Izvorni kod stranice Historija Hrvatske

{{Historija Hrvatske}}

'''Hrvatska država''' izlazi na europsku pozornicu prvi put u 8 vijeku, i nakon nekoliko stoljeća samostalnosti, ulazi u personalnu uniju s [[Mađarska|Mađarskom]], a obadvije države tijekom ratova s [[Turci]]ma dolaze pod vlast [[Habsburgovci|Habsburgovaca]], vladara [[Austrija|Austrije]], dok je primorski dio pod vlašću [[Venecija|Venecije]]. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] i Primorje i [[Dalmacija]] dolaze pod vlast Austrije, a dolazi i do oživljavanja hrvatskih težnji za ujedinjenjem države i stvaranje unije s drugim južnoslavenskim narodima. [[Austro-Ugarska]] raspada se [[1918.]] godine, a Hrvatska nakon kratkotrajne [[Država SHS|Države SHS]] ulazi u zajedničku državu sa [[Srbija|Srbijom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Slovenija|Slovenijom]] koja se na kraju zvala [[Kraljevina Jugoslavija]]. Nakon raspada Kraljevine Jugoslavije poslije Nemačke invazije, okupatori proglašavaju stvaranje [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]] pod "vlašću" Ustaša. Opća narodna pobuna protiv ove zločinačke kvazidržave dovodi do stvaranja Socijalističke Republike Hrvatske koja ulazi kao federalna jedinica u novostvorenu [[SFRJ|socijalističku Jugoslaviju]]. Početkom ’90-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] Jugoslavija se u krvavom ratu raspada, a Hrvatska postaje samostalna i [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodno priznata država]], s perspektivom ulaska u [[Europska Unija|Europsku Uniju]].

== Hrvatska prije dolaska Hrvata (do 7. stoljeća) ==

{{glavni|Hrvatska prije Hrvata}}
Područje koje je danas poznato kao [[Hrvatska]] je prvi put naseljeno sredinom [[paleolitik]]a, a kasnije i u [[neolitik]]u. Povijest bilježi i kolonizaciju [[Iliri|Ilira]], [[Kelti|Kelta]] te [[Grci|Grka]] u prvom tisućljeću prije Krista. Ilirska su plemena osnovala nekoliko država koje su jednu za drugom osvojili [[Rimski imperij|Rimljani]] u drugom i prvom stoljeću prije Krista. Propašću Rimskog Carstva 480. godine područje današnje Hrvatske dolazi pod kontrolu Istočnih Gota koje 535 godine zamjenjuje obnovljeno Rimsko Carstvo cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana]].

== Hrvatska u doba narodnih vladara (do 1102. godine) ==
[[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|thumb|left|thumb|[[Oton Iveković]]: ''Dolazak Hrvata na Jadran'']]
[[Datoteka:Bascanska ploca.jpg|thumb|left|200px|thumb|[[Bašćanska ploča]]]]
{{glavni|Srednjovjekovna hrvatska država}}
Hrvati su stigli na danšnje područje u [[7. stoljeće|7. vijeku]].Također se smatra da su se doselile i druge, malobrojnije slavenske skupine koje su Hrvati vrlo brzo asimilirali. Hrvati su osnovali nekoliko [[kneževina]]: [[Posavska Hrvatska|Posavsku Hrvatsku]] na sjeveru i [[Primorska Hrvatska|Primorsku Hrvatsku]] na jugu i zapadu (u literaturi se također može naići na izraze Panonska Hrvatska i Dalmatinska Hrvatska). Te dvije su nazivane [[Bijela Hrvatska|Bijelom Hrvatskom]]. Jugoistočno od njih, nalazile su se četiri državice, "''sklavinije''": [[Neretvanska kneževina]] ili [[Paganija]], [[Zahumlje]], [[Travunja]] i [[Duklja]] čiji tadašnji nacionalni identitet je još uvijek upitan u stalnoj svađi hrvatskih i srpskih istoričara.

Hrvati su pokrštavani iz dvaju pravaca: sa strane Franaka (na sjeveru i zapadu) i sa strane Bizanta (na jugu i istoku). Velikim dijelom je [[pokrštavanje]] Hrvata završilo u [[9. stoljeće|9. stoljeću]], ali neka područja (Neretvanska kneževina, primjerice) su još četiri stoljeća zadržala [[poganstvo|poganska]] vjerovanja, o čemu svjedoče sačuvani nazivi za poganska božanstva, najčešće u zemljopisnim nazivima (brdo [[Perun (brdo)|Perun]] kod [[Split]]a, primjerice).

