+Samuilova majka Ripsimija bila je [[Armenija|armenskog]] porijekla, dok oko porijekla njegovog oca postoje različite teorije:
+* Po nekim autorima (srpski historičar S. Pirivatrić i dr.) njegov otac komit Nikola bio je bugarski namjesnik oblasti [[Devol]] (današnja [[Albanija]] i dio [[Republika Makedonija|Makedonije]]).
-Samuilova majka Ripsimija bila je [[Armenija|armenskog]]  porijekla, dok oko porijekla njegovog oca postoje različite teorije:
-* Po nekim autorima (srpski historičar S. Pirivatrić i dr.) njegov otac komit Nikola bio je bugarski namjesnik oblasti [[Devol]] (današnja  [[Albanija]] i dio Makedonije).
+* Prema drugim (makedonski historičar Taškovski i dr.) njegov otac bio je [[Brsjaci|brsjački]] knez Nikola koji je bio [[vazal]] bugarskog cara [[Simeon I|Simeona I]], a potom nakon što je [[car]] [[Jovan I Cimiskije]] [[971]]. godine srušio [[Prvo bugarsko carstvo]], bizantski vazal.
+* Po trećoj teoriji (nju zastupaju bugarski historičari) njegov otac Nikola bio je namjesnik Sredeca<ref>Ангелов Д., ''Византия - политическа история'', Издателство "Идея", Стара Загора, 1994, {{ISBN|954-8638-06-1}}, стр. 180</ref> (današnja [[Sofija]]).
-* Prema drugim (makedonski historičar Taškovski i dr.) njegov otac bio je [[Brsjaci|brsjački]] knez Nikola koji je bio [[vazal]] bugarskog cara [[Simeona I]], a potom nakon što je [[car]] [[Jovan Cimiskije]] [[971]]. godine srušio [[Prvo bugarsko carstvo]], bizantski vazal.
-* Po trećoj teoriji (nju zastupaju bugarski historičari) njegov otac Nikola bio je namjesnik Sredeca<ref>Ангелов Д., ''Византия - политическа история'', Издателство "Идея", Стара Загора, 1994, ISBN 954-8638-06-1, стр. 180</ref> (današnja [[Sofija]]).
 == Ustanak komitopula ==
-Bizantinci su nakon osvajanja [[Prvo bugarsko carstvo|Prvog bugarskog carstva]], [[971]]. godine, zaveli okrutnu upravu u Makedoniji zbog čega su se  [[976]]. brojna slavenska plemena podigla na ustanak protiv [[Bizant]]a. Na čelu ustanka našla su se četiri sina vojvode-komite Nikole, tzv. komitopuli: David, Aron, Mojsije i Samuilo. Tokom pobune u borbi su poginuli David i Mojsije, dok su Aron i Samuilo uspjeli protjerati bizantince iz Makedonije. Među braćom je došlo do neslaganja oko nastavka djelovanja, jer je Aron bio za kompromis sa carem [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilije II]], dok je Samuilo bio za nezavisnost države, tako da je po Samuilovoj naredbi  Aron ubijen.
+Bizantinci su nakon osvajanja [[Prvo bugarsko carstvo|Prvog bugarskog carstva]], [[971]]. godine, zaveli okrutnu upravu u Makedoniji zbog čega su se [[976]]. brojna slavenska plemena podigla na ustanak protiv [[Bizant]]a. Na čelu ustanka našla su se četiri sina vojvode-komite Nikole, tzv. komitopuli: David, Aron, Mojsije i Samuilo. Tokom pobune u borbi su poginuli David i Mojsije, dok su Aron i Samuilo uspjeli protjerati bizantince iz Makedonije. Među braćom je došlo do neslaganja oko nastavka djelovanja, jer je Aron bio za kompromis sa carem [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilije II]], dok je Samuilo bio za nezavisnost države, tako da je po Samuilovoj naredbi Aron ubijen.
+Neki historičari smatraju da je Samuilo bio naklonjen [[bogumili]]ma, jer su oni bili jedina organizirana snaga jasne slavenske orjentacije u tadašnjoj Makedoniji, koju je mogao upotrijebiti protiv bizantske vlasti i helenizacije crkve i naroda.
