5. 12. – razlika između verzija
Izgled
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
(Nije prikazano 20 međuverzija 7 korisnika) | |||
Red 14: | Red 14: | ||
== Događaji == |
== Događaji == |
||
* [[1443]]. — Rođen italijanski svećenik [[Giuliano della Rovere|Đulijano dela Rovere]], papa [[Pope Julius II|Julije II]] (1503-1513), najveći pokrovitelj umjetnosti među poglavarima rimokatoličke crkve. Od [[Michelangelo|Mikelanđela]] je naručio izradu fresaka u [[Sistine Chapel|Sikstinskoj kapeli]] u [[Vatican|Vatikanu]], od [[Donato Bramante|Bramantea]] rekonstrukciju crkve [[St. Peter's Basilica|Svetog Petra]], a [[Raffaello Sanzio da Urbino|Rafael Santi]] je oslikao njegove privatne odaje. |
|||
* [[1766]]. — [[london]]ska aukcijska kuća „Kristi“ održala je prvu [[aukcija|aukciju]]. |
* [[1766]]. — [[london]]ska aukcijska kuća „Kristi“ održala je prvu [[aukcija|aukciju]]. |
||
* [[1766]]. — Londonska aukcijska kuća [[Christie's|Kristi]] održala je prvu aukciju. |
|||
* [[1791]]. — Umro austrijski kompozitor [[Wolfgang Amadeus Mozart|Volfgang Amadeus Mocart]], centralna ličnost bečke klasike i jedan od najplodinijih muzičara. Napisao je oko [[600]] djela, među kojima su opere, simfonije, koncerti za klavir, violinu i druge instrumente, kantate, mise ("Figarova ženidba", "Čarobna frula", "Praška simfonija", "Simfonija u g-molu", "Rekvijem", "Mala noćna muzika"). |
|||
* [[1867]]. — Rođen poljski državnik, maršal [[Józef Klemens Piłsudski|Jozef Klemens Pilsudski]], prvi predsjednik [[Poljske]] (1918-1922) i inicijator rata protiv [[sovjetske Rusije]] (1920-1921). Državnim udarom [[1926]]. uspostavio je vojnu diktaturu, a [[1934]]. je s [[Adolf Hitler|Hitlerom]] sklopio desetogodišnji pakt o saradnji i nenapadanju. Vladao je do smrti [[1935]]. |
|||
* [[1870]]. — Umro francuski pisac [[Alexandre Dumas|Aleksandar Dima - Otac]], proslavljeni autor romana s motivima iz francuske historije ("Tri musketara", "Grof od Monte Hrista", "Kraljica Margo") Smatra se začetnikom feljtonističkog romana. |
|||
* [[1901]]. — Rođen američki režiser i producent [[Walter Elias "Walt" Disney|Volter Ilajas Dizni]], tvorac crtanog filma. Karijeru, tokom koje je dobio [[29]] Oskara, započeo je [[1921]], a svjetsku slavu je stekao [[1928]]. kada je prikazao prvi film sa [[Mickey Mouse|Mikijem Mausom]]. |
|||
* [[1917]]. — delegacije [[Sovjetski Savez|Sovjetske Rusije]] i [[sile Osovine|sila Osovine]] potpisale su primirje u mestu Brest-Litovsku u [[Belorusija|Belorusiji]]. Mirovni ugovor, kojim je Rusija bila prisiljena da se povuče iz [[Finska|Finske]], [[Letonija|Letonije]], [[Estonija|Estonije]], [[Litvanija|Litvanije]], [[Poljska|Poljske]] i nekih područja [[Turska|Turske]] i da Nemačkoj plati ratnu odštetu od šest milijardi zlatnih maraka, potpisan je [[3. 3.|3. marta]] [[1918]]. |
* [[1917]]. — delegacije [[Sovjetski Savez|Sovjetske Rusije]] i [[sile Osovine|sila Osovine]] potpisale su primirje u mestu Brest-Litovsku u [[Belorusija|Belorusiji]]. Mirovni ugovor, kojim je Rusija bila prisiljena da se povuče iz [[Finska|Finske]], [[Letonija|Letonije]], [[Estonija|Estonije]], [[Litvanija|Litvanije]], [[Poljska|Poljske]] i nekih područja [[Turska|Turske]] i da Nemačkoj plati ratnu odštetu od šest milijardi zlatnih maraka, potpisan je [[3. 3.|3. marta]] [[1918]]. |
