Izvorni kod stranice Vanuatu

{{Infokutija zemlja
|domaće_ime             = ''Ripablik blong Vanuatu''{{spaces|2}}<small>{{bi icon}}</small><br />''République de Vanuatu''{{spaces|2}}<small>{{fr icon}}</small><br />''Republic of Vanuatu''{{spaces|2}}<small>{{en icon}}</small>
|konvencionalno_dugo_ime   = Republika Vanuatu
|kratko_ime              = Vanuatua
|ime_genitiv             = Vanutua
|slika_zastave               = Flag of Vanuatu.svg
|slika_karte                = Map OC-Melanesia Revised by Tom Emphasizing Vanuatu.PNG
|državno_geslo           = "Long God yumi stanap" (Stojimo s Bogom)
|nacionalna_himna          = ''[[Yumi, Yumi, Yumi]]'' ("We, We, We")
|službeni_jezici       = [[Bislama jezik|Bislama]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]]
|demonim                  = Ni-Vanuatu; Vanuatuanci
|glavni_grad                  = [[Port Vila]]
|latd=17|latm=45|latNS=S|longd=168|longm=18|longEW=E
|najveći_grad             = [[Port Vila]]
|tip_vlasti          = [[Parlamentarna republika]]
|vođa_titula1            = [[Predsjednik Vanuatua|Predsjednik]]
|vođa_ime1             = [[Tallis Obed Moses]]
|vođa_titula2            = [[Premijer Vanuatua|Premijer]]
|vođa_ime2             = [[Ishmael Kalsakau]]
|površina_rang                = 161.
|površina_magnituda           = 1 E10
|površina_km2                 = 12.190
|površina_sq_mi               = 4710 sq mi
|stanovništvo_proc      = <!--218,519<ref name=cia>{{cite web| url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nh.html | title=Vanuatu| publisher=[[The World Factbook]] | author=[[Central Intelligence Agency]] | accessdate= January 6, 2010}}</ref>-->
|stanovništvo_proc_rang = <!-- 178th -->
|stanovništvo_proc_godina = <!-- 2009 -->
|stanovništvo_popis        = 243.304<ref name="2009_census">{{cite paper | url=http://www.spc.int/prism/country/vu/stats/P_releases/Adhoc/HH%20listing%20count%20release%20-%20071009.pdf | title=2009 Census Household Listing Counts | format=PDF | publisher=Vanuatu National Statistics Office | author= | year=2009 | accessdate= January 6, 2010}}</ref>
|stanovništvo_popis_godina   = 2009
|stanovništvo_gustina_km2   = 19.7
|stanovništvo_gustina_sq_mi = 51
|stanovništvo_gustina_rang  = 188.
|GDP_PPP                  = 1,141 mrld. $<ref name=imf2>{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?sy=2007&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=846&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=33&pr.y=9 |title=Vanuatu|publisher=International Monetary Fund|accessdate = 21. 04. 2010.}}</ref>
|GDP_PPP_rang             =
|GDP_PPP_godina             = 2009
|GDP_PPP_per_capita       = 4.737 $<ref name=imf2/>
|GDP_PPP_per_capita_rang  =
|GDP_nominal              = 635 mil. $<ref name=imf2/>
|GDP_nominal_godina         = 2009
|GDP_nominal_per_capita   = 2.635 $<ref name=imf2/>
|suverenitet_top         = [[Nezavisnost]]
|suverenitet_napomena         = od [[Francuska|Francuske]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]
|uspostava_događaj1       = Datum
|uspostava_datum1        = 30. jul 1980.
|HDI                      = {{increase}}0,674
|HDI_rang                 = 120.
|HDI_godina                 = 2004
|HDI_kategorija             = <span style="color:orange;">srednji</span>
|valuta                 = [[Vanuatuski vatu]]
|valuta_kod            = VUV
|zemlja_kod             =
|vremenska_zona                = UTC+11
|utc_nadom               = +11
|vremenska_zona_DST            =
|DST_napomena                 =
|utc_nadom_DST           =
|vozi_na                = desna
|cctld                    = [[.vu]]
|pozivni_broj             = 678
}}

'''Vanuatu''' (ranije kolonijalno ime: ''Novi Hebridi)'' je [[ostrvo|otočna]] [[država]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]], južno od [[Solomonski Otoci|Solomonskih Otoka]], zapadno od [[Fidži]]ja, sjeverno od [[Francuska|francuskog]] teritorija [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] i istočno od [[Australija|Australije]].

