Izvorni kod stranice Napoleon I Bonaparte

{{redirect|Napoleon}}
{{Monarh
| ime                  = Napoleon I Bonaparte
| slika                = [[File:Jacques-Louis David - The Emperor Napoleon in His Study at the Tuileries - Google Art Project.jpg|250px]]
| opis                 = [[Jacques-Louis David]]: [[Car Napoleon u svojoj radnoj sobi u Tuileriesu]] ([[1812.]])
| titula               = {{flagicon|FRA|1794}} [[Prvo Francusko Carstvo|Car Francuza]]
| vladavina            = [[18. svibnja]] [[1804.]] – [[11. travnja]] [[1814.]]<br>[[20. ožujka]] [[1815.]] – [[22. lipnja]] [[1815.]]
| krunidba             = [[2. prosinca]] [[1804.]]
| prethodnik           = ''nitko''
| nasljednik           = [[Louis XVIII od Francuske|Louis XVIII]] <small>(''de iure'' [[1814.]] kao kralj)</small><br>[[Napoleon II Bonaparte|Napoleon II]] <small>(''de facto'' nasljednik titule cara)</small>
| regent               =
| titula1              = {{flagicon|Napoleonska Italija}} [[Kraljevina Italija (1805–1814)|Kralj Italije]]
| vladavina1           = [[17. ožujka]] [[1805.]] – [[11. travnja]] [[1814.]]
| krunidba1            = [[26. svibnja]] [[1805.]]
| prethodnik1          = ''on sam''<br><small>(kao [[predsjednik Italije]])</small>
| nasljednik1          = ''nitko''<br><small>(Napoleonska kraljevina je ukinuta, a sljedeći vladar Italije bio je [[Vittorio Emanuele II od Italije|Vittorio Emanuele II]])</small>
| regent1              =
| titula2              =
| vladavina2           = 
| krunidba2            = 
| prethodnik2          = 
| nasljednik2          =
| regent2              =
| titula3              =
| vladavina3           = 
| krunidba3            = 
| prethodnik3          = 
| nasljednik3          =
| regent3              =
| nasljeđe             = -
| supruga              = 
| supruge              = [[Joséphine de Beauharnais]]<br>[[Marie-Louise od Austrije]]
| suprug               = 
| supruzi              = 
| djeca                = [[Napoleon II Bonaparte|Napoleon II]]
| puno ime             = 
| posthumno ime        = 
| dinastija            = [[Dinastija Bonaparte|Bonaparte]]
| vladarska himna      =
| otac                 = [[Carlo Buonaparte]]
| majka                = [[Letizia Ramolino]]
| datum rođenja        = [[15. kolovoza]] [[1769.]]
| mjesto rođenja       = {{flagicon image|Royal Standard of the King of France.svg}} [[Ajaccio]], [[Francuska]]
| datum smrti          = [[5. svibnja]] [[1821.]]
| mjesto smrti         = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[Longwood, Sveta Helena|Longwood]], [[Sveta Helena]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
| datum pokopa         =
| mjesto pokopa        = ''[[Les Invalides]]''<br>{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]
| potpis               = Firma Napoleón Bonaparte.svg
| zanimanje            =
| vjera                = [[katolicizam]]<ref>Napoleon je službeno ekskomuniciran [[10. lipnja]] [[1809.]] godine.</ref>
}}
'''Napoleon I. Bonaparte''' ([[Ajaccio]], [[15. 8.]] [[1769]]. — [[Sveta Helena]], [[5. 5.]] [[1821]].) [[Francuska|francuski]] je vojskovođa, državnik, car i vladar. Napoleon bio je također prvi [[Predsjednik Italije|predsjednik]] [[Republika Italija (1802–1805)|Italije]] u [[Historija Italije|historiji]], od 26. siječnja 1802. do 17. ožujka 1805.

Kao dijete siromašnog [[korzika]]nskog plemića školovao se na francuskoj vojnoj akademiji i [[Francuska revolucija|francusku revoluciju]] dočekao s činom topničkog [[kapetan (vojska)|satnika]]. U francuskim je revolucionarnim ratovima brzo napredovao do čina [[general]]a i godine [[1796]]. dobio zapovjedništvo nad francuskim snagama koje su jug zemlje trebale braniti od [[Austrija]]naca iz [[Italija|Italije]]. Zahvaljujući svom britkom umu u nizu je bitaka i vještih manevara porazio brojčano nadmoćnije austrijsko - talijanske snage, osvojio sjevernu Italiju i prisilio Austriju na sklapanje [[Mir u Campo Formiju|Mira u Campo Formiu]] [[1797]].

Njegovi vojni uspjesi i naglo stečena popularnost učinili su ga favoritom političara i narodnih masa koji su željeli stabilnost nakon godina revolucionarne [[Anarhija|anarhije]] i nasilja. Godinu dana nakon pohoda u [[Egipat]], Napoleon je godine [[1799]]. izveo državni udar poslije kojega se proglasio prvim [[konzul]]om i zaveo osobnu [[Diktatura|diktaturu]]. Godine [[1804]]. proglasio se francuskim [[car]]em.