||
* [[1917]]. — Delegacije [[sovjetske Rusije]] i [[Axis powers|sila Osovine]] potpisale primirje u mjestu [[Brest-Litovsk|Brest-Litovsk]] u [[Bjelorusiji]]. Mirovnim ugovorom, potpisan je [[3]]. marta [[1918]], [[Rusija]] je prisiljena da se povuče iz [[Finske]], [[Letonije]], [[Estonije]], [[Litve]], [[Poljske]] i nekih područja [[Turske]], i da [[Njemačkoj]] plati šest milijardi zlatnih maraka ratne odštete. |
|||
* [[1926]]. — Umro francuski slikar [[Claude Monet|Klod Oskar Mone]], najznačajniji predstavnik i jedan od osnivača impresionizma. Prema njegovoj slici "Impresija, izlazak sunca", izloženoj [[1874]]. u [[Paris|Parizu]], naziv je dobio slikarski pravac. |
|||
* [[1931]]. — [[Hram Hrista Spasitelja u Moskvi]] je uništena po nalogu [[Josif Staljin|Staljina]]. |
* [[1931]]. — [[Hram Hrista Spasitelja u Moskvi]] je uništena po nalogu [[Josif Staljin|Staljina]]. |
||
* [[1933]]. — Kongres [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] ratifikovao je amandman 21. [[Ustav]]a SAD kojim je ukinuta [[prohibicija]], uvedena u [[januar]]u [[1920]]. na osnovu 18. ustavnog [[amandman]]a. |
* [[1933]]. — Kongres [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] ratifikovao je amandman 21. [[Ustav]]a SAD kojim je ukinuta [[prohibicija]], uvedena u [[januar]]u [[1920]]. na osnovu 18. ustavnog [[amandman]]a. |
||
* [[1933]]. — Kongres [[SAD]]-a ratifikovao amandman [[21]]. Ustava [[SAD]]-a kojim je ukinuta prohibicija, uvedena januara [[1920]], na osnovu [[18]]. ustavnog amandmana. |
|||
* [[1934]]. — [[žena|žene]] su u [[Turska|Turskoj]] dobile pravo glasa. |
* [[1934]]. — [[žena|žene]] su u [[Turska|Turskoj]] dobile pravo glasa. |
||
* [[1934]]. — Žene u [[Turskoj]] dobile pravo glasa. |
|||
* [[1940]]. — Umro češki violinista i kompozitor [[Jan Kubelík|Jan Kubelik]]. Nastupao je na koncertima širom svijeta od svoje osme godine i stekao slavu virtuoza, naslednika [[Niccolò Paganini|Paganinija]]. Komponovao je šest violinskih koncerata, "Američku simfoniju", kraće violinske kompozicije. |
|||
* [[1945]]. — tokom vežbi pet američkih bombardera poletelo je iz vazdušne baze u [[Florida|Floridi]] i nikada se nisu vratili. Pretpostavlja se da je „Izgubljena eskadrila“, kako su nazvani, nestala u „[[Bermudski trougao|Bermudskom trouglu]]“. |
* [[1945]]. — tokom vežbi pet američkih bombardera poletelo je iz vazdušne baze u [[Florida|Floridi]] i nikada se nisu vratili. Pretpostavlja se da je „Izgubljena eskadrila“, kako su nazvani, nestala u „[[Bermudski trougao|Bermudskom trouglu]]“. |
||
* [[1945]]. — Pet američkih bombardera je tokom vježbe, posle poletanja iz vazduhoplovne baze u [[Floridi]], nestalo u [[Bermuda Triangle|Bermudskom trouglu]]. |
|||
* [[1962]]. — [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] su postigli dogovor o saradnji u kosmičkim istraživanjima u miroljubive svrhe. |
* [[1962]]. — [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] su postigli dogovor o saradnji u kosmičkim istraživanjima u miroljubive svrhe. |
||
* [[1962]]. — [[SAD]] i [[SSSR]] se dogovorili o saradnji u istraživanju svemira u miroljubive svrhe. |
|||