Prvi znani autohtoni hrvatski vladar o kojemu postoje definitivni zapisi je [[Višeslav]] koji vlada krajem 8 vijeka. Po zapisima cara Konstantina u njegovom dijelu iz 10 vijeka prije Višeslava je vlada knez [[Porga]] u čije doba Hrvati prihvataju hrišćanstvo. Prvi hrvatski vladar kojeg je priznao [[papa]] čime mu je priznata međunarodna nezavisnost bio je knez [[Branimir]], koga je papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] nazvao ''dux Chroatorum'' [[879.]] godine.

Prvi [[hrvatski vladari|kralj Hrvatske]], [[Tomislav]] iz loze [[Trpimirovići|Trpimirovića]], okrunjen je oko [[925.]] godine. Tomislav, ''rex Chroatorum'', ujedinio je Panonsku i Dalmatinsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. [[Srednji vijek|Srednjovjekovno]] hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljem [[Petar Krešimir IV.|Petrom Krešimirom IV.]] ([[1058.]]–[[1074.]]).

Nakon izumrijeća hrvatske narodne dinastije Trpimirovića [[1091.]] godine, Hrvati su nakon desetogodišnjeg rata priznali [[Mađarska|ugarskog]] vladara [[Koloman]]a kao zajedničkog kralja Hrvatske i [[Mađarska|Ugarske]] u nagodbi od [[1102.]] godine (''[[Pacta Conventa]]'').

== Personalna unija s Ugarskom (1102.–1526.) ==
[[Datoteka:Zlatna bula Bele IV.gif|thumb|200px|left|thumb|Zlatna bula Bele IV.]]
{{glavni|Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom}}
[[Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|thumb|thumb|Ban Petar Berislavić]]
Nakon ulaska u [[Personalna unija|personalnu uniju]] s [[Mađarska|Ugarskom]], uveden je drugi tip [[feudalizam|feudalizma]]. S vremenom slabi značaj starih hrvatskih plemena koja su birala hrvatskog kralja, a na pozornicu značajnih plemstava izlaze hrvatske plemenitaške obitelji kao što su [[Frankopan]]i i [[Šubići]]. Kasniji su kraljevi nastojali povratiti utjecaj dajući povlastice hrvatskim gradovima. Upravitelj hrvatskih pokrajina zvao se ''[[ban]]''.

Koristeći Ugarski građanski rat [[Bribir, Dalmacija|Bribirski]] kneževi iz loze Šubića stekli su najveći utjecaj, vladajući nad velikim dijelom Hrvatske, Dalmacije i [[Bosna (država)|Bosne]], dok su Babonići vladali [[Slavonija|Slavonije]]. Ipak, kasnije su [[Anžuvinci]] ojačali kraljevsku moć, pokorivši Babonjiće i Šubiće u drugom desetljeću [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Poslije pada Šubića, lokalno plemstvo vladalo je Hrvatskom sve dok ih [[Ludovik I. Anžuvinac]] nije pokorio, a isti vladar povratio je Dalmaciju mirom u Zadru [[1358.]]. Kako je Kraljevina Hrvatska odbila priznati za svog kralja Žigmunda Luksemburškog u drugoj polovici 14 vijeka dolazi do žestokog građanskog rata koji traje desetljećima i u kojemu je definitivno slomljena moć hrvatskih velikaša. Nuspojava ovog rata postaje prodaja Dalmacije od strane dalmatinskog okrunjenog kralja Ladislava Napuljskog [[Mleci|Veneciji]] 1409. godine nakon što mu je postalo očito da je izgubio rat protiv Žigmunda.

Kada je [[Osmansko Carstvo]] počelo osvajati Europu, Hrvatska se našla na granici s carstvom. Unatoč stalnim borbama, Hrvatska je gubila sve više teritorija zbog nadiranja [[Turci|Turaka]].

U 16. stoljeću Hrvatska po papinim rječima postaje predziđe [[Kršćanstvo|kršćanstva]] u Europi. Zbog togo što su Hrvati branili svoju vjeru i domovinu protiv mnogo jačeg neprijatelja, Papa [[Lav X.]] napisao je pismo biskupu [[Trogir]]a i rekao "Glava Crkve neće pustiti da padne Hrvatska, jak i snažan zid kršćanstva." Hrvatska je postala "''[[antemurale Christianitatis]]''".