Napoleonova vladavina bila je obilježena sukobom Francuske s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikom Britanijom]], koji je trajao od godine [[1793]]. do [[mir u Amiensu|mira u Amiensu]] [[1802]]. Godinu dana kasnije sukob je ponovno eskalirao i Napoleon se, nakon poraza u pomorskoj [[bitka kod Trafalgara|bitci kod Trafalgara]] i kraha planova za invaziju Britanskog otočja, morao obračunati s britanskim kontinentalnim saveznicima. Godine [[1805]]. u [[Bitka kod Austerlitza|Bitci kod Austerlitza]] porazio je i pokorio [[Austrija|Austriju]], godine [[1806]]. nakon [[bitka kod Jene|bitke kod Jene]] isto je učinio s [[Pruska|Pruskom]] te formalno okončao [[Sveto Rimsko Carstvo]], da bi nakon pobjede nad [[Rusija|Rusima]] kod [[bitka kod Friedlanda|Friedlanda]] [[1807]]. godine sklopio savez s ruskim carom [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandrom I.]] i ustanovio tzv. [[Kontinentalni sustav]], čiji je cilj bio ekonomskim [[embargo]]m poraziti Britaniju.

U tom trenutku Napoleon je bio na vrhuncu moći, ali je samo godinu dana kasnije sebi dopustio da bude umiješan u [[Dinastija|dinastijski]] sukob u savezničkoj [[Španija|Španjolskoj]]. Francuska vojna intervencija i postavljanje Napoleonova brata za [[kralj]]a dovela je do svenarodnog otpora, pojave [[španija|španjolske]] [[Gerila|gerile]] i prvih ozbiljnih francuskih poraza. Godine [[1809]]. ohrabrena je Austrija Francuskoj objavila rat što je dovelo do kratkog ali vrlo krvavog pohoda tokom kojeg je u [[bitka kod Asperna|bitci kod Asperna]] Napoleon po prvi put potučen na bojnom polju. Iako je Napoleon taj rat na kraju dobio, nastojao se od sličnih problema u budućnosti osigurati ženidbom s austrijskom princezom [[Marija Lujza|Marijom Lujzom]] koja mu je rodila sina.

U međuvremenu je [[Rusko Carstvo|Carska Rusija]] sve teže podnosila ekonomske posljedice napoleonove Kontinentalne blokade pa ju je počela kršiti i dozvoljavati britanskim brodovima da uplovljavaju u luku [[Sankt Peterburg]], zbog tog ju je Napoleon [[1812]]. napao s najvećom vojnom silom dotada skupljenom. Pohod se krajem godine pretvorio u katastrofu tojekom koje je izgubljen veći dio Napoleonove Velike Armije. U proljeće [[1813]]. Napoleon se suočio sa svenarodnim ustankom u [[Nemačka|Njemačkoj]] i dotadašnjim saveznicima koji su se okrenuli protiv njega. U odlučnoj [[bitka kod Leipziga|bitci kod Leipziga]] Napoleon je poražen i prisiljen na povlačenje u Francusku gdje je morao [[abdicirati]] i otići u progonstvo na otok [[Elba (otok)|Elbu]] gdje je postavljen za formalnog vladara.

Novi režim kralja [[Louis XVIII od Francuske|Louisa XVIII.]] pokazao se tako nepopularnim da je Napoleon nakon samo godinu dana sa šačicom pristaša uspio preuzeti vlast i započeti vladavinu poznatu kao [[Sto dana]]. To je razdoblje završilo u junu [[1815]]. godine nakon poraza u [[bitka kod Vaterloa|bitci kod Waterlooa]]. Napoleona su zarobili Britanci i zatočili na otoku [[Sveta Helena]] gdje je umro šest godina kasnije.

Godine [[1840]]. njegovi su posmrtni ostaci vraćeni u Francusku gdje je pokopan u [[Pariz|pariškom]] [[Dom invalida|Domu invalida]]. Njegov se pogreb smatra jednim od najvećih i najveličanstvenijih u povijesti.

Zbog svoje kratke ali burne vladavine Napoleon je i danas predmetom velikih kontroverzi. Jedni ga smatraju beskrupuloznim tiraninom i militaristom čija je vanjska politika izazvala krvoproliće i pustošenje koje se u [[Evropa|Europi]] nije ponovilo sve do doba [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]. S druge se strane navode njegova manje spektakularna, ali za razvoj europske ekonomije i kulture daleko važnija dostignuća na polju unutrašnje politike, odnosno cijeli niz liberalnih reformi kojima je staro [[feudalizam|feudalno]] uređenje postupno zamjenjivano modernim [[kapitalizam|kapitalizmom]] oličenim u Napoleonovu zakoniku poznatom kao [[Code civil]].