* [[1967]]. — Umro srpski helenista [[Miloš Đurić]], član [[Srpske akademije nauka i umjetnosti]], predsjednik [[Srpske književne zadruge]] i urednik časopisa "Živa antika". Objavio je više od [[200]] radova iz klasične književnosti i filozofije ("Iz helenskih riznica", "Istorija helenske književnosti"). |
|||
* [[1977]]. — [[Egipat]] je prekinuo odnose sa [[Sirija|Sirijom]], [[Libija|Libijom]], [[Alžir]]om, [[Irak]]om i [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Južnim Jemenom]], arapskim zemljama koje su se usprotivile započetom mirovnom procesu između Egipta i Izraela. |
* [[1977]]. — [[Egipat]] je prekinuo odnose sa [[Sirija|Sirijom]], [[Libija|Libijom]], [[Alžir]]om, [[Irak]]om i [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Južnim Jemenom]], arapskim zemljama koje su se usprotivile započetom mirovnom procesu između Egipta i Izraela. |
||
⚫ | |||
* [[1977]]. — [[Egipat]] prekinuo odnose sa arapskim zemljama [[Sirijom]], [[Libijom]], [[Alžirom]], [[Irakom]] i [[Južnim Jemenom]] koje su se usprotivile započetom mirovnom procesu između [[Egipta]] i [[Izraela]]. |
|||
⚫ | |||
* [[1978]]. — U [[Iranu]] izbio talas protesta koji su protiv [[Mohammad Reza Shah Pahlavi|šaha Reze Pahlavija]] podstakle islamske vjerske vođe. Proizvodnja nafte je zbog štrajkova smanjena gotovo na polovinu. |
|||
* [[1993]]. — gradonačelnik [[Beč]]a ranjen je u svojoj kući u eksploziji pisma-bombe. To je bilo peto pismo-bomba poslato u toku tri dana novinarima, sveštenicima i drugim osobama koje su imale neku vezu sa imigrantskom grupacijom u [[Austrija|Austriji]]. |
* [[1993]]. — gradonačelnik [[Beč]]a ranjen je u svojoj kući u eksploziji pisma-bombe. To je bilo peto pismo-bomba poslato u toku tri dana novinarima, sveštenicima i drugim osobama koje su imale neku vezu sa imigrantskom grupacijom u [[Austrija|Austriji]]. |
||
* [[1993]]. — Gradonačelnik [[Vienna (Wien)|Beča]] ranjen eksplozijom pisma-bombe u svojoj kući. To je bilo peto pismo-bomba koje je za tri dana stiglo novinarima, svećenicima i drugim povezanim sa imigrantskom grupacijom u [[Austriji]]. |
|||
* [[1995]]. — članice [[NATO]]-a odobrile su upućivanje 60.000 vojnika u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] radi očuvanja mira postignutog [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. Najveća operacija [[Atlantski savez|Atlantskog saveza]] od njegovog osnivanja [[1949]]. sprovedena je pod nazivom „Zajednički poduhvat“. |
* [[1995]]. — članice [[NATO]]-a odobrile su upućivanje 60.000 vojnika u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] radi očuvanja mira postignutog [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. Najveća operacija [[Atlantski savez|Atlantskog saveza]] od njegovog osnivanja [[1949]]. sprovedena je pod nazivom „Zajednički poduhvat“. |
||
* [[1995]]. — Članice [[NATO]]-a odobrile upućivanje [[60.000]] vojnika u [[BiH]] radi očuvanja mira postignutog [[Dejtonskim sporazumom]]. To je bila najveća operacija [[Atlantic Council|Atlantskog saveza]] od njegovog osnivanja [[1949]], a njen naziv [[Zajednički poduhvat]]. |
|||
* [[1995]]. — armija [[Šri Lanka|Šri Lanke]] zauzela je [[Jaffna|Džafnu]], grad na istoimenom poluostrvu, koji je pet godina bio glavno uporište tamilskih pobunjenika. |