== Habsburška vlast ==
=== 1527.–1815. ===
{{glavni|Hrvatska pod Habsburzima}}
[[Datoteka:Hrvaška-Valvasor.jpg|thumb|thumb|Hrvatska u [[Johann Weichard Valvasor|Valvasorovom]] djelu ''Die Ehre deß Herzogthums Crain'' iz [[1689.]]]]
[[Mohačka bitka]] ([[1526.]]) bila je ključni događaj u kojem je vlast kraljevske kuće [[Jagelovići|Jagelovića]] propala smrću kralja [[Ludovik II. Jagelović|Ludovika II]]. Otomansko Carstvo širilo se dalje da bi u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] obuhvatilo veći dio [[Slavonija|Slavonije]], zapadne [[Bosna|Bosne]] i [[Lika|Like]].

U drugoj polovici 16. stoljeća, velika područja Hrvatske i Slavonije uz granicu Otomanskog Carstva pretvorena su u [[Vojna krajina|Vojnu krajinu]], kojom je izravno zapovijedalo [[Dvorsko ratno vijeće]] u Grazu. Kako je Vojna krajina opustjela, tamo su naseljeni kršćanski prebjezi s osmanske strane granice: [[Srbi]] i [[Vlasi]] (koji su se kasnije nacionalno oblikovali kao [[Hrvati]] i [[Srbi]]), a naseljeni su i [[Nijemci]] i drugi.

[[Datoteka:Kaiserin Maria Theresia (HRR).jpg|thumb|left|120px|thumb|[[Marija Terezija]] ]]
Nakon što je [[Bihać]] pao [[1592]]. godine, samo su mali dijelovi Hrvatske ostali slobodni. Preostalih 16.800&nbsp;km² nazivano je ''reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae'' (ostaci ostataka nekad velikog hrvatskog kraljevstva). Turska vojska doživjela je svoj prvi veliki poraz u Hrvatskoj [[Bitka kod Siska|bitkom kod Siska]] [[1593]]. godine. Izgubljena su područja u Slavoniji postupno vraćena od strane Habsburga, ali dijelovi zapadne Bosne koji su uvijek bili u sastavu hrvatskog kraljevstva ostaju izvan njenog teritorija.

U 18. stoljeću [[Osmansko Carstvo]] istjerano je iz Mađarske i Hrvatske, dok je [[Austrija]] dovela svoje carstvo pod središnju kontrolu. Carica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] dobila je potporu Hrvata kroz [[Pragmatična sankcija|Pragmatičnu sankciju]] i u [[Austrijski nasljedni rat|Austrijskom nasljednom ratu]] ([[1741.]]–[[1748.]]), ali tu uslugu nije vratila Hrvatskoj nego je još pojačala jaram to jest ukinula hrvatski sabor.

Kad je [[Mletačka Republika]] pala [[1797.]] godine, njezini su posjedi na istočnom [[Jadran]]u postali predmet spora između [[Francuska|Francuske]] i Austrije. Habsburzi su na kraju osigurali vlast ([[1815.]]), pa su djelovi hrvatskih zemalja pod imenom carskih pokrajina [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Istra|Istre]] postali dijelom carstva. Potonje dvije pokrajine kasnijom su podjelom Habsburške monarhije na austrijski i ugarski dio potpale pod austrijski dio iako su bile istočno od Austrije, dok su druge hrvatske zemlje pod imenom carskih pokrajina [[Hrvatska i Slavonija]] potpale pod ugarski dio Monarhije.

=== 1815.–1918. ===
{{glavni|Hrvatska u 19. stoljeću i na početku 20. stoljeća}}
[[Datoteka:Coa_Hungary_Country_History_med_(1915).svg|thumb|thumb|Grb [[Kruna svetog Stjepana|zemalja krune Sv. Stjepana]] 1915.]]
[[Datoteka:Militargrenze, Wojwodowena und Banat.jpg|thumb|thumb|Vojna krajina]]
[[Datoteka:Ivan_Zasche,_Portret_bana_Josipa_Jelacica.jpg|thumb|120px|left|thumb|Ban [[Josip Jelačić]] ]]
[[Hrvatski narodni preporod]] krenuo je u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] protiv germanizacije, mađarizacije i talijanizacije Hrvatske i Hrvata. [[Ilirizam]] je obuhvatio mnoge utjecajne ljude u Hrvatskoj (i hrvatskog i nehrvatskog podrijetla!) 1830-ih godina i dalje, što je dovelo do reforme [[hrvatski|hrvatskog jezika]] i velikog razvoja kulture. Među najveće preporoditeljske uspjehe valja navesti ponovno uvođenje hrvatskog jezika kao službenog jezika u carskim upravnim jedinicama Dalmaciji i "Hrvatskoj i Slavoniji", a potom se bečkim dogovorom osniva i hrvatsko-srpski jezik u svrhu budućeg ujedinjenja južnoslavenskih naroda. Nakon što su mađaroni [[1841.]] osnovali svoju horvatsko-vugersku stranku, [[Ljudevit Gaj]] osniva Ilirsku stranku. Međutim, već dvije godine kasnije ilirsko ime je zabranjeno. Gaj je primoran promijeniti ime stranke u [[Narodna stranka|Narodnu stranku]]. To je bio veliki udarac Ilirskome pokretu koji je težio okupljanju svih južnih Slavena pod Ilirskim imenom i time želio utjecati na status Slavena u Monarhiji.