Prvi Evropljani koji su otkrili i oplovili većinu pripadnih otoka već u 16. stoljeću, bili su dubrovački mornari kapetana [[Vice Bune]] (1559-1612), koji su ovamo stigli iz indijske luke ''Goa'' preko [[Filipini|Filipina]]. Ploveći na jugoistok iz novoga dubrovačkog emporija na otoku ''Velakula'' (Solomonski Otoci), prvo su 1594. naišli na sjeverni otok ''Rawa'', zatim su redom prema jugu otkrili i imenovali otoke ''Valun, Mata, Marina, Mala, Malakula, Nina, Matas'' i na najjužnijem otoku ''Tana'' završili su ovu ekspediciju 1597.

Prvi Španjolci su ovamo doplovili kasnije, tek u 17. stoljeću kada su Torres i de Quiros 1606. otkrili zapadni otok ''Espiritu Santo''. Do neovisnosti Vanuatu je, pod nazivom Novi Hebridi, bio kondominij pod zajedničkom britanskom i francuskom upravom.

== Historija ==

[[Prahistorija|Prapovijest]] Vanuatua je slabo poznata. Arheološki dokazi pokazuju da su prije 4000 godina stigli ljudi koji su govorili [[Austronezijski jezici|austronezijski jezik]]. Pronađeni lončarski fragmenti potječu iz 1300-1100 godine pr. Kr.

1606. je portugalski istraživač [[Pedro Fernandes de Queirós]] koji je plovio u službi [[Špansko Carstvo|Španjolske krune]] otkrio jedan od otoka. Europljani nisu dolazili na otoke sve do 1768. kada je [[Louis Antoine de Bougainville]] oplovio otoke. 1774. [[James Cook]] koji je otkrio [[Australija|Australiju]] je otoke nazvao [[Novi Hebridi]].

1825. je trgovac [[Peter Dillon]] otkrio [[drveće|drvo]] [[Sandal (drvo)|sandal]] na [[ostrvo|otoku]] [[Erromango]], te je započelo naseljavanje Europljana. 1830. je nastao sukob između doseljenika koji su koristili zemlju za poljoprivredu i starosjedioca [[Melanizijci|Melanezijaca]]. 1860ih su poljoprivrednici iz [[Australija|Australije]], s [[Fidži]]ja i [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] stigli u potrazi za obradivom zemljom. Taj događaj se zvao "[[blackbirding]]". Zbog trgovine i posla većina odraslih muškaraca je otišla u inozemstvo. Izvori govore da je današnja populacija uvelike smanjena od prijašnje.

U 19. st. su stigli [[Protestantizam|protestantski]] i [[Katolička crkva|katolički]] [[misionarstvo|misionari]]. Tada je počeo uzgoj [[pamuk]]a, ali je ubrzo prestao. Nakon toga je počeo uzgoj [[kava|kave]], [[kokosova palma|kokosa]], [[banana|banane]] i [[kakao|kakaa]]. Tada su [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Englezi]] zauzeli Nove Hebride, ali su ih 1882. zauzeli [[Francuska|Francuzi]]. Tijekom stoljeća Francuzi su se podijelili s Britancima.

Francuski i britanski interes za otočjem doveo je do sukoba. 1906. obje strane su pristale na zajedničku vlast na otoku. To je prvi teritorij kojim vladaju dvije države istovremeno. Melanežanima je zabranjeno stjecanje državljanstva i sudjelovanje u vlasti.

Problemi s ovakvim oblikom vlasti nastali su za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada su se Amerikanci zainteresirali za otočje. Amerikanci su stanovništvu govorili da će im general [[John Frum]] donijeti bogatstvo i slobodu, te je počelo širenje [[nacionalizam|nacionalizma]] na otocima.

Prva politička stranka je osnovana u ranim 1970-im i prvobitno je nazvana Narodna stranka Novih Hebrida. Jedan od osnivača je bio [[Walter Lini]] koji je kasnije postao [[Predsjednici vlade Vanuatua|premijer]]. Tijekom 1990-ih je stvorena demokratska vlada.

== Geografija ==
[[Datoteka:Vanuatu Tanna Yasur.JPG|right|250px|thumb|[[Vulkan]] [[Yasur]] na otoku [[Tanna (otok)|Tanna]]]]
[[Datoteka:A stream on Efate, Vanuatu.jpg|right|250px|thumb|[[Potok]] na otoku [[Efate]]]]

Vanuatu se sastoji od oko 82 relativno mala otoka vulkanskog podrijetla od kojih je 65 naseljeno. Stanovnici otoka Matthew i Hunter su tvrdili da su francuski prekooceanski departman, te da spadaju pod [[Nova Kaledonija|Novu Kaledoniju]], ali su potpali pod Vanuatu. 14 otoka ima površinu veću od 100 četvornih kilometara. Najveći otoci su [[Espiritu Santo]] ([[Sveti Duh|Duh Sveti]]), [[Malakula]] i [[Efate]]. 
Ostali veći otoci su Erromango, Ambrym, Tanna, Pentecost, Epi, Ambae ili Aoba, Vanua lava, Gaua, Maewo, Malo i Anatom ili Aneityum. Najveći gradovi su glavni grad [[Port Vila]], smješten na [[Efate]]u i [[Luganville]] na [[Espiritu Santo]]u. Najviši vrh je na planini Tabwemasana na Espiritu Santu.