+[[Datoteka:Ohrid in Macedonia2.jpg|thumb|right|300px|[[Samuilova tvrđava u Ohridu]]]]
-Neki historičari smatraju da je Samuilo bio naklonjen [[bogumili]]ma, jer su oni bili jedina organizirana snaga jasne slavenske orjentacije u tadašnjoj Makedoniji,  koju je mogao upotrijebiti protiv bizantske vlasti i helenizacije crkve i naroda.
-[[Datoteka:Ohrid in Macedonia2.jpg|thumb|levo|300px|[[Samuilova tvrđava u Ohridu]]]]
 == Samuilovo carstvo ==
 {{main|Samuilovo carstvo}}
-Samuilo je odmah krenuo proširiti svoj teritorij, koristeći se unutrašnjim sukobima u Bizantu i  borbama koje je ovaj vodio na drugim stranama. Vrlo brzo osvojio je: [[Epir]], [[Tesalija|Tesaliju]], [[Duklja|Duklju]], [[Raška|Rašku]], [[Bosna|Bosnu]], [[Zahumlje]], [[Travunija|Travuniju]], [[Drač]]ku temu (dio [[Albanija|Albaniju]]), [[Srijem]] i Podunavsku Bugarsku ([[Mezija]]).
+Samuilo je odmah krenuo proširiti svoj teritorij, koristeći se unutrašnjim sukobima u Bizantu i borbama koje je ovaj vodio na drugim stranama. Vrlo brzo osvojio je: [[Epir]], [[Tesalija|Tesaliju]], [[Duklja|Duklju]], [[Raška|Rašku]], [[Bosna|Bosnu]], [[Zahumlje]], [[Travunija|Travuniju]], [[Drač]]ku temu (dio [[Albanija|Albaniju]]), [[Srijem]] i Podunavsku Bugarsku ([[Mezija]]).
+Samuilo se nakon toga proglasio carem pozivajući se na titulu [[Simeon I|Simeona I]], uzdigao je Ohridsku arhiepiskopiju na rang patrijarhije, a svoju prijestolnicu iz [[Mala Prespa|Male Prespe]] premjestio u [[Ohrid]]. U pohodu na Duklju zarobio je Jovana Vladimira, ali ga je vrlo brzo vratio na dukljanski tron kao muža svoje kćeri Kosare i svog zeta. Osujetio je bizantski pokušaj da ga zaustave i porazio njihovu vojsku kod [[Solun]]a [[996]]., nakon toga se osmjelio i prodro do [[Korint]]a i [[Peloponez]]a [[997]].
-Samuilo se nakon toga proglasio carem pozivajući se na titulu [[Simeon I|Simeona I]], uzdigao je Ohridsku arhiepiskopiju na rang patrijarhije, a svoju prijestolnicu iz [[Mala Prespa|Male Prespe]] premjestio u [[Ohrid]]. U pohodu na Duklju zarobio je Jovana Vladimira, ali ga je vrlo brzo vratio na dukljanski tron kao muža svoje kćeri Kosare i svog zeta. Osujetio je bizantski pokušaj da ga zaustave i porazio njihovu vojsku kod [[Solun]]a [[996]]., nakon toga se  osmjelio i prodro do [[Korint]]a i [[Peloponez]]a [[997]].
 == Propast Samuilovog carstva ==
 Samuilo je [[1001]]. godine pokrenio veliku ofanzivu na Bizant - krenuvši prema srcu carstva [[Jedrene|Adrianopolisu]] i [[Istanbul|Konstantinopolisu]], ali je ovaj put poražen [[1004]]., mada su njegove trupe preko [[Plovdiv|Filipopolisa]] stigle do Adrianopolisa. Nakon toga je bizantska vojska zauzela gotovo polovicu njegove države.