Nakon [[revolucija 1848.|revolucije 1848.]] i stvaranja dvojne monarhije [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Hrvatska je izgubila autonomiju, iako je ban [[Josip Jelačić]] pomogao da se suzbije mađarski ustanak. Hrvatska je autonomija vraćena [[1868.]] kroz [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarsku nagodbu]], koja je, unatoč dobivenoj autonomiji u nekim područjima, bila ugovor na štetu Hrvata ipak zanimljivost postaje da su u Austro-Ugarskoj samo Austrija, Ugarska i Hrvatska-Slavonija imale vlastitu vojsku dok ostali teritoriji Carstva ju nisu imali.

Austro-ugarske vlasti nisu nikad dopustile spajanje svih hrvatskih zemalja, unatoč željama hrvatskog stanovništva. Takav stav vlasti sve je više okretao Hrvate od odanosti Austro-Ugarskoj Monarhiji. Ipak, zahvaljujući radu "bana pučanina" [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]], [[Vojna krajina]] je [[1881.]] vraćena u sastav Hrvatske, odnosno teritorijalno i upravno postala je dijelom [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]].

== Od sloma Austro-Ugarske do neovisnosti ==
=== Prva Jugoslavija (1918.–1941.) ===
[[Datoteka:Croatia slavonia counties 1908 01.png|thumb|250px|Kraljevina Hrvatska i Slavonija pred Prvi svetski rat]]
{{glavni|Hrvatska u prvoj Jugoslaviji}}
{{glavni|Država Slovenaca, Hrvata i Srba}}
Malo prije kraja [[Prvi svjetski rat|1. svjetskog rata]] ([[1918.]]), [[Hrvatski sabor]] je [[29. listopada]] [[1918.]] prekinuo veze s [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]] koja je izgubila rat te se raspala. Narodno vijeće države, vođeno idejama [[panslavenstvo|panslavenstva]] koje su se razvijale pedeset godina, pridružilo se [[Kraljevina Srbija|Srbiji]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crnoj Gori]] čime je stvorena [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Odluku o ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom i Kraljevinom Crnom Gorom Hrvatski sabor nikada nije potvrdio.

Kraljevstvo je prošlo kroz ključnu promjenu [[1921.]] godine kad je novi ustav centralizirao vlast u glavnom gradu [[Beograd]]u i prekrojio unutrašnje granice vodeći se geografskim i ekonomskim načelima, čemu se protivila [[Hrvatska republikanska seljačka stranka]] pod vodstvom [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. Hrvatska državnost je za jedno vrijeme zbrisana. Stranka je bojkotirala vlast Srpske radikalne narodne stranke tijekom čitavog razdoblja, osim [[1925.]]–[[1927.]]. Početkom 1925. djelovanje HRSS bilo je onemogućeno primjenom [[Obznana#Zakon o zaštiti države|Zakona o zaštiti države]], a Stjepan Radić je zatvoren. U zatvoru on radikalno mijenja stranačko usmjerenje: prihvaća monarhiju i Vidovdanski ustav i odriče se republikanizma. Stranka mijenja ime u [[Hrvatska seljačka stranka]].

Radića je [[1928.]] godine u parlamentu smrtno ranio srpski zastupnik [[Puniša Račić]], što je izazvalo nemire u [[Zagreb]]u. Nakon mjesec i pol, Radić umire od posljedica. Godine [[1929.]] kralj [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar]] je proglasio diktaturu i nametnuo novi ustav koji je između ostaloga preimenovao zemlju u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]].

Kralj Aleksandar ubijen je [[1934.]] godine u atentatu radikalnih skupina (VMRO i Ustaški pokret) koje je prethodno protjerao. Hrvatska je dobila određenu autonomiju [[1939.]] osnutkom [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] na osnovu sporazuma [[Dragiša Cvetković|Cvetković]]–[[Vlatko Maček|Maček]]. Militaristička vlast u Beogradu propala je [[1941.]] godine, a [[sile osovine]] ubrzo su osvojile Jugoslaviju.