== Porodični život ==
[[Datoteka:Jacques-Louis David 019.jpg|thumb|left|Jozefina kleči pred Napoleonom tijekom krunidbe]] 
Napoleon se prvi puta oženio [[1796]]. godine sa [[Joséphine de Beauharnais]]. Joséphine, Rosa Tascher de la Pagerie, rodila se na [[Martinik|Martiniqueu]] gdje je njena obitelj imala plantažu [[šećer]]a. Roditelji su je udali za Alexandra de Beauharnaisa. U braku su imali dvoje djece, no rastali su se zbog bračnih razmirica. Alexandar je u doba [[Revolucija|revolucije]] bio pogubljen na [[Giljotina|giljotini]]. Joséphine se udala za Napoleona uoči njegova prvog pohoda na Italiju.

Bez obzira na Napoleonovu neupitnu ljubav prema Josephine koja je potvrđena njihovom drugom rodbinskom vezom kada se njena kćer iz prvog braka ženi s carevim mlađim bratom, njena nemogućnost da ima djecu je presudila vezi je stvarala povremene svađe i optužbe. Do rastave formalno dolazi na njen zahtjev [[1809]], a on se potom je [[1810]]. oženio devetnaestogodišnju austrijsku nadvojvotkinju Mariju Lujzu, kći austrijskog cara [[Franjo I., austrijski car|Franje I]]. Iako nije dobrovoljno ušla u ovaj brak, već sljedeće godine [[Marija Lujza]] rodila je Napoleonu sina, nasljednika prijestolja. Marija Lujza napustila je Napoleona [[1814]]. kad je prognan na [[Laba|Elbu]]. Odlukom Bečkog kongresa dobila je vojvodine [[Parma|Parmu]] i [[Piacenza|Piacenzu]] kojima je vladala od [[1816]]. godine. Marija Lujza sklopila je još dva braka i umrla [[1847]]. godine.

Sin Napoleona I. i Marije Lujze dobio je ime [[Francois Charles Joseph Bonaparte]]. Kada je Napoleon abdicirao [[1815]]. kao četverogodišnji dječak proglašen je za francuskog cara pod imenom [[Napoleon II.]] Bio je boležljivo dijete i živio je na dvoru u [[Schönbrunn]]u. Također je bio kralj [[Rim]]a, vojvoda od [[Reichardst]]a i princ od Parme. Nadimak mu je bio Orlić (''L’aiglon''). Umro je [[1832]]. godine u 21. godini života.

== Početak vojne karijere ==
Jug Francuske i grad [[Toulon]] bili su kraj u kom je izbila pobuna protiv [[Prva Francuska Republika|Francuske Republike]], koju su svesrdno pomagala britanske, talijanske i španjolske snage sa svojim brodovima, koje je pozvao novoproglašeni kralj toga kraja - [[Luj XVII.|Luja XVII]]. (sin [[Luj XVI.|Luja XVI]]). I Napoleon, tada samo mladi poručnik, sudjelovao je u opsadi Toulona ([[1793]].) i istaknuo se borbama kao komandant artiljerije, koja je odigrala presudnu ulogu u zauzimanju Toulona i istjerivanju stranih brodova, - nakon te bitke dobio je čin brigadnog generala i postao zvijezda francuske revolucionarne vojske sa samo 24 godine.

Nakon tog je imenovan za komandanta francuske vojske u Italiji. U borbama protiv Austrijanaca porazio je čak četiri austrijska generala koji su u svakoj borbi bili brojčano nadmoćniji. Uz to su se Napoleonovi vojnici približili Beču na sto kilometara, što je prisililo Austrijance na potpisivanje [[Mir u Campo Formiju|Mirovnog ugovora u Campoformiju]] ([[1797]].) Napoleon je ukinuo [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. Njen je teritorij predao Austriji u zamjenu za austrijski teritorij na području [[Belgija|Belgije]] i vlast nad [[Milano]]m.

== Prvi konzul ==
Veliki protivnik Francuske bila je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]. Stoga je Napoleon odlučio uništiti britansku trgovinu s [[Indija|Indijom]] osvajanjem [[Egipat|Egipta]] i time ekonomski oslabiti Engleze. Godine [[1798]]. došao je u [[Kairo]]. Porazio je [[Turska|Turke]] u bitci kod [[Piramide|piramida]] i zavladao Egiptom. No, kod [[Abu Qir]]a [Abukir], u bitci na [[Nil]]u, francusku je [[Flota|flotu]] uništio britanski admiral [[Horatio Nelson]]. Napoleon je u Egipat doveo oko 150 znanstvenika koji su napravili [[geografija|zemljopisne]] karte, proučavali [[biljka|biljke]] i [[životinje]]. Pomoću kamena iz Rozete koji je pisan [[hijeroglif]]ima, demotskim i [[Grčka|grčkim]] slovima [[Jean-François Champollion]] uspio je [[1824]]. godine dešifrirati hijeroglife.

U Francuskoj je izbila politička kriza, a Austrija je ponovno zavladala sjevernom Italijom. Stoga je Napoleon potajno napustio Egipat i priključio se uroti protiv [[Direktorij (Francuska)|Direktorij]]a. Proveden je [[puč|državni udar]] i urotnici su [[1799]]. uspostavili novu vlast koju su činila trojica konzula – Konzulat. Napoleon je imenovan Prvim konzulom i postao je neograničeni vladar.

