Izvorni kod stranice Pavlini

{{Crkveni redovi |
naziv                   = Pavlini|
latinski naziv          = <small>Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae</small> |
grb                     = Order_of_Saint_Paul_the_First_Hermit_-_coat_of_arms.jpg |
kratica naziva          = O.S.P.P.E. |
godina osnivanja        = [[1215]]. |
godina reorganiziranja  =  |
reorganizator           =  |
mjesto osnivanja        = [[Pilisszentkereszt]], [[Ugarska]] |
utemeljitelj            =  [[Beatifikacija|Blaženi]] Euzebije |
službeni jezik          =  |
krilatica               =  Solus Cum Deo Solo |
trenutni čelnik         =  |
naziv posvojni pridjev  =  |
čelni čovjek reda       =  |
sjedište                = [[Jasna gora]], [[Poljska]] |
roditeljski red         =  [[Augustinci]] |
redovi nastali iz ovog reda = |
podredovi               =|
broj pripadnika         = 500 |
poznati pripadnici      = [[kardinal]] [[Juraj Utišinović Martinuzzi]], Gros Bertalan |
odijelo                 =bijeli habit|
komentar                =
}}
'''Pavlini''' ili ''Red svetog Pavla prvog pustinjaka'' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae'', kratica: '''OSPPE''') je jedan od [[Katoličanstvo|rimokatoličkih]] redova kasnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].

Cilj Pavlinskog reda je [[kontemplacija]] o [[Bog]]u u samoći, prakticiranje [[Liturgija|liturgijskih molitvi]], realizacija duha pokore, širenje 
kulta [[Marija (majka Isusova)|sv. Marije]], apostolski rad u korist crkve, naviještanje Božje riječi i vršenje sakramenata.<ref name=brit/>

== Historija reda ==

Pavlini su nastali početkom [[13. vijek]]a u [[Ugarska|Ugarskoj]], na valu velikog [[Pustinjak|pustinjačkog]] pokreta koji je tokom [[11. vijek|11.]] i [[12. vijek]]a zahvatio cijelu [[Evropa|Evropu]]. 

Na čelu pokreta bio je [[Beatifikacija|blaženi]] Euzebije ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''Boldog Özséb''), [[kanonik]] iz [[Esztergom]]a, koji je okupio [[pustinjak]]e koji su živjeli po [[šuma]]ma [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] i podigao s njima [[crkva|crkvu]] Svetog Križa (''Szent Kereszt'') kod [[selo|sela]] [[Pilisszentkereszt]] na [[planina|Planini]] Pilis. 
Euzebije se fokusirao na život u zajednici, molitvu, [[post]] i težak [[Ljudski rad|fizički rad]].<ref name=brit/> 

Red je odobrio [[papa]] [[Klement V.]] - [[1308]]., i propisao im kao pravila reda ona [[Augustin|sv. Augustina]].<ref name=brit/> 
Red je za svog patrona odabrao [[Pavle iz Tebe|sv. Pavla iz Tebe]], kog se smatra prvim [[pustinjak]]om.<ref name=brit/> 

Pavlini su za svoj [[moto]] odabrali - '''solus cum Deo''' (samo s Bogom), a za svoju odjeću [[1345]]. bijelu boju.<ref name=brit/> 

U drugoj polovici [[14. vijek]]a red se proširio naročito po [[Poljska|Poljskoj]], [[samostan]] [[Jasna gora]] u [[Częstochowa|Czestochowi]], koji je uskoro postao njegov drugi dom.<ref name=brit/> 

Nakon donošenja [[Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama|Edikta o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama]] [[car]]a [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] - [[1781]]. ukinuti su brojni redovi, među njima i Pavlini.

Pavlini su uspjeli preživjeti zahvaljujući tome što se njihov [[Jasna gora]] u [[Poljska|Poljskoj]], tada bio u [[Rusko Carstvo|Carskoj Rusiji]], dakle izvan jurisdikcije [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]].

Pavlinskih [[samostan]]a danas ima od [[Poljska|Poljske]], preko [[mađarska|Mađarske]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Latvija|Latvije]], [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Belorusija|Belorusije]], [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Engleska|Engleske]], [[Italija|Italije]], [[SAD|Sjedinjenih Ameičkih Država]], [[Australija|Australije]]. Ima ih i po [[Afrika|Africi]] ([[Kamerun]]) i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref name=brit/> 

U pedeset zajednica živi oko 500 [[redovnik]]a odjevenih u bijelo.<ref name=brit>{{cite web
 | url =http://www.paulini.pl/it/13,Storia
 | title =''Chi siamo?''
 | accessdate =22. 01. 2016.
 | language=talijanski
 | publisher=Paulini}}</ref>

== Pavlini u južnoslavenskim zemljama ==

Najveći i najpoznatiji pavlinski samostan bio je onaj iz [[Lepoglava|Lepoglave]] sa [[gimnazija|gimnazijom]] iz [[1656]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Order of Saint Paul the First Hermit}}
* [http://www.paulini.pl/ Službene stranice reda] {{en icon}}, {{it icon}}, {{pl icon}}
{{Šablon:Katolički crkveni redovi}}

[[Kategorija:Crkveni redovi]]