Izvorni kod stranice Nicola Pisano

{{Infokutija umjetnik
|ime=Nicola Pisano
|slika =Nicola_Pisano.jpg
|širina_slike  = 280px
|opis  =Pisanova [[skulptura]] ([[Uffizi]] [[19. vijek]])
|datum_rođenja =oko [[1220]]. / [[1245|45]].
|datum_smrti = između [[1278]] / [[1284|84]].
|nacionalnost = [[Italijani|Talijan]]
|pokret =[[Gotika]]
|polje= [[skulptura]]
|praksa =[[Pisa]], [[Siena]], [[Perugia]], [[Pistoia]], [[Bologna]]
|uticaj_na = 
|uticaj_od=
|djela =[[Krstionica u Pisi]]
|nagrade      = 
|potpis  = 
}}
'''Nicola Pisano''' (negdje u [[Apulija|Apuliji]], između [[1220]]. / [[1245|45]]. - [[Pisa]], između [[1278]] / [[1284|84]].<ref name=tre/>), bio je [[skulptor]], prvi veliki majstor [[italija|talijanskog]] [[13. vijek|duecenta]], koji je svojim [[skulptura]]ma jasno demonstrirao prelaz iz [[romanika|romanike]] u [[gotika|gotiku]].<ref name=brit/>

Njegov rad na području [[skulptura|skulpture]] odigrao je sličnu ulogu, kao i kasniji [[Giotto]]v u [[slikarstvo|slikarstvu]]. Obrat je bio u prikazivanju čovjeka i realnosti njegova zemaljskog okruženja, kao tema dostojnih za [[umjetnost]]. Stav koji je za tadašnju [[srednji vijek|srednjovjekovnu]] [[religija|religioznost]] bila gotovo bogohulna ideja.<ref name=tre/>
Nicola je zajedno sa [[sin]]om [[Giovanni Pisano|Giovannijem]] i drugim [[umjetnik|umjetnicima]] zaposlenim u njegovoj [[dućan|bottegi]] stvorio novi [[skulptor]]ski [[stil]] kraja [[13. vijek|13]] i početka [[14. vijek]]a u [[italija|Italiji]].<ref name=brit/>

== Biografija ==
[[datoteka:Siena.Duomo.pulpit01.jpg|thumb|left|240px|[[Propovjedaonica]] [[Sienska katedrala|Sienske katedrale]]]]
[[datoteka:Pisa.Baptistery.dome01.jpg|thumb|left|240px|[[Kupola]] [[Krstionica u Pisi|Krstionice u Pisi]]]]
Pisanovo porijeklo je nejasno, u dva [[dokument]]a iz [[maj]]a [[1266]]. navodi se kao ''Nicola de Apulia'' (ali je nejasno jel mu je to prezime ili kraj iz kog potiče), dok se u druga dva iz [[1258]]. i [[1273]]. navodi kao ''Pisis'' ili ''Pisanus''.<ref name=tre/>

Danas se smatra da je bio iz [[Apulija|Apulije]] i da se preselio u [[Pisa|Pisu]] zbog veće mogućnosti za rad.
Blisko savezništvo [[Pisa|Pise]] sa [[Fridrik II., car Svetog rimskog carstva|Fridrikom II]] i [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetim Rimskim Carstvom]], čak i nakon Fridrikove smrti [[1250]]., dalo bi dobre razloge 
za Nicolino preseljenje u taj grad i za iznenadnu pojavu [[antika|antičkog]] [[stil]]a [[propovjedaonica|propovjedaonice]] koju je [[klesarstvo|isklesao]].<ref name=brit/>

Za [[skulptor]]a se vjerovatno [[obrazovanje|školovao]], kakva je bila [[srednji vijek|srednjovjekovna]] praksa, u nekoj od tadašnjih [[dućan|bottega]] u [[Pisa|Pisi]], ili u [[Apulija|Apuliji]] kod nekog od 
[[zanatlija]] koje je [[Hohenstaufen|hoenštaufovovski]] [[Popis njemačkih kraljeva i njemačko-rimskih careva|Svetorimski car]] [[Fridrik II., car Svetog rimskog carstva|Fridrik II]] angažirao da mu ukrase njegove goleme [[građevina|građevine]].<ref name=brit/>
Nicola Pisano je očigledno bio upoznat i [[inspiracija|inspiriran]] [[Rimska umjetnost#Skulptura|rimskom skulpturom]], naročito [[Reljef (skulptura)|reljefima]] sa [[sarkofag]]a, kao i sa [[bizant]]skom [[ikonografija|ikonografijom]], na čijim tragovima izgradio svoj [[stil]].<ref name=lex>{{cite web
 | url =https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48442
 | title =''Nicola Pisano''
 | accessdate = 6.2.2022
 | language=hrvatski
 | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref>