Vanuatu ima ukupnu površinu oko 12.274 kvadratnih kilometara, što je vrlo ograničena površina. Najveći dio otoka je strm s nestabilnim tlom. Procjena iz [[2005]]. potvrđuje da se samo 9% zemlje upotrebljava za poljoprivredu (7% stalni usjevi, 2% oranica.) Uz obalu je [[kras|krški]] reljef koji izravno pada u duboki ocean. Postoji nekoliko aktivnih vulkana, uključujući [[Lopevi]]. Postoji velika opasnost od [[erupcija]]. Zadnja jaka erupcija dogodila se 1945.<ref>MSN encarta</ref>

=== Klima ===

Klima je oceanska tropska s jednakomjernim temperaturama cijele godine (s.g.t. oko 24&nbsp;°C) i obilnim padalinama. Najviše padalina padne od studenog do travnja, a od svibnja do listopada je malo hladnije i manje je padalina. Otoci su cijele godine pod utjecajem jugoistoćnih [[Vjetar pasat|pasata]]. Zato dolazi do velikih razlika u količini između privjetrinskih i zavjetrinskih dijelova otoka, kao i između južnih otoka (oko 2000&nbsp;mm padalina) i sjevernih otoka (više od 3000&nbsp;mm). Povremeno se pojavljuju tropski cikloni.<ref>Karel i Marjeta Natek:Države svijeta, Mozaik knjiga</ref>

== Privreda ==

=== Poljoprivreda ===

Na otocima postoji 144.000 ha [[Oranice|njiva]] i trajnih nasada (11,9 % površine), te 24000 ha [[travnjak]]a i [[pašnjak]]a (2 % površine). Tri četvrtine stanovništva bavi se samoopskrbnom poljoprivredom ([[taro]], [[batat|jam]], [[manioka]], [[batat|slatki krumpir]], [[hljebovac|kruhovac]], [[kokosovi orasi]] i svinjogojstvo), a za izvoz se proizvodi [[kopar]], [[kakao]], [[kava]] i [[tikvica|tikvice]]. Francuski doseljenici se se bave mesnim stočarstvom (izvoz govedine i teletine.) <ref>{{Cite web |title=Gospodarstvo Vanuatua |url=http://www.world66.com/australiaandpacific/vanuatu/economy/ |access-date=2010-08-18 |archivedate=2009-07-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090722164120/http://www.world66.com/australiaandpacific/vanuatu/economy |deadurl=yes }}</ref>
=== Industrija ===

Industrija je vrlo slabo razvijena i ovisi o preradi poljoprivrednih proizvoda. Postoji malo tekstilne i [[drveće|drvne]] industrije. Na [[Espiritu Santo|Espiritu Santu]] je izgrađen industrijski park gdje će vlasnici kapitala iz [[Azija|Azije]] otvoriti tvornice.

=== Turizam ===

Turizam je važan izvor prihoda i zapošljava oko 5000 stanovnika (51.000 stranih turista i 69.000 jednodnevnih posjetitelja). Izrazita je usmjerenost na gornji kvalitetni razred (većina hotela je u vlasništvu stranca), osobito na [[Efate]]u ([[Port Vila]]), [[Tanna|Tanni]] i [[Espírito Santo|Espiritu Santu]]. Tek nakon 1995. se turizam počeo poticati i u provinciji.

=== Administrativne oblasti ===
[[Datoteka:Vanuatu Provinces.JPG|250px|thumb|Administrativne oblasti Republike Vanuatu]]
Od [[1994]]. godine Vanuatu je podeljen na šest administrativnih [[pokrajina|provincija]] (svaka provincija ima po nekoliko ostrva).

# [[Malampa]] (ostrva koja čine provinciju Malakula, Ambrum i Pama)
# [[Penama]] (Pentekost, Ambe, Mevo) na francuskom -{Pénama}-
# [[Sanma]] (Santo, Malo)
# [[Šefa (Vanuatu)|Šefa]] (Šepard grupa, Efate) na francuskom -{Shéfa}-
# [[Tafe (Vanuatu)|Tafe]] (Tana, Aniva, Fatuna, Eromango, Anetium) na francuskom -{Taféa}-
# [[Torba (Vanuatu)|Torba]] (Tores ostrva, Banks ostrva)

Pre [[1994]]. godine (od [[1985]]. do [[1994]]. godine) Vanuatu je bio podeljen na jedanaest regiona:

# Ambe i Mevo (glavni grad Longana)
# Ambrim (glavni grad Es)
# Banks i Tores (glavni grad Sola)
# Efate (glavni grad Port Vila)
# Epi (glavni grad Ringdov)
# Malekula (glavni grad Lakatoro)
# Pama (glavni grad Liro)
# Pentekost (glavni grad Loltong)
# Santo i Malo (glavni grad Luganvil)
# Šepard (glavni grad Morua)
# Tafe (glavni grad Isangel)

== Demografija ==

Najveći gradovi Vanuatua su [[Port Vila]] sa 30.000 stanovnika (glavni grad), koji se nalazi na ostrvu Efate, i [[Luganvil]] sa 10.700 stanovnika, na ostrvu Espiritu Santu. Najveći deo stanovništva živi u ruralnim oblastima.

