Izvorni kod stranice Gdańsk

{{redirect|Danzig}}
{{Naselje
| ime = Gdanjsk
| ime_genitiv = Gdanjska
| izvorno_ime = <small>Gdańsk</small>

| slika_panorama = Collage of views of Gdansk.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike     = Centar grada; Stari grad; Lik žene s prozora; Neptunova fontana; Most Ivana Pavla II.

| slika_zastava                = POL Gdańsk flag.svg
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = POL Gdańsk COA.svg
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =Poljska

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi = 54
| širina-minute    = 22
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 18
| dužina-minute    = 38
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime   = [[Spisak država|Država]]
| lokacija_info  = [[Poljska]]
| lokacija1_ime  = [[Vojvodstva Poljske|vojvodstvo]]
| lokacija1_info = [[Pomeransko vojvodstvo|Pomeransko]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    = Grad
| utemeljenje_datum  = [[1263]].
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe       = [[Aleksandra Dulkiewicz]]
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 262 [[kvadratni kilometar|km²]]
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 0 - 70 [[metar|m]]
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = [[30. 6.|30. lipnja]] [[2004]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 464 000
| stanovništvo_gustoća      = 1752/km²
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =
| utc_pomak          =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     = 80-009 - 80-958
| pozivni_broj       = +48 58
| gradovi_prijatelji = [[Astana]], [[Barcelona]], [[Bremen]], [[Cleveland]], [[Helsingør]], [[Kalinjingrad]], [[Kalmar]], [[Marseille]], [[Nice]], [[Odessa]], [[Palermo]], [[Rotterdam]], [[Rouen]], [[Sefton]], [[Sankt Peterburg|St. Petersburg]], [[Shanghai|Šangaj]], [[Turku]], [[Vilnius]]

| prazno_ime   = Registracijska oznaka
| prazno_info  = GD
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.gdansk.pl www.gdansk.pl]

| bilješke =

}}
'''Gdanjsk''' ili '''Gdańsk''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ɡdaɲsk<nowiki>]</nowiki>]] ([[poljski jezik|poljski]]; [[njemački jezik|njemački]] '''Danzig''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈdantsɪç<nowiki>]</nowiki>]]), [[grad]] u [[sjever]]noj [[Poljska|Poljskoj]], na [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. Važan je kulturni, privredni, komunikacijski i turistički centar, i najveća poljska [[luka]].

== Historija ==
Na prostoru Gdanjska je [[980]]. godine poljski kralj [[Mješko I|Mieszko I.]] sagradio prvu [[fortifikacija|tvrđavu]] zbog ratova s lokalnim plemenima. Grad se prvi put spominje [[997]]. godine u biografiji [[Vojtjeh Praški|sv. Adalbert]]a koji je pokrstio lokalna plemena. 1224. se u tom prostoru naseljavaju [[Germani]]. Grad je postao jedan od najznačajnijih njemačkih naselja na Baltičkom moru i baza za širenje prema istoku. Od 1296. gradom vladaju poljski i češki kraljevi. 1308. su ga zauzeli [[Teutonski viteški red|Teutonski vitezovi]] i nakon toga postaje dio [[Pruska|Pruske]]. Razvija se trgovačko značenje grada koji [[1361]]. postaje član [[Hanza|Hanzeatske lige]] (udruženja trgovačkih gradova na [[Baltičko more|Baltičkom]] i [[Sjeverno more|Sjevernom]] moru). Nakon Bitke kod Grunwalda [[1410]]. se grad vraća pod poljsku vlast, ali je već godinu kasnije vraćen Teutonskim vitezovima. Od [[1457]]. je Gdanjsk autonomni grad unutar Poljskog kraljevstva. 1577. je grad opsjedao i zauzeo poljski kralj Stjepan Báthory, ali je nakon zauzimanja ipak priznao gradsku autonomiju.

Većinu stanovnika Gdanjska su činili Nijemci, ali je bilo mnogo [[Poljaci|Poljaka]], [[Jevreji|Židova]] i [[Nizozemci|Nizozemaca]]. Nakon podjele Poljske 1793. je grad ponovo potpao pod prusku vlast. Za vrijeme [[Napoleon]]ove vlasti 1807-1814. je Gdanjsk bio slobodni grad. Nakon Napoleona je vraćen Pruskoj, a od 1871. je dio Njemačkog carstva.