U zemlji je uspostavljena [[vojna diktatura]], vlast je centralizirana, a uloga [[parlament]]a bila je neznatna. Također su centralizirane financije i osnovana je državna banka (Banque de France). Građanima su osigurana prava i slobode stečene u doba revolucije. Svi su bili jednaki pred zakonom i imali su pravo na slobodu [[vjeroispovijest]]i. Zakonom o školstvu otvarane su gimnazije za koje su postojale [[Stipendija|stipendije]]. Cilj školovanja bio je obrazovanje sposobnih činovnika i vojnih dužnosnika. Ono što je mnogima bilo najvažnije bilo je uspostavljanje mira i reda u državi. Godine [[1802]]. [[Ustav]] je promijenjen te je Napoleon imenovan doživotnim konzulom.

== Bitke ==
=== Carski ratovi ===
Kao izabrani doživotni konzul Napoleon se [[1804]]. godine proglasio carem. U travnju [[1803]]. Britanija je, isprovocirana Napoleonovim agresivnim ponašanjem, nastavila rat s Francuskom na moru. Dvije godine kasnije Britancima su se pridružile Austrija, Rusija, [[Švedska]] i [[Napulj]]. Zbog poraza u pomorskoj bitci kod [[Trafalgar]]a, rta na jugu Španjolske, Napoleon je napustio planove o napadu na Britaniju. Svoju je vojsku usmjerio protiv austrijsko-ruskih snaga te ih [[1805]]. porazio u bitkama kod [[Ulm]]a i [[Bitka kod Austerlitza|Austerlitza]].

Iste je godine brata Louisa [Luja] proglasio kraljem [[Holandija|Nizozemske]], a šogora [[Joachim Murat|Joachima Murata]] kraljem Napulja. Godine [[1806]]. ukinuo je [[Sveto Rimsko Carstvo]] Njemačke Narodnosti i od njemačkih je država osnovao [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]].

Naredni Napoleonov korak bio je nametanje kontinentalne blokade Velikoj Britaniji. Europskim državama pod njegovom kontrolom naredio je [[bojkot]] britanske robe. Zbog tih je događaja [[Pruska]] sklopila savez s Rusijom i napala je Rajnsku konfederaciju. No, Napoleon je kod [[Jena|Jene]] i [[Auerstädt]]a porazio Pruse. Sljedeće je godine ([[1807]].) u [[Tilsit]]u sklopio mirovni sporazum s ruskim carom [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandrom I]]. Svome je carstvu pridodao dvije nove države: [[Vestfalija|Vestfaliju]], u kojoj je za kralja postavio brata [[Jérôme]]a [Žeroma], i [[Varšavsko Vojvodstvo]].

=== Poluotočki rat ===
Godine [[1807]]. Napoleon je osvojio [[Portugal]] koji nije poštivao kontinentalnu blokadu, a [[1808]]. [[Španija|Španjolsku]] u kojoj je za kralja postavio brata Josepha ([[Josip I. Bonaparte]]). Josephov dolazak u Španjolsku potakao je ustanak protiv Francuza, poznat pod nazivom Poluotočki rat. Napoleon je došao u Španjolsku i ugušio pobunu, no nakon njegova odlaska borbe su se nastavile. Budući da su Britanci podupirali Španjolce u pobuni u Poluotočkom ratu, Francuzi su s vremenom izgubili 300 000 vojnika i velika novčana sredstva. To je utjecalo na slabljenje Napoleonova carstva.

Ipak, Francusko Carstvo ubrzo je doživjelo najveću ekspanziju. U novom ratu [[1809]]. Napoleon je prinudio Austriju na mir u [[Schönbrunn]]u [Šenbrun] i oduzeo joj je dio teritorija. Na prostoru [[Hrvatska|hrvatskih]] i [[Slovenija|slovenskih]] zemalja južno od [[Sava|Save]] osnovao je [[Ilirske pokrajine]]. Također je zavladao Nizozemskom i dijelom sjevernih njemačkih država.

== Bitka kod Austerlitza ==
Bitka kod Austerlitza poznata je i pod nazivom "trocarska bitka" jer su se u njoj sukobili francuski car Napoleon, austrijski car [[Franjo]] i ruski car Aleksandar. Za manje od osam sati, otkako je Napoleon rukavicom dao znak za početak bitke, Austrijanci i Rusi bili su potučeni. Izgubili su 35 000 vojnika, 15 generala, 150 topova i 42 zastave. Napoleon je učvrstio svoju vlast u Europi.

Zaraćene vojske kretale su se prema [[Brno|Brnu]] u [[Češka Republika|Češkoj]]. Napoleon je protivnicima postavio stupicu kod [[Austerlitz]]a (današnji [[Slavkov]] kod Brna). Odglumio je da se povlači prema zapadu i sačekao je neprijateljsku vojsku na terenu koji je sam odabrao. Da se njegova vojska ne bi obeshrabrila, Napoleon je vojnicima objasnio plan bitke što inače nije bilo uobičajeno. ''"Dok neprijatelj bude marširao da opkoli moje desno krilo, izložit će mi svoju bočnu stranu"''. Bitka se odvijala prema Napoleonovu planu. Rusi i Austrijanci pokušali su mu presjeći put prema Beču i Napoleon je namjerno oslabio svoje desno krilo da ga tu napadnu.

