Izvorni kod stranice Ibrahim Dedić

{{Biografija ijekavica
 | ime = Ibrahim Dedić
 | slika = 
 | opis_slike= 
 | puno_ime = 
 | datum_rođenja = [[1947]]. 
 | mjesto_rođenja = selo Čukovi pored [[Bihać]]a, {{flag|Jugoslavija}}
 | datum_smrti = [[3. jul]] [[1999]].
 | mjesto_smrti = [[Zagreb]] {{flag|Hrvatska}}
}}
'''Ibrahim Dedić''' (selo Čukovi<ref name=ded>[https://web.archive.org/web/20120811063641/http://www.moljac.hr/biografije/dedic.htm Ibrahim Dedić, pristupljeno 9. 05. 2011.]</ref> pored [[Bihać]]a ([[Bosna i Hercegovina]]), [[1947]]. - [[Zagreb]], [[3. jul]] [[1999]].<ref name=deda/>) bio je osnivač prve privatne [[Banka|banke]] u [[Zagreb]]u u tada još [[SFR Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]], ubijen je i do danas nerazjašnjenim okolnostima. <ref name=deda>[https://web.archive.org/web/20101024061324/http://arhiva.net.hr/crnakronika/page/2008/02/21/0039006.html Sanja Petrović: ''Najkrvavija ubojstva hrvatske mafije 2'' (sa portala Net.hr), pristupljeno 9. 05. 2011.]</ref>

== Biografija ==
Ibrahim Dedić bio je vrlo kontroverzna osoba, o kojem su kolale kojekakve priče - kako je zaradio novce i počeo bankarsku karijeru. Navodno je već kao srednjoškolac odlazio je s braćom na rad u [[Zapadna Njemačka|Njemačku]], i tako se uzdržavao, postoji priča da je bio najobičniji prevarant koji je varao ljude po [[Maksimir]]u kao 'lažni' [[fotograf]], koji im nikad nije isporučio fotografije, i svodnik jeftinih [[Prostitucija|prostitutki]] iz Gajeve ulice.<ref name=deda/> Tvrdio je kako je diplomirao ekonomiju u [[Sarajevo|Sarajevu]], dok su neki njegovi znanci širili priču da je studirao pravo u [[Zagreb]]u. <ref name=deda/>Oženio se [[1977]]. i dobio sina, ali se vrlo brzo rastao i odtad živio sam.

Sredinom osamdesetih počeo se kao obrtnik baviti proizvodnjom kondezatora u rodnom mjestu Čukovi, - taj pogon izrastao je do prave tvornice kondenzatora, jer je Dedić iskoristio sve zakonske rupe i obrte je prijavio na svu svoju rodbinu. Nakon toga počeo je širiti posao na građevinarstvo, tako da je pred kraj devedesetih njegov privatni holding Promdei, bio skup poduzeća i obrta registrovanih za obavljanje 52 djelatnosti, sa 50-tak zaposlenih samo u administraciji, i s više od 3.000 registriranih »kooperanata«. <ref name=deda/>
=== Promdei banka ===
Dedić je [[1989]]. otvorio prvu privatnu banku u Hrvatskoj i socijalističkoj Jugoslaviji na Sveticama, pored stana u kojem je živio u vrlo jadnom prostoru. Promdei banka je u svojim najboljim danima imala 43 poslovnice po [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Slovenija|Sloveniji]] i bila teška oko 53.000.000 njemačkih maraka, sa reprezentativnim sjedištem u centru Zagreba.<ref name=deda/>
Sa rastom njegove banke, rasle su i nevolje, samo u jesen [[1990]]. u Promdei banci je bilo čak 486 revizija i kontrola. S duge strane poslovanje je išlo odlično, sam Dedić hvalio se da mu je inflacija u doba Jugoslavije omogućavala da na dan zarađuje 500.000 njemačkih maraka, a da zbog rizika neplaćanja ima 32 specijalista za utjerivanje dugova. Promdei banka i Ibrahim Dedić, bili su nešto poput trna u oku tadašnjim oficijelnim bankarima, zbog tog je on organizirao međunarodno savjetovanje bankara u zagrebačkom hotelu Intercontinental [[18. januar]]a [[1991]]. <ref name=deda/>To umiljavanje nije mu puno pomoglo, jer je
nešto kasnije, tadašnji [[guverner]] Narodne banke Hrvatske, [[Ante Čičin-Šain]], nakon jedne od revizija koji su obavili njegovi inspektori izjavio je kako Promdei banka uopće nije banka; jer je neregularno registrirana (nije uplaćen osnivački fond banke) nema ovlaštenje za devizno-valutne poslove i nije kadrovski ekipirana za bankovno poslovanje, te da inspektorima nisu predočene poslovne knjige. Još veći udar na Promdei banku zbio se u septembru [[1992]]. kad je zbog pronalaska krivotvorenih [[tolar]]a u poslovnici njegove banke u [[Kopar|Kopru]], Dedića uhapsila slovenska policija<ref name=deda/>, i držala ga osam mjeseci u istražnom zatvoru. Dedića to nije obeshrabrilo, nastavio je širiti poslovanje, pet godina kasnije - [[1997]]. otvorio je bankarski koridor između Zagreba i [[Beograd]]a. Velika medijska afera izbila je godinu dana kasnije -[[1998]]. kad je objavljeno da Promdei banka duguje Narodnoj banci Bosne i Hercegovine 19.000.000 njemačkih maraka, nekoliko mjeseci nakon toga, Promdei banka zamrznula 6 milijuna $ namijenjenih obnovi kuća u [[Brčko]]m.<ref name=deda/>