=== Drugi svjetski rat i Nezavisna Država Hrvatska (1941.–1945.) ===

{{glavni|Nezavisna Država Hrvatska}}

[[Ustaše]], hrvatska stranka radikalne desnice, došla je na vlast zbog potpore [[sile osovine|Sila osovine]], te je [[1941.]] godine stvorila [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] pod vodstvom [[Ante Pavelić]]a.

Njegov marionetski režim donio je rasne zakone, osnovao osam koncentracijskih logora (najpoznatiji u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]]) i pokrenuo kampanju za uništenje [[Srbi|Srba]], [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]], te svih jačih političkih protivnika, od kojih su hrvatski [[komunist]]i bili najbrojniji.

[[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|thumb|thumb|200px|Zastava NDH]]
[[Datoteka:Ndh 1941-hr.png|thumb|200px|Karta NDH]]
Sredinom 1941. na području NDH pojavio se i antifašistički [[Narodnooslobodilački pokret]] (NOP), kojim je upravljala [[Komunistička partija Jugoslavije]] pod vodstvom [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], kao i u drugim dijelovima [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]].

Srpska rojalistička gerila, ''[[četnici]]'', borila se ispočetka protiv ustaša i uništavala Hrvate općenito. Na područjima gdje je prisutna talijanska vojska surađuju s Talijanima. Već od 1942. godine, kako je jačao partizanski pokret s komunistima na čelu, počeli su sve otvorenije surađivati s ustašama u zajedničkom cilju uništavanja partizana.

I ustaše i četnici surađivali su sa Silama osovine i borili se protiv [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|NOP-a]]. Partizanski pokret brzo je uhvatio maha diljem NDH pa su se u brdsko-planinskim, teže prohodnim područjima, stvorila veća područja pod partizanskom kontrolom (''vidi članke'' [[Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941.-1945.|Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941.–1945.]] i [[Partizanske republike]]). Padom Italije [[1943.]], dotad slabije i nekvalitetno naoružani partizani dolaze do većih zaliha oružja pa su se stvorili preduvjeti za naoružavanje većeg broja ljudi. Partizanski se pokret raširio po cijeloj zemlji, te je uz pomoć [[Crvena armija|Crvene armije]] (u okupiranju [[Beograd]]a, Sjeveroistočne [[Srbija|Srbije]] i Vojvodine ujesen [[1944.]]) istjerao naciste i njihove pomagače, postigao političko priznanje ([[Sporazum Tito-Šubašić|Sporazum Tito–Šubašić]]) i preuzeo potpunu vlast u zemlji.

NDH vojska je svoj kraj doživjela [[15.5.]] [[1945.]] na polju blizu mjesta [[Bleiburg (grad)|Bleiburg]] u Austriji gdje su se [[Hrvatske oružane snage]] pokušale predati Englezima. Englezi međutim odbijaju primiti njihovu predaju i oni su prisiljeni na kapitulaciju pred komunističkom [[Jugoslavenska armija|Jugoslavenskom armijom]]. Slijedila je potom jugoslavenska osveta zbog ustaških zločina tijekom njihove četverogodišnje vladavine ([[Masakr u Bleiburgu]]) tijekom koje je ubijeno 483.000 osoba <ref>{{Cite web |title=THE 1946 AND 1964 OFFICIAL LISTS OF THE CASUALTIES OF WAR |url=http://www.hic.hr/books/manipulations/p03.htm |access-date=2010-11-30 |archive-date=2012-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120716183148/http://www.hic.hr/books/manipulations/p03.htm |dead-url=yes }}</ref>

=== Druga Jugoslavija (1945-1991.) ===
[[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|thumb|thumb|200px|Zastava [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]]]]

{{glavni|Socijalistička Republika Hrvatska}}
Hrvatska je postala dio [[SFRJ|federalne Jugoslavije]] 1945. godine. Državom je upravljala Titova Komunistička partija. Doživotni predsjednik je vodio na vanjsko političkom planu politiku neutralnosti što ga je činilo popularnim na zapadu i na istoku, dok je na unutrašnopolitičkom planu vodio autokratsku, represivnu politiku s minimalnim žrtvama u cilju stvaranja zajedničke jugoslavenske države čiji osnovni moto je bio bratstvo i jedinstvo. Na nestabilnost komunističke Jugoslavije su ukazivale stalne promjene ustava koje je propaganda prikazivala kao napredak države koji je bilo potrebno legalizirati. Ustav iz [[1963.]] godine je bio donesen u cilju uravnoteženja odnosa izmeđi prije svega Hrvata i Srba, a te liberalne promjene to jest veće slobode dovode do dodatnih hrvatskih zahtjeva i takozvanog [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] 1970-71. godine, kad su zagrebački studenti demonstrirali radi većih građanskih prava i veće samostalnosti Hrvatske. Režim je ugušio proteste i zatvorio političke vođe, ali to je dovelo do novog ustava iz [[1974.]] godine koji je republikama dao veća prava čime su djelomično ispunjeni zahtjevi lidera hrvatskog proljeća.