Francuski se logor nalazio na sjevernoj strani uzvisine [[Santon]], a južnije je uzvisina [[Zurlan]] s koje je prema jugu tekao potok [[Goldbach]] okružen zamrznutim baruštinama. Napoleon je Lannesov korpus razmjestio na lijevo krilo. Iza uzvisine Zurlan sakrio je Muratovu konjicu i [[grenadir]]e. U podnožju Zurlana bio je 4. korpus. Kao pojačanje tek je trebao doći 1. korpus. Na Goldbachu se malo ljudi moralo oduprijeti nadmoćnom protivniku. Između Francuza s jedne strane, i Austrijanaca i Rusa s druge strane, bili su brežuljci [[Pratzen]]a, uzvisine koja se proteže oko pet kilometara, visoke do 300 metara s blagim padinama. Napoleon ih je ostavio slobodne, kao "mamac" protivniku.

Rusku vojsku vodio je već ostarjeli general [[Kutuzov]]. Rusi i Austrijanci odlučili su s glavninom vojske napasti francusko desno krilo, upravo kako je Napoleon želio. Pri tome su morali podijeliti svoju vojsku da bi napali i druge francuske jedinice. Upravo je to bila glavna greška. Rusi i Austrijanci radi glavnog udara na francusko desno krilo oslabili su svoj centar gdje je Napoleon imao glavninu vojske.

Večer uoči bitke Napoleon je bio siguran u svoju pobjedu. Veselo je objedovao sa svojim časnicima i jeo svoje, kako se pričalo, omiljeno jelo – pečene krumpire i crveni luk. Malo se odmorio, a onda je još jednom provjerio položaje. Francuska trublja za ustajanje oglasila se u 4 sata [[2. 12.]] [[1805]]., na prvu godišnjicu carske krunidbe. Bojno polje prekrivala je gusta magla. U 7 sati saveznici su napali Goldbach i polako napredovali. Vjerovali su da je bitka već odlučena. U međuvremenu se magla razrijedila, otkrivajući kolone ruske vojske koja se kretala prema jugu. Austrijsko-ruski centar je slabio. Oko 9 sati francuska se vojska poput klina zabila u protivnički centar i razdvojila im lijevo i desno krilo. U 9 sati i 30 minuta slabi je austrijsko-ruski centar bio u potpunom rasulu i Francuzi su im napali desno krilo. Rusi su bili potučeni. Izgubili su 500 grenadira i 200 članova plemičke viteške garde, osobne careve pratnje.

Istodobno je oko 8 sati pobjedu izvojevalo i francusko lijevo krilo. Oko 14 sati, kad su desno krilo i ruski centar bili slomljeni, Napoleon je naredio uništenje neprijateljskog lijevoga krila. Francuzi nisu htjeli imati zarobljenike i uslijedio je pokolj Rusa. Rusi su se pokušali spasiti bijegom prema jugu, prema zamrznutim baruštinama. Napoleon je naredio da velika baterija od dvadeset pet topova puca po ledu na baruštinama. Pod udarima topova led je pucao i oko 2 000 Rusa ugušilo se propavši u baruštinu. Nakon bitke iz baruština je izvučeno 38 topova i 130 konjskih trupala. U pet sati poslije podne trublje su označile završetak bitke. Dan kasnije austrijski je car osobno došao Napoleonu s molbom za primirje, a potom je zaključen mir u [[Bratislava|Bratislavi]] ([[26. 12.|26. prosinca]]), bez prisustva Rusa. Austrija je izgubila [[Venecija|Veneciju]], [[Dalmacija|Dalmaciju]] i [[Tirol]].

Napoleon se vratio u [[Pariz]] sa 120 austrijskih i ruskih zastava. Od [[bronza|bronce]] zarobljenih topova izlijevan je stup Velike armije koji i danas ukrašava pariški trg [[Vendome]]. Najvišim časnicima Napoleon je podijelio dva milijuna zlatnih franaka, udovice su dobile trajnu mirovinu, a djeca poginulih mogla su svojim imenima dodati ime Napoleon.

=== Pohod na Rusiju i slom ===
Sumnjajući da Rusija planira savez s Engleskom Napoleon je napao Rusiju s 610 000 vojnika. U lipnju [[1812]]. Francuzi su ušli na ruski teritorij, no Rusi su se povlačili paleći sela. Mnogobrojna francuska vojska često je bila bez hrane, počele su se širiti bolesti, a često su ugibali i konji. Do prve, i jedne od najkrvavijih bitaka toga doba, došlo je kod [[Borodin]]a. Napoleon je do te bitke već izgubio polovinu svoje vojske. Rusi su se odlučili povući i francuska je vojska ušla u [[Moskva|Moskvu]]. No, ruski su vojnici zapalili grad i Napoleon se morao povući. Nakon povlačenja iz Moskve glad, ruska zima i povremeni gerilski napadi ruske vojske uništili su francusku vojsku od koje je ostalo samo 5000 ljudi. Napoleon je otišao u Pariz i s novom se vojskom vratio na područje [[Saksonija|Saske]].

