Izvorni kod stranice Makedonija (Grčka)

{{druga upotreba|Egejska Makedonija}}
{| style="float:right; clear: right; width: 20em; font-size: 90%; text-align: left; border: 1px solid #aaaaaa; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; background-color: #f9f9f9; margin-bottom: 0.5em; margin-left: 1em;" cellspacing="4" cellpadding="1" 
|-
! colspan="2" class="hiddenStructureMacedonia" style="font-size: 110%; background-color: lightsteelblue;" | <center><big>'''Makedonija'''  <br />  '''Μακεδονία''' </big>  </center>
|-  
| colspan="2" |
    {| style="text-align: center; margin: 0 auto; background: none;"
    |-
    | style="border: 0; vertical-align: middle;" | <span style="border: 1px solid #bbbbbb; display: table-cell;">[[Datoteka:Flag of Greece.svg|130px|застава Грчкe]]</span>
    | style="border: 0; vertical-align: middle;" | <span style="border: 1px solid #bbbbbb; display: table-cell;">[[Datoteka:Flag of Greek Macedonia.svg|130px|Сунце из Вергине - Cимбол Aнтичке Македоније]]</span>  
|-
| colspan="2" style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: center; font-size: 95%;" | [[Himna Makedonije Grčke|Himna]]: [[Poznata Makedonija]] (Μακεδονία ξακουστή)
|}
|-
| colspan="2" |
    {| style="text-align: center; margin: 0 auto; background: none;"
    |-
    | style="border: 0; vertical-align: middle;" | <span style="border: 1px solid #bbbbbb; display: table-cell;">[[Datoteka:Macedonia greece prefectures.png|100px|Македонија на карта на Грчка]] </span>
    | style="border: 0; vertical-align: middle;" | [[Datoteka:MacedonEmpire.jpg|200px|Царство Александра Македонског]]
    |}
|-
| colspan="2" style="border-bottom: 5px solid lightsteelblue; font-size: 1%;" | &nbsp;
|- 
| [[Glavni grad]] || [[Solun]] (Θεσσαλονίκη)
|- 
| [[Regioni Grčke|Regioni]] || [[Periferija Zapadna Makedonija|Zapadna Makedonija]]<br />[[Periferija Središnja Makedonija|Središnja Makedonija]]<br />[[Periferija Istočna Makedonija i Trakija|Istočna Makedonija i Trakija]]
|- 
| [[Stanovništvo]] || 2,625,681 {{#if:
  2005
  |<small>(2005)</small>
}} 
|- 
| [[Površina (geometrija)|Površina]] || 34,231 km² 
|- class="hiddenStructure77" style="vertical-align: top;"
| [[Spisak država po gustoći stanovništva|Gustina:]] || 77/km² 
|}

'''Makedonija''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Μακεδονία [''Makedonía'']; poznata i kao '''Egejska Makedonija''', '''''Belomorska Makedonija''''', '''''Primorska Makedonija''''', '''''Južna Makedonija''''' i '''''Grčka Makedonija''''') je istorijski i geografski region u [[Grčka|Grčkoj]]. 

== Historija Makedonije ==
=== U Antici ===

[[Antički Makedonci]] su bili narod koji je govorio [[staromakedonski jezik]]. Najistaknutiji kralj antičkih Makedonaca je bio [[Filip II]], koji je od [[Demosten]]a nazivan varvarinom. Iako je Demosten okupio Grke da se suprotstave ovima, Filip II je pobedio Grke u [[Bitka kod Heroneje|bici kod Heroneje]] u [[august|avgustu]] [[338. pne.|338 godine pne,]] nakon čega je Filip II poštedeo grad [[Teba (Grčka)|Tebu]].

Kada je Filip II bio ubijen ([[336. pne.|336 godina pne.]]), antički Makedonci su izabrali njegovog sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra III]] za kralja. Aleksandar,, brzo je konsolidovao svoju vlast i pobjedio pobunjene Grke i ovaj put spalio Tebu do temelja.Nakon toga, nastavio je na [[istok]], da pobedi do tada nepobedivu [[Ahemenidska Monarhija|Persiju]]. U [[Bitka na Graniku|bici na reci Granik]], sa svojim antičkim Makedoncima (organizovanim u čuvene [[Falanga|falange]]) i plaćenim konjanicima iz [[Tesalija|Tesalije]] je pobedio persijsku vojsku, koja je okupljala sve druge narode, uključujući i Grke. Po osvajanju poznatog sveta, rešio je da se vrati u [[Makedonija (region)|Makedoniju]], ali je bio otrovan u [[323. pne.|323 godine pne.]] i umro je u [[Babilon|Vavilonu]]. Nakon njegove smrti, njegove vojskovođe su podelile njegovu državu među sobom.