Domoroci čine 98.5% ukupnog stanovništva Vanuatua. Oni pripadaju etničkoj grupi [[Melanežani|Melanežana]]. Oko 2.000 ljudi živi i radi na [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]]. Novostvoreni jezik nazvan [[Bislama jezik|bislama]] je nacionalni jezik, ali su [[Francuski jezik|francuski]] i [[Engleski jezik|engleski]] takođe zvanični jezici. Domoroci melanezijskog porekla govore oko 105 lokalnih [[dijalekt|dijalekata]].

[[Datoteka:Vanuatu demography.png|350px|thumb|Broj stanovnika u hiljadama od 1961. do 2003. godine]]

[[Hrišćanstvo]] je imalo velikog uticaja na stanovništvo Vanuatua. Oko 90% ukupnog stanovništva je hrišćanske veroispovesti. Najveću grupu predstavljaju [[prezbeterijanci]], a zatim [[katolička crkva|rimokatolici]] i [[crkva Engleske|anglikanci]]. Sekta [[Džon Frum]] je veoma uticajna na ostrvu Tana.

'''Broj stanovnika''': 208 869 (popis iz [[2006]].)

'''Starosna struktura''':
0-14 godina: 32,6% (muškarci 34 804/žene 33,331)
15-64 godina: 63,7% (muškarci 67 919/žene 65 138)
65 godina i starije: 3,7% (muškarci 4 027/žene 3 650) ([[2006]].)

'''Stopa rasta stanovništva''': 1,49% (procena za 2006.)

'''Stopa rađanja''': 22,72 rođenja/1,000 stanovnika (2006.)

'''Stopa smrtnosti''': 7,82 smrti/1,000 stanovnika (2006.)

'''Polna struktura''':
po rođenju: 1,05 muškaraca/ženu
mlađe od 15 godina: 1,04 muškaraca/ženu
15-64 godina: 1,04 muškaraca/ženu
65 godina i starije: 1,11 muškaraca/ženu
ukupno stanovništvo: 1,05 muškaraca/ženu ([[2006]].)

Stopa smrtnosti odojčadi: 53,8 smrti/1.000 porođaja ([[2006]].)

'''Očekivana starost''':
ukupno stanovništvo: 62,85 godine
muškarci: 61,34 godine
žene: 64,44 godine (2006.)

'''Etničke grupe''': Vanuatu 98,5%, ostalo 1,5% (popis [[1999]])

'''Religije''':
# prezbeterijanci 36,7%,
# anglikanci 15%,
# rimokatolici 15%,
# domorodačke sekte 7,6%,
# adventisti 6,2%,
# druge 15,7%.

'''Jezici''':
# lokalni jezici i dijalekti (više od 100) 72,6%,
# [[bislama jezik]] 23,1%,
# [[engleski jezik]] (zvanični) 1,9%,
# [[francuski jezik]] (zvanični) 1,4%.

'''Pismenost''':
Definicija: Stanovnici stari 15 i više godina koji umeju da čitaju i pišu
# Ukupna pismenost stanovništva: 53%
# Pismenost muške populacije: 57%
# Pismenost ženske populacije: 48% ([[1979]].)

== Kultura ==

=== Muzika ===

Tradicionalna glazba na [[Bislama jezik|Bislama]] jeziku se u nekim djelovima Vanuatua još uvijek izvodi. Svira se uglavnom na [[Idiophone|Idiophineu]], [[Slit gong]]u i [[Rattle]]u. Slit Gong simbolizira Vanuatu, te se koristio kao bubnjevi. Tradicionalna glazba je klasična glazba [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]]. U 20 stoljeću je većina žanrova je postala popularna, te se počela koristi [[gitara]] i [[ukulele]].

== Povezano ==
* [[Himna Vanuatua]]
* Sekta [[Džon Frum]]
* [[Vice Bune]]
* [[Dalmatinski toponimi Pacifika]]
* [[Solomonski Otoci]]
* [[Tihi ocean]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{Commonscat|Vanuatu}}
{{Australija i Okeanija}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}

[[Kategorija:Vanuatu| ]]
[[Kategorija:Države u Oceaniji]]
[[Kategorija:Male arhipelaške države u razvoju]]