=== Ubojstvo i kontraverze oko njega ===
Na Ibrahima Dedića je tri puta pucano na ulazu u zgradu na zagrebačkim Sveticama u kojoj je živio, on sam je tvrdio da je na njega pokušano čak sedam atentata. Prvi neuspjeli atentat na njega dogodio se u novembru [[1997]]., a [[12. januar]]a [[1998]]. prostrijeljen mu je vrat.<ref name=deda/> Dedić je u tv intervjuu iz bolesničke postelje tvrdio je da je žrtva ucjene na dva milijuna njemačkih maraka, ali da policija ništa ne poduzima. <ref name=deda/>Nedugo nakon toga doista je ubijen iz četvrtog pokušaja [[3. jul]]a [[1999]]., kad su ga oko 22:30 h na ulazu u zgradu u kojoj je živio sačekala trojica muškaraca i izrešetala. Medicinskim i balističkim vještačenjem na tijelu je pronađeno dvadesetak rana, te jedna rana glave, također nanesena hicem.<ref name=deda/> Prema pričanju susjeda, Dedića su dočekala trojica muškaraca, ubila ga i pobjegla crnim [[BMW]]-om njemačkih registracija. Ibrahim Dedić sahranjen u rodnom mjesto Čukovi.

Tadašnji glasnogovornik zagrebačke policije Josip Begović, izjavio je da nema saznanja o tome da li se u posljednje vrijeme Ibrahim Dedić obraćao policiji za zaštitu. <ref name=ded/><ref name=deda/>


U siječnju 2020. policija je zbog ubojstva Ibrahima Dedića uhitila 49-godišnjega umirovljenoga časnika HV-a Tomislava Viktora Basu. U vrijeme ubojstva Basa je bio časnik u 2.gardijskoj brigadi, no ubrzo je na vlastiti zahtjev umirovljen. Policija je Basu osumnjičila na osnovi DNK traga pronađenoga u tragovima krvi na mjestu Dedićevoga ubojstva, te u BMW kojega su ubojice upotrijebili da dođu na mjesto zločina, a zatim i u bijegu. 25. lipnja 2020. zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo podignulo je optužnicu protiv Base zbog ubojstva Ibrahima Dedića, te se u optužnici navodi da je Basa ubio Dedića zajedno s još najmanje jednim nepozatim supočiniteljem.  

== Izvori ==
{{izvori}}

== Eksterni linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20120811063641/http://www.moljac.hr/biografije/dedic.htm Ibrahim Dedić]
* [https://web.archive.org/web/20101024061324/http://arhiva.net.hr/crnakronika/page/2008/02/21/0039006.html Sanja Petrović: ''	Najkrvavija ubojstva hrvatske mafije 2'' (sa portala Net.hr)]
{{Lifetime|1947|1999|Dedić, Ibrahim}}

[[Kategorija:Žrtve ubistva]]