* [[1995]]. — armija [[Šri Lanka|Šri Lanke]] zauzela je [[Jaffna|Džafnu]], grad na istoimenom poluostrvu, koji je pet godina bio glavno uporište tamilskih pobunjenika. |
||
* [[1995]]. — Armija [[Šri Lanke]] zauzela je [[Jaffna|Džafnu]], grad na istoimenom poluostrvu, koji je pet godina bio glavno uporište [[Liberation Tigers of Tamil Eelam|tamilskih pobunjenika]]. |
|||
* [[1996]]. — predsednik [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] [[Bill Clinton|Bil Klinton]] imenovao je [[Madlen Olbrajt]] za državnog sekretara, kao prvu ženu na toj funkciji u američkoj istoriji. |
* [[1996]]. — predsednik [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] [[Bill Clinton|Bil Klinton]] imenovao je [[Madlen Olbrajt]] za državnog sekretara, kao prvu ženu na toj funkciji u američkoj istoriji. |
||
* [[1996]]. — Odlukom predsjednika [[SAD]]-a [[Bill Clinton|Bila Klintona]] [[Madeleine Albright|Madlen Olbrajt]] je postala prva žena - državni sekretar u američkoj istoriji. |
|||
* [[2001]]. — [[afganistan|avganistanske]] vođe dogovorile su se o formiranju post-talibanske vlade, koju će predvoditi [[Paštun Hamid Karzai]]. |
* [[2001]]. — [[afganistan|avganistanske]] vođe dogovorile su se o formiranju post-talibanske vlade, koju će predvoditi [[Paštun Hamid Karzai]]. |
||
* [[2001]]. — [[Afganistanske]] vođe se dogovorile o formiranju [[Post-Taliban Governance|posttalibanske]] vlade, koju će predvoditi [[Hamid Karzai|Paštun Hamid Karzai]]. |
|||
* [[2001]]. — Legendu jedriličarstva i kapetana [[novozelandskog]] tima koji je dva puta uzastopno osvojio Kup [[Amerike]], [[Peter Blake (sailor)|Pitera Blejka]], ubili su [[pirati]] kada su naišli na njegovu jedrilicu u rijeci [[Amazon River|Amazon]]. |
|||
* [[2003]]. — U [[Kini]] prvi put održan izbor za [[mis svijeta]]. |
|||
* [[2008]]. — Umro [[patrijarh]] [[moskovski]] i cijele [[Rusije]] [[Patriarch Alexy II of Moscow|Aleksej Drugi]]. Za novog patrijarha je [[27]]. januara [[2009]]. izabran mitropolit [[Patriarch Kirill of Moscow|Kiril]]. |
|||
* [[2008]]. — U [[Sjedinjenim Američkim Državama]] je saopšteno da je od početka [[2008]]. zbog recesije bez posla ostalo blizu dva miliona ljudi. |
|||
. |
. |
||
Red 61: | Red 36: | ||
* [[1901]]. — [[Walt Disney]], američki crtač animiranog filma i producent (u. [[1966]].). |
* [[1901]]. — [[Walt Disney]], američki crtač animiranog filma i producent (u. [[1966]].). |
||
* [[1901]]. — [[Werner Heisenberg]], [[njemačka|nemački]] fizičar. Godine [[1932]]. dobio je [[Nobelova nagrada iz fizike|Nobelovu nagradu iz fizike]]. (u.[[1976]]). |
* [[1901]]. — [[Werner Heisenberg]], [[njemačka|nemački]] fizičar. Godine [[1932]]. dobio je [[Nobelova nagrada iz fizike|Nobelovu nagradu iz fizike]]. (u.[[1976]]). |
||
* [[1905]]. — [[Otto Preminger]], austrijsko-američki filmski redatelj, producent i glumac, poznat kao autor više film noira, († [[1986]].). |
|||
⚫ | |||
* [[1927]]. — [[Bhumibol Adulyadej]] (Rama IX), kralj Tajlanda od [[1946]]. do smrti († [[2016]].). |
|||
<!-- * [[1927]]. — [[Bhumibol Adulyadej]] (Rama IX), kralj Tajlanda od [[1946]]. do smrti († [[2016]].). --> |
|||
* [[1965]]. — [[Slađan Šćepović]], bivši srpski nogometaš i trener. |
|||