Nakon Titove smrti ([[1980.]]) pojavili su se politički, etnički i gospodarski problemi, a federalna vlada se raspadala. Rastući srpski šovinizam izazvao je negativne reakcije i otpore u ostatku Jugoslavije.

Prvi slobodni izbori održani su [[1990.]] godine, a pobijedila je stranka [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ) pod vodstvom [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] koji je postao prvi predsjednik Hrvatske. HDZ je radio na osamostaljenju Hrvatske čemu se protivila srpska manjina instrumentalizirana od strane [[Velika Srbija|velikosrpskih]] krugova u Beogradu, okupljenih oko Udruženja književnika i Srpske akademije nauka i umetnosti. To je postupno dovelo do otvorenog neprijateljstva između dva naroda.

Ljeti 1990. srpsko se stanovništvo pobunilo u područjima Hrvatske gdje je imalo većinu i zasnovalo ono što će kasnije postati t.zv. [[Republika Srpska Krajina]]. Uz Srbe stala je [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA). Sukob je dosegao vrhunac u tzv. "balvan-revoluciji", kad su pobunjeni Srbi blokirali prometnice koje su spajale sjevernu i južnu Hrvatsku i pokrenuli oružane incidente.

== Neovisna Hrvatska (od 1991.) ==

{{glavni|Povijest neovisne Hrvatske}}
=== Osamostaljenje ===

[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|thumb|thumb|250px|[[Hrvatska zastava]]]]
[[Vlada Republike Hrvatske|Hrvatska vlada]], nakon [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|referenduma]] održanog [[19. svibnja]] [[1991.]], proglasila je razdruživanje od Jugoslavije [[25. lipnja]]. Pod pritiskom međunarodne zajednice na tu odluku stavljen je tromjesečni moratorij.

[[JNA]] je od konca 1980-ih bila već potpuno u službi [[Velika Srbija|velikosrpskog]] programa i pod kontrolom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Svoju logistiku stavila je na raspolaganje velikosrpskim snagama u SFRJ. Na područjima Hrvatske gdje je postojala srpska zajednica, JNA i velikosrpski agitanti poticali su lokalne Srbe na pobunu i širili strah od novih hrvatskih vlasti, logistikom i oružjem pomagali pobunjeno stanovništvo u pobuni protiv Hrvatske. Pobunjenička djela pokazivala su [[terorizam|terorističku]] narav – blokiranje prometnica, protjerivanje hrvatskog i ostalog nesrpskog stanovništva koje je svo vrijeme pokazivalo odanost Hrvatskoj. U više navrata JNA je intervenirala protiv hrvatskog redarstva/snaga [[MUP|MUP-a]] kada bi ove reagirale na pobunjeničke akcije. Sve te akcije JNA bile su pod izlikom mirotvorstva.

Velikosrpske snage uvukle su se i u crnogorsko rukovodstvo te su uvukle i Crnu Goru u svoja nedjela, a njihova propaganda djelovala je i u drugim republikama i pokrajinama SFRJ s ciljem slabljenja položaja Hrvatske.

=== Domovinski rat ===
[[Datoteka:Destroyed tank on the road to Drnis 1.jpg|thumb|thumb|Uništen [[tenk]] jugoslavenske vojske u na cesti za [[Drniš]], 1992.]]
[[Datoteka:Krajina Army Territorial Division.JPG|thumb|thumb|Područja pod samoproglašenom [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]]]]
{{glavni|Domovinski rat}}

Snage JNA pokušale su osvojiti dijelove Hrvatske s većim brojem srpskog stanovništva i tako su izazvale rat koji će kasnije postati poznat kao [[Domovinski rat]]. Mnogi hrvatski gradovi, pogotovo [[Vukovar]] i [[Dubrovnik]], našli su se na udaru srpskih snaga.

Stotine tisuća Hrvata i drugih pobjegle su ili su protjerane s okupiranih područja i s graničnih područja sa Srbijom i Bosnom. Na mnogim je mjestima JNA prisilno istjerala stanovništvo ([[etničko čišćenje]]).

[[Hrvatski sabor]] prekinuo je sve preostale veze s Jugoslavijom [[8. listopada]] 1991. [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Odlukom o raskidu državnopravnih sveza]].