Godine [[1813]]. porazio je protivničke vojske kod [[Lützen]]a, [[Budišin|Bautzena]] i [[Dresden]]a, ali je izgubio bitku kod [[Leipzig]]a. Vratio se u Francusku, a budući da su se njegovi maršali odbili boriti, pobjednička ga je koalicija prisilila da [[Abdikacija|abdicira]]. Protivnici su ga [[1814]]. prognali na otok [[Laba|Elbu]] koji mu je dan na upravu. Na vlast u Francuskoj postavljen je [[Luj XVIII]]. iz dinastije [[Burbon]] (brat Luja XVI koji je za vrijeme Revolucije napustio Francusku). Napoleonova supruga Marija Lujza i sin Napoleon stavljeni su pod skrbništvo Marijina oca, austrijskoga cara [[Franjo I|Franje I]]. Napoleon nikada više nije vidio ni suprugu niti sina.

== Vladavina od 100 dana ==
Napoleon je iskoristio nezadovoljstvo vladavinom Luja XVIII. te se u martu [[1815]]. vratio u Francusku. Trupe koje su poslane da ga zarobe pridružile su mu se i preuzeo je vlast [[20. 3.]] [[1815]]. (vladavina od 100 dana). Budući da su protivnici odbili sklapanje mira, odlučio ih je napasti. Do bitke je došlo kod [[Waterloo]]a u [[Belgija|Belgiji]] [[18. 6.]] [[1815]]. Pobjedu su izvojevale engleska vojska generala [[Wellington]]a i pruska vojska pod vodstvom generala [[Blücher]]a. Nakon bitke Napoleon je pobjegao u Pariz. Budući da su mu političari uskratili podršku, Napoleon je abdicirao i po drugi put pokušao prenijeti vlast na četverogodišnjeg sina [[Napoleon II. Bonaparte, car Francuske|Napoleona II.]] što je francuski parlament ovaj put i potvrdio. Potom je pobjegao u [[Rochefort]] i tamo se predao kapetanu britanskog bojnog broda [[Bellerophon]]. Britanci su ga prognali na [[Sveta Helena|Svetu Helenu]], otočić u južnom dijelu [[Atlantik|Atlantskog oceana]].

== Napoleonova smrt ==
S Napoleonom je u progonstvo pošlo i dvadesetak njegovih najvjernijih ljudi (posluga i nekoliko generala). Vrijeme je provodio diktirajući [[Memoari|memoare]] i igrajući [[biljar|bilijar]]. Maštao je o bijegu s otočića površine tek nešto veće od 100&nbsp;km<sup>2</sup>. Umro je [[5. 5.]] [[1821]]. od [[rak]]a na želucu i pokopan je na imanju ''Longwood House'' u [[Sveta Helena|Svetoj Heleni]]. Na zahtjev kralja [[Luj-Filip|Luja-Filipa]] [[1840]]. njegovi su ostaci preneseni u [[Pariz]] i pokopani u [[Dom Invalida|Domu Invalida]], gdje se i danas nalaze.

Nekoliko ljudi iz pratnje sačuvalo je za uspomenu uvojke Napoleonove kose. Šezdesetih godina [[20. vijek]]a, naučnici su suvremenim metodama analizirali jedan od tih uvojaka. U kosi su otkrivene značajne količine otrova [[arsenik|arsena]]. Posumnjalo se da su Britanci sistematski trovali Napoleona. Daljnjim istraživanjem i analizama otkriveno je da je zelena boja kojom su u to vrijeme bojali zidove sadržavala arsen. Soba u kojoj je živio Napoleon bila je obojana takvom zelenom bojom.

== Zanimljivosti ==
[[Ludwig van Beethoven]], njemački kompozitor i jedan od najvećih umjetnika u historiji čovječanstva, bio je oduševljeni pristaša Francuske revolucije. Godine [[1804]]. izvedena je njegova Treća simfonija u Es-duru. Prvotno ju je nazvao Bonaparte, no budući da se razočarao što se Napoleon proglasio carem, poderao je posvetu i simfoniju nazvao [[Eroica]].

=== Prezime Bonaparte ===
Napoleonovi preci živjeli su na području [[Italija|Italije]]. Jedan predak je u [[13. vijek]]u uzeo prezime Buonaparte. Time je želio pokazao da se u sukobu između njemačkog cara i [[Papa|pape]] svrstao na pravu stranu (buona parte) uz [[Gvelfi i gibelin|igibeline]] i cara, a protiv guelfa i pape.

U [[16. vijek]]u [[Francesco Buonaparte]] došao je živjeti na [[Korzika|Korziku]], tada koloniju [[Genova|Genove]].

=== Kokoš à la Marengo ===
Nakon bitke za [[Marengo]] u [[Italija|Italiji]] Napoleon je ogladnio i tražio da mu spreme večeru. Budući da su kola s kuhinjom zaostala za vojskom, kuhar je na brzinu pronašao jednu kokoš, nekoliko potočnih rakova i dva jaja. Kokoš je ispekao na [[Masline|maslinovu]] ulju, dodao ostale sastojke i sve prelio [[konjak]]om iz Napoleonove čuturice. Jelo je nazvao ''Kokoš à la Marengo''. Priča se da je Napoleon toliko uživao u jelu da je tražio da mu ga spremaju poslije svake bitke.