Značajna ličnost Grčke Makedonije, koja je bila deo cele Makedonije, bio je i [[Filip V od Makedonije|Filip V]]. On je konsolidovao Makedonsko kraljevstvo na Balkanu i opet porobio Grčku. 

Ali, u to vreme [[Rimska Republika|Rim]] je počeo da biva sve snažniji. Makedonija je bila saveznik Kartagene i time neprijatelj Rimljana. Zato je bilo postojanih sukoba sa Rimjanima. Da bi se osigurao od Rimljana, Filip V je pojačao utvrdjenja u Skoplju i Uskani (u blizini današnjeg grada Debar, severozapadna Makedonija), a sa juga je imao okupiranu Grčku. Međutim Grci i Rimljani su se udružili i pod pritiskom Rimljana morao je da se povuče iz Grčke i da postavi utvrdu u klisuri Tempi (to je nekoliko kilometara južno od današnjeg grada Platamona). 

Ipak, u doba vladavina njegovog sina Perseja, Rimljani su ušli sa juga i pobedili Perseja u [[Pidna, bitka kod|bici kod Pidne]] (nekoliko kilometara severno od današnje Paralije kod Katerini). Persej je bio zadnji makedonski kralj iz antičke epohe u Makedoniji. Više su preživeli [[Seleukidska Monarhija|Seleukidi]] na istoku i [[Ptolomeidi]] u [[Egipat|Egiptu]] (zadnja je bila kraljica [[Kleopatra VIII]]).

Rimljani su porobili Makedoniju [[168. pne.|168.]] godine pne, i podelili je na 4 dela, kojima je bilo zabranjeno da meѓusobno komuniciraju. Tri od ova 4 dela su obuhvatale teritorije današnje Egejske Makedonije. Nakon toga, Makedonija je, od centra sveta postala provincija.

Makedonija je u rimskom dobu imala važnu ulogu u istoriji [[hrišćanstvo|hrišćanstva]], s obzirom da ju je posjetio [[pavle iz Tarsa|apostol Pavle]].

=== Srednji vijek ===

=== Pod Otomanskim Carstvom ===

=== Do Balkanskih ratova ===
U Grčkoj Makedoniji (blizu grada [[Kilkis]]a) je rođen i [[Goce Delčev]], najveći makedonski heroj [[19. vijek|XIX veka]] koji se borio za nezavisnost cele Makedonije. Zato je u [[Solun]]u [[1893]]. godine formirao [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija|VMRO]] - Unutrašnja Makedonska Revolucionarna Organizacija. Ova organizacija je digla opštenarodni ustanak protiv Turaka [[1903]]. godine, kada je na teritoriji grada Kruševo (u severnoj Makedoniji) formirana [[Kruševska Republika]]. Ustanak je bio zamišnjen da bude u celoj Makedoniji, pošto su ga Bugari sabotirali, uspeo je još u gradovima Neveska i Klisura u Egejskoj Makedoniji, koji su znatno duže (nekoliko meseci) ostali slobodni od Turaka. Dok je Kruševo palo za samo 10 dana. 

Zbog ovog sabotiranog ustanka, Makedonci su bili dezorganizovani kada su počeli [[Balkanski ratovi]] ([[1912]]./[[1913]]. godine) i susedni narodi su podelili Makedoniju: Severni deo (tzv, „Vardarska“ Makedonija) pripala je [[Srbija|Srbiji]], Istočni deo ("Pirinska" Makedonija) [[Bugarska|Bugarskoj]], dok je južni deo („Egejska“ Makedonija) pripala Grčkoj pod okriljem [[:sr:Букурешки_мир_1913.|Bukureškog sporazuma]] 1913. godine.