Nakon [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] je Poljska ponovo postala nezavisna i tražila je izlaz na more što su joj obećale sile Antante. Zbog toga je Njemačka ostala podijeljena na dva dijela, a Poljska je dobila izlaz na more kod [[Gdynia|Gdynie]] pokraj Gdanjska. Poljska je tražila i Gdanjsk, ali su veliku većinu stanovništva (preko 96%) činili Nijemci koji su bili protiv toga. Zbog toga je [[Versajski sporazum|Versajskim ugovorom]] osnovana posebna država [[Slobodni grad Gdanjsk]] koja je bila pod zaštitom [[Liga naroda|Lige naroda]]. Gdanjsk je imao posebnu vladu, parlament i sve atribute državnosti. Njemačko stanovništvo grada je željelo ujedinjenje s Njemačkom i zbog toga je [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacistička stranka]] imala mnogo pristaša u gradu. Hitler je tražio pripojenje Gdanjska i Gdynie tako da se Istočna Pruska teritorijalno poveže s Njemačkom. Nakon poljskog odbijanja Hitler je napao Poljsku i time je počeo [[Drugi svjetski rat]]. Većina Židova je pobjegla iz grada prije njemačkog napada, ali su Nijemci hapsili i deportirali mnogo Poljaka.

Gdanjsk su oslobodile [[30. mart]]a jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]], nakon artiljerijske pripreme napada. Nakon rata je grad pripao Poljskoj, a njemačko stanovništvo je protjerano. U njega su naseljeni Poljaci protjerani iz istočnih dijelova Poljske koji su pripali Sovjetskom Savezu. Time je stanovništvo grada posve izmijenjeno. Grad je obnovljen i postao značajan industrijski, lučki i brodograđevni centar.

Gdanjsk je bio vodeći grad u otporu komunističkoj vlasti. 1970. su masovne demonstracije dovele do pada komunističkog vođe [[Władysław Gomułka|Władysława Gomułke]]. 1980. je u brodogradilištu osnovan prvi nekomunistički sindikat [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnošć]] čiji vođa je poznati borac protiv komunizma i kasniji predsjednik Poljske [[Lech Wałęsa]] koji je radio u brodogradilištu. Solidarnost je 1989. pokrenula masovne proteste koji su doveli do pada komunističke vlasti. Time je iz Gdanjska krenuo masovni pokret koji će dovesti do sloma [[socijalizam|socijalizma]] u istočnoj Europi.
[[Datoteka:Gdansk Glowne Miasto.jpg|lijevo|thumb|300px|Pogled na grad s crkvom sv. Marije]]

== Geografija ==
Gdanjsk leži u [[Gdanjski zaljev|Gdanjskom zaljevu]] na [[Baltičko more|Baltičkom moru]], [[zapad]]no od [[riječna delta|delte]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Visla|Visle]]. Kroz grad protiče Motława koja se kasnije ulijeva u Vislin [[rukavac]] Leniwku. Reljef je nizinski (dio Pribaltičke nizine). Grad ima dobru prirodnu luku na ušću Visle. Povezan je u [[konurbacija|konurbaciju]] sa susjednom lukom [[Gdynia|Gdyniom]] i ladanjskim [[Sopot (Poljska)|Sopotom]] koji leži između njih. U sredini grada je jezero Zaspowe. Klima je umjerena s hladnim zimama i blagim ljetima, te dovoljno padalina.

== Znamenitosti ==
Grad ima mnogo građevina u tradicionalnom njemačkom [[gotika|gotičkom]] stilu gradnje, posebno iz vremena Hanze. Većina znamenitosti je u Dugoj ulici (Ulica Długa) i na Dugom trgu (Długi Targ). Značajna je Neptunova [[fontana]] na Dugom trgu. Jedna od najvećih atrakcija je prolaz Zlatna vrata (Złota Brama). Poznata su i Zelena vrata (Brama Ziełona). Najpoznatija crkva je konkatedrala sv. Marije. To je najveća crkva na svijetu građena od cigle (dugačka 105 m). Građena je u stilu baltičke gotike.

{{Panoramica|Gdansk panorama z kosciola.jpg|1000px|Panorama grada}}

== Privreda ==
Gdanjsk je najvažnija poljska luka. Najvažnija industrija je [[brodogradnja]] (brodogradilište je u prošlosti bilo jedno od najvećih u svijetu). Danas je brodogradnja u krizi i djelatnost brodogradilišta se smanjuje, te prijeti zatvaranjem. Još je razvijena petrokemijska i prehrambena industrija. Razvija se moderna elektronička i telekomunikacijska industrija. Tradicionalno je razvijena prerada [[jantar]]a iz Baltičkog mora koji je turistička znamenitost. [[Turizam]] se u novije vrijeme jače razvija.

== Povezano ==
*[[Opsada poljske pošte u Gdanjsku]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Gdańsk}}
* [http://www.gdansk.pl/en/?PHPSESSID=d0f4d4b2817ffa165647844320bcff6b {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070227095558/http://www.gdansk.pl/en/ |date=2007-02-27 }} Gdańsk]

[[Kategorija:Gdańsk| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]]