I o njegovim počecima se ništa nezna, ali se zna da je izradio [[propovjedaonica|propovjedaonice]] za [[Krstionica u Pisi|Krstionicu u Pisi]] (dovršena [[1259]].-[[1560|60]].) i [[Sienska katedrala|Siensku katedralu]] ([[1265]].-[[1269|69]].). U izradi te posljednje pomagali su članovi njegove [[dućan|bottege]] [[sin]] [[Giovanni Pisano]], [[Arnolfo di Cambio]] i braća Lapo i Donato.<ref name=tre/> Za nju mu je u [[april]]u [[1259]]. isplaćeno šest [[srebro|srebrnih]] [[Soldo|solda]].<ref name=soldo>{{cite web
   |url=https://operaduomo.siena.it/en/sites/cathedral/
   |title= ''The Cathedral of Santa Maria Assunta''
   |publisher =Opera della Metropolitana
   |language =engleski
   |accessdate =7.2.2022}}</ref>

U to vrijeme je izradio nacrt za [[sarkofag]] sv.Domenica za [[dominikanci|dominikansku]] crkvu u [[Bologna|Bologni]] (izveden [[1261]].-[[1267]].) i za [[fontana|fontanu]] na [[trg]]u u [[Perugia|Perugi]] (dovršena [[1278]].), koju je zajedno sa [[sin]]om [[Giovanni Pisano|Giovannijem]] ukrasio [[skulptura]]ma i [[Reljef (skulptura)|reljefima]].<ref name=brit/>

Šestero[[kut]]nu [[propovjedaonica|propovjedaonicu]] u [[Pisa|Pisi]], nose [[stup]]ovi sa [[gotika|gotičkim]] trolisnim [[luk (arhitektura)|lukovima]], podijeljeni [[skulptura]]ma postavljenim na [[kapitel]]ima i likovima [[prorok]]a u okvirima [[luk (arhitektura)|lukova]]. Pet [[Reljef (skulptura)|reljefa]] na [[parapet]]u, razdojeni snopovima [[stup]]ova, prikazuju Rođenje, Poklonstvo mudraca, Prikazanje u Hramu, Raspeće i Posljednji sud.<ref name=tre/>
[[Propovjedaonica]] u [[Pisa|Pisi]] označava jedan od izvanrednih trenutaka u [[historija|historiji]] [[Zapadna kultura|zapadne umjetnosti]] kad se rodio novi [[stil]].<ref name=brit>{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/biography/Nicola-Pisano
   |title= ''Nicola Pisano''
   |publisher =Encyclopaedia Britannica
   |language =engleski
   |accessdate =6.2.2022}}</ref>

[[gotika|Gotički]] elementi su još naglašeniji u [[konstrukcija|konstrukciji]] osmero[[kut]]ne [[propovjedaonica|propovjedaonice]] u [[Siena|Sieni]], u kojoj ima i više [[Reljef (skulptura)|reljefa]].<ref name=tre/>
Neugodni odnos između [[antika|antike]] i [[gotika|gotike]] najizraženiji je na 25 [[ugao|kutnoj]] [[fontana|fontani]] iz [[Perugia|Peruge]], na čijim su [[Reljef (skulptura)|reljefima]] izmešane priče o [[Romul i Rem|Romulu i Remu]], [[Ezopove basne]] sa likovima njegovih suvremenika kao [[Stari zavjet|starozavjetnih]] ličnosti..<ref name=brit/>

Nicola je [[1273]]. dobio [[Narudžbenica|narudžbu]] da izradi [[oltar]] za [[Katedrala San Zeno|Katedralu San Zeno]] u [[Pistoia|Pistoji]], od kojeg danas nema traga.<ref name=tre/>

[[Giorgio Vasari]] navodi da se Nicola okušao i kao [[arhitekt]] [[Firenca|firentinske]] [[bazilika|bazilike]] Santa Trinita, ali je ona vjerojatno sagrađena nakon njegove [[smrt]]i.<ref name=tre>{{cite web
   |url=https://www.treccani.it/enciclopedia/nicola-pisano
   |title= ''Nicola Pisano''
   |publisher =Treccani
   |language =talijanski
   |accessdate =6.2.2022}}</ref>

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze==
{{Commonscat|Nicola Pisano}}

* [https://www.treccani.it/enciclopedia/nicola-pisano ''Nicola Pisano''] {{it icon}}
* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48442 ''Nicola Pisano''] {{hr icon}}

{{Lifetime|1220|1278|Nicola Pisano}}

[[Kategorija:Gotički skulptori|Nicola Pisano]]
[[Kategorija:Italijanski skulptori|Nicola Pisano]]