<!-- * [[1965]]. — [[Slađan Šćepović]], bivši srpski nogometaš i trener. --> |
|||
* [[1967]]. — [[Nenad Knežević|Knez (pjevač)]], crnogorski pjevač i tekstopisac, jedan od najznačajnijih crnogorskih pop izvođača. |
|||
<!-- * [[1967]]. — [[Nenad Knežević|Knez (pjevač)]], crnogorski pjevač i tekstopisac, jedan od najznačajnijih crnogorskih pop izvođača. --> |
|||
* [[1979]]. — [[Nick Stahl]], američki glumac. |
|||
<!-- * [[1979]]. — [[Nick Stahl]], američki glumac. --> |
|||
* [[1982]]. — [[Marija Omaljev-Grbić]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica. |
|||
<!-- * [[1982]]. — [[Marija Omaljev-Grbić]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica. --> |
|||
⚫ | |||
* [[1985]]. — [[Frankie Muniz]], američki glumac. |
|||
<!-- * [[1985]]. — [[Frankie Muniz]], američki glumac. --> |
|||
* [[1985]]. — [[André-Pierre Gignac]], francuski nogometaš. |
|||
<!-- * [[1985]]. — [[André-Pierre Gignac]], francuski nogometaš. --> |
|||
. |
. |
||
Red 71: | Red 61: | ||
* [[1940]]. — [[Jan Kubelik]], [[češka Republika|češki]] violinista i kompozitor. |
* [[1940]]. — [[Jan Kubelik]], [[češka Republika|češki]] violinista i kompozitor. |
||
* [[1967]]. — [[Miloš Đurić]], [[srbija|srpski]] helenista. |
* [[1967]]. — [[Miloš Đurić]], [[srbija|srpski]] helenista. |
||
* [[2001]]. — [[Peter Blake (pomorac)|Peter Blake]], legendu [[jedriličarstvo|jedriličarstva]]. |
* [[2001]]. — [[Peter Blake (pomorac)|Peter Blake]], legendu [[jedriličarstvo|jedriličarstva]]. |
||
* [[2009]]. — [[Gordana Bogojević-Kovačević]], bivša jugoslovenska i srpska košarkašica (r. [[1986]].). |
|||
<!-- * [[2009]]. — [[Gordana Bogojević-Kovačević]], bivša jugoslovenska i srpska košarkašica (r. [[1986]]. --> |
|||
* [[2012]]. — [[Oscar Niemeyer]], brazilski arhitekta i urbanist (r. [[1907]].). |
|||
<!-- * [[2012]]. — [[Oscar Niemeyer]], brazilski arhitekta i urbanist (r. [[1907]].). --> |
|||
* [[2013]]. — [[Nelson Mandela]], [[Južna Afrika|južnoafrički]] političar (r. [[1918]].). |
* [[2013]]. — [[Nelson Mandela]], [[Južna Afrika|južnoafrički]] političar (r. [[1918]].). |
||
. |
. |
||
== Praznici i dani sećanja == |
== Praznici i dani sećanja == |
||
* [[Međunarodni dan volontera]]. |
* [[Međunarodni dan volontera]]. |
Aktualna verzija od 17. oktobra 2017. u 19:11
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartut. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpt. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd. |
5. prosinca/decembra (5. 12) je 339. dan godine po gregorijanskom kalendaru (340. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 26 dana.
- 1766. — londonska aukcijska kuća „Kristi“ održala je prvu aukciju.
- 1917. — delegacije Sovjetske Rusije i sila Osovine potpisale su primirje u mestu Brest-Litovsku u Belorusiji. Mirovni ugovor, kojim je Rusija bila prisiljena da se povuče iz Finske, Letonije, Estonije, Litvanije, Poljske i nekih područja Turske i da Nemačkoj plati ratnu odštetu od šest milijardi zlatnih maraka, potpisan je 3. marta 1918.
- 1931. — Hram Hrista Spasitelja u Moskvi je uništena po nalogu Staljina.
- 1933. — Kongres SAD ratifikovao je amandman 21. Ustava SAD kojim je ukinuta prohibicija, uvedena u januaru 1920. na osnovu 18. ustavnog amandmana.