U vrijeme Napoleonovih ratova i najmanje ranjavanje bilo je opasno po život. Zbog velike nehigijene prijetila je opasnost od inficiranja rana. Mnogi su ranjenici umrli zbog [[infekcija]]. [[Anestetik]]a nije bilo, pa su ranjenicima davali [[rum]] ili [[Rakija|rakiju]] da im umanje bolove. Ozbiljnije rane "liječile" su se [[Amputacija|amputacijom]].

Napoleon je naredio da se na rukavima vojničkih odora prišiju gumbi da bi odvikao vojnike da rukavom brišu nos.

==Reference==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite web| title=Bonaparte (Napoléon Ier)| work=Insecula: L'encyclopedie des artes et de l'architecture| url=http://www.insecula.com/contact/A003985.html/| accessdate=25 September| 5=2003| archivedate=2007-03-29| archiveurl=https://web.archive.org/web/20070329001125/http://www.insecula.com/contact/A003985.html| deadurl=yes}}
* {{cite web| title=Napoleon| work=Napoleon Series| url=http://www.napoleonseries.org/index.cfm| archiveurl=https://web.archive.org/web/20040402134059/http://www.napoleonseries.org/index.cfm| archivedate=2004-04-02| accessdate=02 April 2004| deadurl=no}}
* {{cite web| title=Napoleon I of France| url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/402943/Napoleon-I| accessdate=14 April 2015}}
* {{cite web| title=(CSI)| work=CSI studies| url=http://www-cgsc.army.mil/carl/resources/csi/Chew/CHEW.asp| accessdate=31 March 2006| archivedate=2006-06-13| archiveurl=https://web.archive.org/web/20060613235213/http://www-cgsc.army.mil/carl/resources/csi/Chew/CHEW.asp| deadurl=yes}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Asprey|first=Robert| title=The Rise of Napoleon Bonaparte|url= https://archive.org/details/risefallofnapole00aspr| location= New York| publisher=Basic Books|year= 2000|isbn=978-0-465-04879-3}}
* -{Connelly, O. ''Blundering to Glory: Napoleon’s Military Campaigns''. Rowman & Littlefield Pub., 2006. 3rd ed.}- 
* {{Cite book |ref= harv|last=Cronin|first=Vincent| title=Napoleon|url= https://archive.org/details/napoleon0000cron_y3x1| location= London| publisher=HarperCollins|year=1994|isbn=978-0-00-637521-0}}
* {{Cite book |ref= harv|author= Durant, Will and Durant, Ariel| title=The Age of Napoleon| location= New York| publisher=Simon and Schuster|year= 1975| isbn = 0-671-21988-X (PT. 11)}}
* {{Cite book |ref= harv|last=McLynn|first=Frank| title=Napoleon: A Biography| location=London| publisher=Pimlico|year=1998|isbn=978-0-7126-6247-5}}
* Hazareesingh, Sudhir. ''Legend of Napoleon''. London: Granta Books, 2004 (hardcover. {{ISBN|978-1-86207-667-9}}.); 2005 (paperback. {{ISBN|978-1-86207-789-8}}.)
* {{Cite book |ref= harv|last=Pope|first=Stephen| title=The Cassel Dictionary of the Napoleonic Wars|url= https://archive.org/details/casselldictionar0000pope| publisher= Cassel|year=1999|isbn=978-0-304-35229-6}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Schom|first=Alan| title= Napoleon Bonaparte: A Life|url= https://archive.org/details/napoleonbonapart00alan|year= 1998| publisher= Perennial|isbn=978-0-06-092958-9}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Smith|first=Digby| title= The Greenhill Napoleonic Wars Data Book|year= 1998| publisher= Greenhill Books| id=}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Zamoyski|first=Adam| title= 1812: Napoleon's Fatal March on Moscow|year= 2004| publisher= HarperCollins| isbn = 0-00-718489-1}}
* {{A. Gautier, ''Un drogman à Sainte-Hélène, le baron Barthélémi de Stürmer (1787—1863)'', Le Bulletin, Association des anciens élèves, Institut National des Langues et Civilisations Orientales (INALCO)(National Institute of Languages and Oriental Civilizations), October 2003. pp. 39–48.}}
* {{Cite book |ref= harv|title=Is Arsenic an Aphrodisiac?|url= https://archive.org/details/isarsenicaphrodi0000cull|last=Cullen|first=William|year=2008|publisher=Royal Society of Chemistry| isbn = 0-85404-363-2}}
* {{Cite book |ref= harv|last= Dwyer|first= Philip G. |authorlink= |editor= |others= |title=Napoleon: the path to power |edition= |language= |publisher=Yale University Press |location=New Haven, Conn |year=2008|origyear= |isbn=978-0-300-13754-5 |oclc= |doi= |url=https://archive.org/details/napoleonpathtopo0000dwye|accessdate=}}
* [http://fr.wikisource.org/wiki/Constitution_du_13_décembre_1799 The constitution of the Consulate] {{fr}}
* [http://fr.wikisource.org/wiki/Constitution_du_18_mai_1804 The Imperial Constitution] {{fr}}
* {{gutenberg|broj=3567|ime=Memoirs of Napoleon}}
* {{gutenberg|broj=14300|ime=The Life of Napoleon I}}
* {{gutenberg|broj=17579|ime=The History of Napoleon Buonaparte}}
* {{Cite book |ref= harv|last=McLynn|first=Frank|authorlink= |editor= |others= |title=Napoleon: a biography |edition= |language= |publisher=Pimlico |location=London |year=1998|isbn=978-0-7126-6247-5 |oclc= |doi= |url= |accessdate=}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Cronin|first=Vincent|authorlink= |editor= |others= |title=Napoleon |edition= |language= |publisher=HarperCollins |location=London |year=1994|origyear= |isbn=978-0-00-637521-0 |oclc= |doi= |url=https://archive.org/details/napoleon0000cron_y3x1|accessdate=}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Roberts, Andrew Michael |authorlink= |editor= |others= |title=Napoleon and Wellington |edition= |language= |publisher=Weidenfeld & Nicolson |location=London |year=2001|origyear= |isbn=978-0-297-64607-5 |oclc= |doi= |url=https://archive.org/details/napoleonwellingt0000robe_d5v0|accessdate=}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Popis francuskih vladara]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Napoleon I of France|Napoleon Bonaparte}}
{{portal|Biografija|Istorija}}
{{Drugi projekti
| commons     = Napoleon I of France
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = Napoleon I Bonaparta
| wikinews    = 
}}
* [http://napoleon.thepodcastnetwork.com/ Napoleon 101], a podcast about Napoleon by award-winning author J. David Markham
* [http://www.napoleonexhibit.com/ Napoleon: An Intimate Portrait Traveling Exhibit]
* [http://maxpages.com/zar/France France - Napoleon I the Great - Miscellaneous] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070509141520/http://maxpages.com/zar/France |date=2007-05-09 }}
* [http://dl.lib.brown.edu/napoleon/index.html Napoleonic Satires], A Brown University Library Digital Collection
* [http://pike.services.brown.edu/bamco/bamco.php?eadid=mshoffman Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060903161019/http://pike.services.brown.edu/bamco/bamco.php?eadid=mshoffman |date=2006-09-03 }} to the William Henry Hoffman Collection on Napoleon (Brown University Library)
* [http://www.pbs.org/empires/napoleon/home.html Napoleon], Detailed biography of Napoleon at [http://www.pbs.org/ PBS]
* [http://www.napoleon.org/en/home.asp Napoleon]
* [http://www.napoleon-series.org/ The Napoleon Series], Acknowledging the extraordinary talents of the man who defined an age (1789–1821) and the remarkable men and women who peopled and shaped it, the Napoleon Series seeks to promote the continued, scholarly exploration of that age.
* [http://www.intratext.com/Catalogo/Autori/Aut1099.HTM Textes of Napoleon]: text, concordances and frequency list
* [http://www.napoleone.ru/ Napoleon in Russia]: photos, text, news
* [http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/bonaparte_napoleon.shtml Napoleon Bonaparte] at [http://www.bbc.co.uk/history/ BBC History]
* [https://web.archive.org/web/20070121042010/http://www.cbc.ca/health/story/2007/01/18/napoleon-tests.html Stomach cancer was Napoleon's final Waterloo, tests reveal - CBC]
* [http://www.foxnews.com/printer_friendly_story/0,3566,243994,00.html Fox News: Napoleon Bonaparte Died From Gastric Cancer, Not Poisoning, Scientists Rule]