[[Vukovar]], grad uz srpsku granicu, bio je posve uništen tijekom tromjesečne opsade, poznate kao [[bitka za Vukovar]]. Grad je krajem studenog 1991. godine pao u ruke JNA i paravojnih srpskih postrojbi koji su zatim smaknuli više od tisuću ljudi. Ipak, to je bio preokret u Domovinskom ratu. U toj bitci su srpske snage izgubile velik dio oklopnih snaga.

Strane su države počele [[Međunarodno priznanje Hrvatske|priznavati Hrvatsku kao samostalnu državu]]. Još 1991. Hrvatsku su priznale [[Slovenija]], [[Litva]], [[Latvija]], [[Ukrajina]], [[Island]] i [[Vatikan]]. [[Njemačka]], [[Italija]] i [[Švedska]] su koncem prosinca 1991. najavile priznanje. Polovicom siječnja [[1992.]] Hrvatsku su priznale zemlje [[Europska Unija|Europske zajednice]], [[EFTA|Efte]] i zemlje istočne Europe. Slijedilo je veliko priznavanje od strane [[Arapi|arapskih]] zemalja. Nakon toga Hrvatsku je priznala i [[Rusija]]. Zadnji su, od svjetski značajnih zemalja, nekoliko mjeseci kasnije Hrvatsku priznale [[Izrael]] i [[SAD]].

Došlo je razdoblje relativnog zatišja, a [[Ujedinjeni narodi]] uvodili su primirja između ukopanih neprijatelja postavljanjem snaga [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]]. Na okupiranim područjima su, uz obilatu pomoć Srbije, lokalni vlastodršci proglasili t.zv. [[Republika Srpska Krajina|Republiku Srpsku Krajinu]]. JNA se povukla iz Hrvatske u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] gdje je zatim počeo novi rat te su tijekom [[1992.]] i [[1993.]]. u Hrvatsku izbjegle tisuće izbjeglica.

Hrvatska je u nekoliko navrata kršila primirje i oslobađala djelove svojeg teritorija. Koncem 1991. oslobođene su velika područja u zapadnoj Slavoniji, i time se spriječilo odsijecanje Hrvatske kod [[Virovitica|Virovitice]]. 1992. oslobođen je dio dubrovačkog zaleđa i zaleđe poluotoka [[Pelješac|Pelješca]]; u brzoj akciji oslobođena je Miljevačka zaravan, a u [[Operacija Maslenica|operaciji Maslenica]], [[zadar]]sko i [[Šibenik|šibensko]] zaleđe; u [[Operacija Medački džep|akciji Medački džep]] oslobođena je okolica [[Gospić]]a. Moćnici međunarodne zajednice priječili su i zaustavljali svaku hrvatsku osloboditeljsku akciju diplomatskim pritiscima i prijetnjama sankcijama.

Vojni sukobi u Hrvatskoj opet su se pojačali [[1995]]. godine. U proljeće je [[Operacija Bljesak|operacijom Bljesak]] oslobođena zapadna [[Slavonija]]. Početkom kolovoza Hrvatska je pokrenula [[Operacija Oluja|operaciju Oluja]] i munjevito oslobodila najveći dio okupiranih područja, dok je srpsko stanovništvo (oko 350.000) masovno pobjeglo u [[Srbija|Srbiju]]. Par mjeseci kasnije rat je okončan [[Daytonski sporazum|Daytonskim sporazumom]].

=== Hrvatska nakon 1995. ===

Preostali dio Hrvatske, a to je istočni dio Slavonije koji nije oslobođen u operacijama [[Operacija Bljesak|Bljesak]] i [[Operacija Oluja|Oluja]], vraćen je [[1998.]] godine mirnom reintegracijom u političko-pravni sustav Republike Hrvatske nakon čega je nastavljen ekonomski oporavak i obnova ratom uništenih područja.
[[Datoteka:FranjoTudman.JPG|left|120px|thumb|thumb|Franjo Tuđman, prvi predsjednik Hrvatske]] 
Predsjednik Tuđman umro je [[10. prosinca]] [[1999]]. u svojoj 77. godini nakon čega je do tada vladajući [[HDZ]] na izborima izgubio vlast. Većinu u [[Sabor]]u osvaja koalicija 6 stranaka, na čelu sa [[SDP]]-om, a za novog predsjednika izabran je [[Stjepan Mesić]]. U sljedećih nekoliko godina Hrvatska se transformirala iz poluratnog sustava u suvremenu demokratsku državu. Između ostalog, znatno je smanjena uloga i vlast Predsjednika Republike.

Hrvatska se učlanila u važne regionalne i međunarodne organizacije i [[21. veljače]] [[2003.]] kandidirala se za članstvo u [[Europska Unija|Europsku Uniju]].

Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003|parlamentarnim izborima 2003]]. na vlast je opet došao [[HDZ]], ali je uglavnom nastavljena politika prošle vlade. Kvaliteta života je porasla, te se nastavilo s velikim razvojnim projektima, kao što je gradnja [[autocesta]]. [[18. lipnja]] [[2004.]] dobiven je pozitivan odgovor Europske Unije i počelo se s pristupnim pregovorima.

Stjepan Mesić je ponovno izabran za predsjednika [[2005.]]

[[2009.]] godine postaje članica [[NATO|NATO-a]].

2010. godine, nakon dva mandata predsjednika Mesića, za predsjednika Republike izabran je [[Ivo Josipović]]. Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2011|parlamentarnim izborima 2011]]., na vlast dolazi tzv. "Kukuriku koalicija", na čelu sa [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratskom partijom Hrvatske]] i [[Zoran Milanović|Zoranom Milanovićem]] kao premijerom.

[[1. srpnja]] [[2013]]. Hrvatska postaje punopravna članica Europske Unije.

[[19. veljače]] [[2015]]. za predsjednicu Republike je izabrana [[Kolinda Grabar-Kitarović]], prva žena na tom mjestu. Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2015|parlamentarnim izborima 2015]]. na vlast dolazi kratkotrajna koalicija HDZ-a i [[Most nezavisnih lista|Mosta nezavisnih lista]] s neutralnim [[Tihomir Orešković|Tihomirom Oreškovićem]] kao službenim premijerom. Nakon [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2016.|izvanrednih izbora 2016]]. na vlast dolazi koalicija istih stranaka na čelu s HDZ-ovim [[Andrej Plenković|Andrejem Plenkovićem]], ali [[2017]]. ponovno dolazi do krize Vlade zbog ponovnog istupanja Mosta iz koalicije, a novi izbori su izbjegnuti kad je [[Hrvatska narodna stranka]] odlučila formirati novu parlamentarnu većinu.

== Povezano ==
* [[Hrvatska]]
* [[Povijest Hrvata]]
* [[Hrvatski vladari]]
* [[Povijest Europe]]
* [[Četiri doba povijesti Hrvatske]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [[Ivo Goldstein]]: ''Hrvatska povijest'' (Novi Liber, Zagreb, 2003.) {{ISBN|953-6045-22-2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|History of Croatia}}
* [http://www.croatianacademy.org/journal.htm Journal of Croatian Studies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080610173537/http://www.croatianacademy.org/journal.htm |date=2008-06-10 }}
* [http://croatia.mons.hr/croatia/history.htm Short History of Croatia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080915220822/http://croatia.mons.hr/croatia/history.htm |date=2008-09-15 }}
* [http://www.hr/darko/etf/etfss.html Overview of History, Culture and Science of Croatia]
* [http://vlib.iue.it/history/europe/croatia.html WWW-VL History:Croatia]
* [http://mirror.veus.hr/myth/ Dr. Michael McAdams: Croatia — Myth and Reality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040216002953/http://mirror.veus.hr/myth/ |date=2004-02-16 }}
* [https://web.archive.org/web/20021008000719/http://www.geocities.com/tegetthoff66/vukovar/intro.html History of Croatia as an introduction to the battle of Vukovar]
* [http://www.felbar.com/siteindex/create.php?lang=en&rtype=1&mnav=maps&ext=htm Historical Maps of Croatia]
* [https://web.archive.org/web/20070621043543/http://www.geocities.com/hrvatskapovijest/img/09.gif Croatia under Tomislav -from Nada Klaic book]
* The History Files: [http://www.historyfiles.co.uk/KingListsEurope/EasternCroatia.htm]
* {{dmoz|World/Hrvatski/Društvo/Povijest/|Povijest}}
* [http://www.isp.hr/ Hrvatski institut za povijest]
* [http://www.mdc.hr/index.aspx Muzejski dokumentacijski centar]
* [http://povijest.net/ Hrvatski povijesni portal]
* [http://www.crohis.com/ Crohis online povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100318045610/http://www.crohis.com/ |date=2010-03-18 }}
* [http://www.hrvatskapovijest.com/ Hrvatski povijesni mrežopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225091649/http://hrvatskapovijest.com/ |date=2010-12-25 }}
* [http://www.croatianhistory.net/etf/et112.html The period of Croatia within ex-Yugoslavia (1918-1941, 1945-1991)] {{jezikk|eng.}}

[[Kategorija:Historija Hrvatske| ]]
[[Kategorija:Hrvatska]]
[[Kategorija:Historija Balkana|Hrvatska]]
[[Kategorija:Historija Evrope|Hrvatska]]
[[Kategorija:Historija po državama|Hrvatska]]