=== U Grčkoj ===
Ovo je druga podela Makedonije, posle podele koju su uradili Rimljani. Za razliku od Srba, koji nisu vršili etnička čišćenja osim omanjih pokušaja asimilacije, zato i nisu ostali dugo (40 godina), u Severnoj Makedoniji ili kao što su je Srbi nazivali „Južna Srbija“), Grci su počeli sa progonima Makedonaca još od 1912 godine. Prvi grad koji je bio na udaru - [[Kilkis|Kukuš]] je bio Makedonski kulturni centar IXX veka. Kukuš su detaljno spalili do temelja, da ne bi ostalo nešto gde bi raniji stanovnici mogli lako da se vrate. Ipak, mnogi su se vratili i Makedonci su bili značajna većina do 1920 godine, kada su Grci zabranili makedonski jezik (do tada je postojao bukvar na makedonskom jeziku u obrazovnom sistemu Kraljevine Grčke) i doselili Pomake iz Male Azije (kojima su nametali uslovno da budu Grci, ako žele da se doseljavaju u Grčku Makedoniju). Tako, u Grčkoj Makedoniji danas, srećete mnogo gradova sa nazivima: Novi Efes, Nova Kalikratija, Nova Mudanja itd. Jer je stari Efes ostao u Maloj Aziji. I pored toga, kada je započeo Drugi svetski rat, Makedonci su bili najveća nacionalna grupa u Grčkoj Makedoniji, a u gradovima kao: [[Edesa, Voden|Voden]] (gde je bilo i srce Antičke Makedonije), [[Larisa|Lerin]], [[Kastorija, Kostur|Kostur]], Kukuš, [[Ser]]es, [[Kozani|Kožani]] itd. bili su značajna većina. Makedonci i Grci-komunisti zajedno su se borili na strani saveznika u Grčkoj Makedoniji. Međutim, kada je završavao rat, Makedonci su potražili da im se opet vrati jezik u školama, a neki su čak tražili i da se spoje sa Severnom Makedonijom i formiraju nezavisnu državu. Međutim to nije bilo dogovoreno između Staljina i Čerčila, tako da su ostali bez podrške. Makedonci sa severa nisu smeli da im pomognu (mnogu su bili upućeni na Sremski Front da oslobađaju Srbiju i Hrvatsku, a nekoliko stotina njih je bilo streljano jer su tražili da idu u Egejsku Makedoniju), iz razloga što su brojčano na frontu Makedonci bili slabiji od Grka, koji su dolazili iz cele Grčke, tada pomognuti Britancima. Ipak, Makedonci su se borili još 4 godine. Sve do 1949 godine, kada je palo i poslednje uporište na planinima Vičo i Gramos (između gradova Kostur i Lerin). Tada je stotine hiljada makedonske dece bilo proterano iz Grčke Makedonije i svoje utočište su našli u Rumuniji, Češkoj, Poljskoj, Rusiji, Kazahstanu, Uzbekistanu itd. Međutim Grci se tu nisu zaustavljali, pa su zabranili da se priča Makedonski jezik i onaj koji je govorio Makedonskim jezikom (pa čak i kod kuće sa starijim osobama koje nisu razumele grčki) slali su ga na Grčka ostrva na jugu da kopa kamenje ili za svaku reč na makedonskom plaćala se globa od oko 0.20$. Mnogi Makedonci iz Egejske Makedonije, da ne bi trpeli ovu torturu iselili su se u Kanadu, Australiju i SAD. Odakle i dolazi najveća makedonska dijaspora. Međutim mnogi drugi izjasnili su se kao Grci, svako iz svojih razloga. Zato danas postoje apsurdi: Makedonac iz severne Makedonije ne može da se razume sa Makedoncem iz južne i sa Makedoncem iz dijaspore, iako su njihovi roditelji braća ili sestre. Na primer: jedan priča Grčki, drugi Makedonski, a treći Engleski. Kasnije su Grci, samu Grčku Makedoniju, da ne bi asocirala na Makedoniju, preimenovali u Severna Grčka i Zapadna Trakija. Danas se Grčka Makedonija zove samo Makedonija i to je jedini region Grčke koji ima svoje posebno ministarstvo u vladi Grčke, isto kao što Britanci imenuju Guvernera za osvojene teritorije.
* [[Aleksandar Veliki|Aleksandar Makedonski]]
* [[Antička Grčka]]

== Geografija ==
[[Makedonci (Grci)|Grci Makedonci]], su indoevropski narod, koji pretežno živi u Makedonija ( 98% svih stanovnika).
[[Datoteka:Macedonia greece prefectures.png|400px|right]]

Makedonija je podijeljena na 13 grčkih [[Prefekture Grčke|Prefektura (Νομός)]] koje se nalaze u 3 grčke [[Periferije Grčke|Periferije]]:

* {{legend|#FFC8C8|[[Periferija Zapadna Makedonija|Zapadna Makedonija]]}}
:1. [[Prefektura Kostur|Prefektura Kastorija]] (Sjedište [[Kilkis|grad Kukuš]])
:2. [[Prefektura Lerin|Prefektura Florina]] (Sjedište [[Florina|grad Lerin]])
:3. [[Prefektura Kožani|Prefektura Kozani]] (Sjedište [[Kozani|grad Kožani]])
:4. [[Prefektura Grevena]] (Sjedište [[Grevena|grad Grevena]])