@@ Red 61: / Red 53: @@
 Konačni slom Samuilo je doživio na planini [[Belasica|Belasici]], blizu [[Strumica|Strumice]], [[1014]]. godine u kojoj je bizantska vojska, pod komandom cara [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilija II]] do nogu [[Bitka na Belasici|potukla Samuilove trupe]], on se uspio izvući i skloniti u [[Prilep]]. Nakon bitke uslijedila je surova odmazda nad zarobljenicima, po legendi njegovih 14.000 vojnika je po carevoj naredbi osljepljeno, dok je svakom stotom (ili hiljaditom) ostavljeno po jedno oko da bude vodič slijepih. Zbog te surovosti car Bazilije II. je dobio nadimak Bugaroubojica. Kada je Samuilo vidio svoju osljepljenu vojsku u okovima umro je na mjestu od srčane kapi. Ubrzo nakon Samuilove smrti njegova država je propala radi dinastičkih trvenja između njegovih nasljednika.
-Samuilo je poznat i po nadgrobnoj ploči koju je podigao svojim roditeljima (Samuilov natpis iz  992/3. godine u selu German), koji spada u jedan od najstarijih sačuvanih slavenskih natpisa.<ref name"rastko">[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/2_6_l.html Vladimir Ćorović: Država maćedonskih Slovena], Portal Rastko (pristupljeno 5. novembar 2011.)</ref>
+Samuilo je poznat i po nadgrobnoj ploči koju je podigao svojim roditeljima (Samuilov natpis iz 992/3. godine u selu German), koji spada u jedan od najstarijih sačuvanih slavenskih natpisa.<ref name="rastko">[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/2_6_l.html Vladimir Ćorović: Država maćedonskih Slovena], Portal Rastko (pristupljeno 5. novembar 2011.)</ref>
-[[Datoteka:Sarkofazite na Samuil, Gavril Radomir i Ivan Vladislav.jpg|thumb|levo|300px|Grobovi Samuila, Gabrijela Radomira i Ivana Vladislava u crkvi sv. Ahilej na Maloj Prespi]]
+[[Datoteka:Sarkofazite na Samuil, Gavril Radomir i Ivan Vladislav.jpg|thumb|right|300px|Grobovi Samuila, Gabrijela Radomira i Ivana Vladislava u crkvi sv. Ahilej na Maloj Prespi]]
-Grčki profesor Nikolaos Moutsopoulos je 1965 na otoku sv. Ahilej na Maloj Prespi, u crkvi koju je dao podići sam Samuil pronašao njegov grob, kao i grob njegova sina Gabrijela Radomira i nećaka Ivana Vladislava. <ref>{{cite news |title= Prof. Kazimir Popkonstantinov: The offer for exchange of Samuel's remains is a provocation from Greece
+Grčki profesor Nikolaos Moutsopoulos je 1965 na otoku sv. Ahilej na Maloj Prespi, u crkvi koju je dao podići sam Samuil pronašao njegov grob, kao i grob njegova sina Gabrijela Radomira i nećaka Ivana Vladislava.<ref>{{cite news |title= Prof. Kazimir Popkonstantinov: The offer for exchange of Samuel's remains is a provocation from Greece
 |date = 15. 02. 2007. |publisher="Focus" Agency |language=Bulgarian |url=http://www.focus-news.net/index.php?id=n647796&chain=1 |accessdate = 28. 04. 2007. }}</ref>
-== Makedonsko ili bugarsko carstvo? ==
+== Bugarsko carstvo ==
+Među balkanskim historičarima (u te rasprave su uvučeni i mnogi članovi Akademija) postoji veliki sukob oko Samuilove etničke pripadnosti, odnosno oko toga treba li njegovo carstvo nazivati makedonskim ili ga smatrati nastavkom prvog bugarskog carstva.
+''Samuilo'' je prema većini svjetskih historičara bio bugarski car<ref>Ulf Brunnbauer,
+[http://www.iis.unsa.ba/izdavacka_djelatnost/posebna_izdanja/mitovi/mitovi_brunnbauer.html Drevna nacionalnost i vjekovna borba  za državnost: Historografski mitovi u republici Makedoniji (BJRM)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111119190416/http://www.iis.unsa.ba/izdavacka_djelatnost/posebna_izdanja/mitovi/mitovi_brunnbauer.html |date=2011-11-19 }}, Zbornik radova "Historijski mitovi na Balkanu", Sarajevo, 2003:
-* Među balkanskim historičarima (u te rasprave su uvučeni i mnogi članovi Akademija) postoji veliki sukob oko Samuilove etničke pripadnosti, odnosno oko toga treba li njegovo carstvo nazivati makedonskim ili ga smatrati nastavkom prvog bugarskog carstva?