{{Redoslijed
|prethodnik = [[Republika]], a prethodni monarh [[Luj XVI]].
|gl_članak_funkcija = [[Popis francuskih vladara|Car Francuske]]
|nasljednik = [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luj XVIII.]]
}}
{{Redoslijed
|prethodnik = [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luj XVIII.]]
|gl_članak_funkcija = [[Popis francuskih vladara|Car Francuske]]. <br /> Vladavina 100 dana
|nasljednik = [[Napoleon II. Bonaparte, car Francuske|Napoleon II.]]
}}
{{Francuski vladari}}
{{Lifetime|1769|1821|Napoleon 01}}

[[Kategorija:Kuća Bonaparte|Napoleon I]]
[[Kategorija:Carevi Francuske]]
[[Kategorija:Prvo Francusko Carstvo]]
[[Kategorija:Francuski vojskovođe]]
[[Kategorija:Francuski političari]]
[[Kategorija:Italijanski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Italije]]
[[Kategorija:Kraljevi Italije]]
[[Kategorija:Pučisti]]
[[Kategorija:Sudionici Francuske revolucije]]
[[Kategorija:Napoleonski ratovi]]
[[Kategorija:Vojskovođe u Napoleonskim ratovima]]
[[Kategorija:Preživjeli pokušaje atentata]]