* {{legend|#C8FFC8|[[Periferija Središnja Makedonija|Središnja Makedonija]]}}
:5. [[Prefektura Pela]] (Sjedište [[Edesa, Voden|grad Voden]])
:6. [[Prefektura Imatija]] (Sjedište [[ber|grad Ber]])
:7. [[Prefektura Pijerija]] (Sjedište [[Katerini|grad Katerini]])
:8. [[Prefektura Kilkis]] (Sjedište [[Kilkis|grad Kukuš]])
:9. [[Prefektura Solun]] (Sjedište [[Solun|grad Solun]])
:10. [[Prefektura Halkidik]] (Sjedište [[Poligiros|grad Derigovo]])
:11. [[Prefektura Ser]] (Sjedište [[ser|grad Ser]])

* {{legend|#C8C8FF|[[Periferija Istočna Makedonija i Trakija|Istočna Makedonija i Trakija]] (od nje samo 2 oblasti pripadaju ''Egejskoj Makedoniji'').}}
:12. [[Prefektura Drama]] (Sjedište [[Drama, Grčka|grad Drama]])
:13. [[Prefektura Kavala]] (Sjedište [[Kavala|grad Kavala]])

* [[Sveta Gora]] predstavlja zasebnu crkvenu državu u okviru Grčke, ali geografski spada u Egejsku Makedoniju.

== Himna ==
[[Datoteka:Thessaloniki-White Tower.jpg|thumb|200px|Bela kula u Solunu]]
'''''Himna Makedonije (Grčke) - „Slavna Makedonijo“''''' ([[grčki jezik|gr]]. '''Μακεδονία ξακουστή''' – ''Makedonia ksakusti''). 
* Sastoji se od 3 strofe.
{|
! style="text-align:left;" | [[Grčki jezik|grčki]]
! style="text-align:left;" | [[Latinski jezik|latinski]] / [[Greeklish|grkliš]] 
! style="text-align:left;" | [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]  
|- valign=top
|
'''ΜΑΚΕΔΟΝΙΑ ΞΑΚΟΥΣΤΗ'''&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Μακεδονία ξακουστή<br />
του Αλεξάνδρου η χώρα,<br />
που έδιωξες τους βάρβαρους<br />
κι ελεύθερη είσαι τώρα!

ήσουν και θα ΄σαι ελληνική,<br />
ελλήνων το καμάρι,<br />
κι έμεις τα Ελληνόπουλα,<br />
σου πλέκουμε στεφάνι.

Οι Μακεδόνες δεν μπορούν<br />
να ζούνε σκλαβομένοι,<br />
όλα και αν τα έχασαν<br />
η λεφτεριά τους μένει!
|
'''MAKEDONIA KSAKUSTI'''&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Makedonia ksakusti,<br />
tu Alexandru i hora,<br />
pu ediokses tus varvarus,<br />
ki eleftheri ise tora!

isun ke tha se elliniki,<br />
ellinon to kamari,<br />
ki emis ta Ellinopula,<br />
su plekume stefani!

i Makedones den borun<br />
na zune sklavomeni,<br />
ola ke an ta ehasan<br />
i lefteria tus menei!

|
'''Poznata Makedonija'''

Slavna Makedonijo<br />
otadžbino Aleksandrova,<br />
koja si oterala varvare,<br />
i sada si slobodna.

Bila si i bićeš grčka,<br />
diko Helena,<br />
a mi, grčka deca<br />
venac ti pletemo! 

Makedonci ne mogu<br />
živeti pod ropstvom,<br />
sve su možda izgubili<br />
ali su slobodu zadržali! 
|}

'''Zvučni zapis'''
:[[Datoteka:Speaker Icon.svg|18px]] [http://www.geo.auth.gr/phonolites/music/makedonia.mp3 Makedonia ksakusti]

== Spoljašne veze ==
{{Commonscat|Macedonia (Greece)}}
* [http://www.macedonia.info Историјa Makedonije Македоније] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070501223649/http://www.macedonia.info/ |date=2007-05-01 }}
* [http://vergina.eng.auth.gr/macedonia/ Makedonija - Историјски профил северне Грчке] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171116074715/http://vergina.eng.auth.gr/macedonia/ |date=2017-11-16 }}
* [http://www.macedonian-heritage.gr www.macedonian-heritage.gr]
* [http://www.hri.org/Martis/ Историјски документи о Македонији] 
* [http://www.macedoniaontheweb.com www.macedoniaontheweb.com]

[[Kategorija:Geografija Grčke]]