-''Samuilo'' je prema većini  svjetskih historičara bio bugarski car<ref>Ulf Brunnbauer,
+Postojeća nauka smatra Samuilovu državu bugarskom, što je pretpostavka koja ima oslonca u primarnih izvorima: bizantski autori
-[http://www.iis.unsa.ba/izdavacka_djelatnost/posebna_izdanja/mitovi/mitovi_brunnbauer.html Drevna nacionalnost i vjekovna borba
+zovu je 'Bugarska' a njene stanovnike 'Bugari'. Samuilo je sebe smatrao vladarom 'Bugara', a ne 'Makedonaca'. Bizantijski car Bazilije II., koji je zadao strašan poraz Samuilovim snagama 1014. godine, zaslužio je epitaf 'bugarski koljač'.</ref>
-za državnost: Historografski mitovi u republici Makedoniji (BJRM)], Zbornik radova "Historijski mitovi na Balkanu", Sarajevo, 2003:
+Bugarski naučnici svoju tezu temelje na činjenicama da se Samuilo proglasio za cara i nastavljača tradicija Simeona Velikog, kao i na činjenici da je Bazilije II. dobio nadimak Bugaroubojica. Osim toga u korist ove teze je i činjenica da je sam Samuilov nećak, car Ivan Vladislav u Bitoljskom natpisu izjavio da je Bugarski vladar, car Bugara. Ovoj tezi, se priklanja velik dio svjetskih historičara.
-Postojeća nauka smatra Samuilovu državu bugarskom, što je pretpostavka koja ima oslonca u primarnih izvorima: bizantski autori
-zovu je 'Bugarska' a njene stanovnike 'Bugari'. Samuilo je sebe smatrao vladarom 'Bugara', a ne 'Makedonaca'. Bizantijski car Bazilije II., koji je zadao strašan poraz Samuilovim snagama 1014. godine, zaslužio je epitaf 'bugarski koljač'.</ref>ali ima i onih koji ga drže makedonskim <ref>[http://www.macedonium.org/Macedonium.aspx?jazik=2&kid=1&pid=2&ppid=9&tid=251 МАКЕДОНСКОТО САМОИЛОВО ЦАРСТВО]"Во '''руски "Словар" објавен во 1896 г.''' пишува дека комитопулот Никола и синовите востанале против Бугарија и дека потоа '''Бугарите се избркани од Македонија која била прогласена како посебна држава'''."
-</ref>
-* Bugarski naučnici svoju tezu temelje na činjenicama da se Samuilo proglasio za cara i nastavljača tradicija Simeona Velikog, kao i na činjenici da je Bazilije II. dobio nadimak Bugaroubojica. Osim toga u korist ove teze je i činjenica da je sam Samuilov nećak, car Ivan Vladislav u Bitoljskom natpisu izjavio da je Bugarski vladar, car Bugara. Ovoj tezi, se priklanja velik dio svjetskih historičara.
 == Izvori ==
 {{izvori}}
 {{niz|
 pre=[[Simeon I]]|
 spisak=[[Samuilovo carstvo]]<br />[[976]] - [[1018]]|
-posle=[[Gabrijel Radomir]]|
+posle=[[Gavril Radomir]]|
 }}
-<!-- interwiki -->
 {{Commonscat|Samuil of Bulgaria}}
-[[Kategorija:Istorija Bugarske]]
+[[Kategorija:Historija Bugarske]]
-[[Kategorija:Istorija Makedonije]]
+[[Kategorija:Historija Severne Makedonije]]
-[[Kategorija:Istorija Srbije]]
+[[Kategorija:Historija Srbije]]
 [[Kategorija:Historija Albanije u srednjem vijeku]]
-[[Kategorija:Istorija Crne Gore]]
+[[Kategorija:Historija Crne Gore]]
 [[Kategorija:Historija Grčke]]
 [[Kategorija:Historija Rumunije]]
 [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]
 [[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
-{{Link FA|bg}}