- 1934. — žene su u Turskoj dobile pravo glasa.
- 1945. — tokom vežbi pet američkih bombardera poletelo je iz vazdušne baze u Floridi i nikada se nisu vratili. Pretpostavlja se da je „Izgubljena eskadrila“, kako su nazvani, nestala u „Bermudskom trouglu“.
- 1962. — SAD i SSSR su postigli dogovor o saradnji u kosmičkim istraživanjima u miroljubive svrhe.
- 1977. — Egipat je prekinuo odnose sa Sirijom, Libijom, Alžirom, Irakom i Južnim Jemenom, arapskim zemljama koje su se usprotivile započetom mirovnom procesu između Egipta i Izraela.
- 1978. — u Iranu je izbio talas protesta, koji su protiv šaha Reze Pahlavija podstakle islamske verske vođe. Proizvodnja nafte je, zbog štrajkova, smanjena gotovo na polovinu.
- 1993. — gradonačelnik Beča ranjen je u svojoj kući u eksploziji pisma-bombe. To je bilo peto pismo-bomba poslato u toku tri dana novinarima, sveštenicima i drugim osobama koje su imale neku vezu sa imigrantskom grupacijom u Austriji.
- 1995. — članice NATO-a odobrile su upućivanje 60.000 vojnika u Bosnu radi očuvanja mira postignutog Dejtonskim sporazumom. Najveća operacija Atlantskog saveza od njegovog osnivanja 1949. sprovedena je pod nazivom „Zajednički poduhvat“.
- 1995. — armija Šri Lanke zauzela je Džafnu, grad na istoimenom poluostrvu, koji je pet godina bio glavno uporište tamilskih pobunjenika.
- 1996. — predsednik SAD Bil Klinton imenovao je Madlen Olbrajt za državnog sekretara, kao prvu ženu na toj funkciji u američkoj istoriji.
- 2001. — avganistanske vođe dogovorile su se o formiranju post-talibanske vlade, koju će predvoditi Paštun Hamid Karzai.
.
- 1443. — Papa Julije II (1503-1513) italijanski sveštenik.
- 1855. — Ambroz Haračić, hrvatski florist (u. 1916.).
- 1867. — Józef Klemens Piłsudski, je bio poljski državnik, maršal, prvi predsednik Poljske (1918 — 1922) i inicijator rata protiv sovjetske Rusije (1920 — 1921). (u. 1935.).
- 1901. — Walt Disney, američki crtač animiranog filma i producent (u. 1966.).
- 1901. — Werner Heisenberg, nemački fizičar. Godine 1932. dobio je Nobelovu nagradu iz fizike. (u.1976).
- 1905. — Otto Preminger, austrijsko-američki filmski redatelj, producent i glumac, poznat kao autor više film noira, († 1986.).
- 1927. — Bhumibol Adulyadej (Rama IX), kralj Tajlanda od 1946. do smrti († 2016.).
- 1965. — Slađan Šćepović, bivši srpski nogometaš i trener.
- 1967. — Knez (pjevač), crnogorski pjevač i tekstopisac, jedan od najznačajnijih crnogorskih pop izvođača.
- 1979. — Nick Stahl, američki glumac.
- 1982. — Marija Omaljev-Grbić, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
- 1984. — Roko Leni Ukić, hrvatski profesionalni košarkaš.
- 1985. — Frankie Muniz, američki glumac.
- 1985. — André-Pierre Gignac, francuski nogometaš.
.
- 1791. — Wolfgang Amadeus Mozart, austrijski kompozitor.
- 1870. — Alexandre Dumas (otac),francuski pisac.(r. 1802.).
- 1926. — Claude Monet, francuski slikar (r. 1840.).
- 1940. — Jan Kubelik, češki violinista i kompozitor.
- 1967. — Miloš Đurić, srpski helenista.
- 2001. — Peter Blake, legendu jedriličarstva.
- 2009. — Gordana Bogojević-Kovačević, bivša jugoslovenska i srpska košarkašica (r. 1986.).
- 2012. — Oscar Niemeyer, brazilski arhitekta i urbanist (r. 1907.).
- 2013. — Nelson Mandela, južnoafrički političar (r. 1918.).
.
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar