Izvorni kod stranice Denga groznica

{{Infobox Bolest
| Name            = Denga groznica
| Image           = Denguerash.JPG
| Alt             = Photograph of a person's back with the skin exhibiting the characteristic rash of dengue fever
| Caption         = Karakterističan [[osip]] prisutan kod denge groznice.
| Field           = [[infektologija]]
| ICD10           = 
* {{ICD10|A|90||a|00}} Dengue (groznica) (klasična denga)
* {{ICD10|A|91||a|00}} Denga hemoragijska groznica 
| ICD9            = {{ICD9|061}}
| OMIM            = 614371
| DiseasesDB      = 3564
| MedlinePlus     = 001374
| eMedicineSubj   = med
| eMedicineTopic  = 528
| MeshID          = D003715
}}

'''Denga groznica''', poznata i kao '''kostolomna groznica''', zarazna je [[tropska bolest]] koju uzrokuje [[virus dengue]]. Simptomi uključuju [[vrućicu]], [[glavobolju]], bolove u [[mijalgija|mišićima]] i [[artralgija|zglobovima]], i karakterističan [[osip]] sličan [[ospice|ospicama]]. Kod manjeg broja oboljelih bolest se ponekad razvije u jedan od dva ozbiljnija oblika bolesti. Jedan je oblik smrtonosna '''denga hemoragijska vrućica''', sa simptomima [[krvarenje|krvarenja]], [[trombocitopenija|smanjenog broja trombocita]] i izljeva krvi iz krvnih žila, a drugi je '''denga sindrom šoka''', koji se manifestira [[Šok (medicina)|opasno niskim krvnim tlakom]].

Dengu prenosi nekoliko vrsta [[komarac]]a iz [[Rod (taksonomija)|roda]] ''[[Aedes]]'', uglavnom ''[[Aedes aegypti]]''. Virus obuhvaća 4 [[serotip]]a; svaki serotip nakon infekcije ostavlja doživotnu [[imunost (medicina)|imunost]] na isti [[serotip]], ali samo kratkotrajnu križnu imunost. Reinfekcija drugim serotipom povećava rizik od teških komplikacija. Kako ne postoji [[cjepivo]], mjere zaštite uključuju suzbijanje staništa i same populacije [[komarac]]a, te zaštitu od ugriza.

Liječenje akutnog oblika denge je simptomatično, za blagi oblik bolesti primjenjuje se oralna ili intravenska [[rehidracija]], dok je za teže slučajeve predviđena rehidracija intravenoznim putem ili [[transfuzija krvi]]. [[Incidencija]] denga groznice dramatično raste od [[1960-ih]]: godišnje oboli oko 50–100&nbsp;milijuna ljudi. Rani opisi bolesti datiraju iz [[1779.]], a virusni uzročnik i način prijenosa otkriveni su početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Denga je od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] globalni problem i [[endemija|endemska]] je u više od 110&nbsp;zemalja. Osim suzbijanja komaraca, radi se na razvoju cjepiva, kao i lijekova koji bi specifično pogađali sam virus.

== Znaci i simptomi ==
[[Datoteka:Dengue fever symptoms (hrv.).png|mini|330px|alt=Obris torza sa strjelicama koje označavaju zahvaćene organe u različitim stadijima groznice|Shematski prikaz simptoma denga groznice.]]

Kod zaraženih virusom dengue, bolest je većinom asimptomatska (80%) ili se manifestira s blagim simptomima kao što je nedefinirana vrućica.<ref name=White10>{{cite journal|author=Whitehorn J, Farrar J|title=Dengue|journal=Br. Med. Bull.|volume=svezak 95|pages=str. 161.–173.|year=2010 |pmid=20616106|doi=10.1093/bmb/ldq019}}</ref><ref name=WHOp14/><ref name=Euro10>{{cite journal|author=Reiter P |title=Yellow fever and dengue: a threat to Europe?|journal=Euro Surveill|date=2010-03-11|volume= svezak 15|issue=broj 10|pages= str. 19509.|pmid=20403310 | url=http://www.eurosurveillance.org/ViewArticle.aspx?ArticleId=19509}}</ref> Oko 5% oboljelih razvijaju teži oblik bolesti, koji u manjem broju slučajeva može ozbiljno ugroziti život.<ref name=White10/><ref name=Euro10/> [[Inkubacija (medicina)|Inkubacijsko razdoblje]] (vremenski interval od izloženosti virusu do pojave simptoma) iznosi od 3–14 dana, ali najčešće 4–7 dana.<ref name=Gubler379>[[#refGubler2010|Gubler (2010)]], str. 379.</ref> Stoga putnici koji se vraćaju iz [[endemija|endemskih]] područja vjerojatno nemaju denga groznicu ako su se vrućica ili drugi simptomi pojavili po isteku 14&nbsp;dana od povratka.<ref name=Peads10/> Simptomi u djece često su nalik onima kod [[prehlada|prehlade]] i [[gastroenteritis]]a ([[povraćanje]] i [[proljev]]).<ref name=India10>{{cite journal|author=Varatharaj A |title=Encephalitis in the clinical spectrum of dengue infection|journal=Neurol. India|volume= 58|issue= 4 |pages= 585–591 |year=2010 |pmid=20739797 |doi=10.4103/0028-3886.68655 |url=http://www.neurologyindia.com/article.asp?issn=0028-3886 |year=2010 |volume=58|issue=4 }}</ref> Iako su simptomi općenito blaži negoli kod odraslih,<ref name=NEJM>{{cite journal |author=Simmons CP, Farrar JJ, Nguyen vV, Wills B |title=Dengue|journal=N Engl J Med |volume= 366 |issue=broj 15 |pages=str. 1423.–1432. |year=2012 |month=April |pmid=22494122|doi=10.1056/NEJMra1110265}}</ref> djeca su podložnija teškim komplikacijama.<ref name=Peads10/>

=== Klinički tijek ===
[[Datoteka:Course of Dengue illness (hrv.).png|mini|lijevo|300px|Klinički tijek denge groznice<ref name=WHOp25>[[#refWHO2009|WHO (2009)]] str. 25</ref>]]
Simptomi karakteristični za denga groznicu su naglo [[groznica|povišenje temperature]], [[glavobolja]] (karakteristična bol iza očiju), bolovi u mišićima i zglobovima, te [[osip]]. Alternativni izraz za dengu, "kostolomna vrućica" (engl. “break-bone fever”), asocijacija je na popratne bolove u mišićima i zglobovima.<ref name=White10/><ref name=Chen>{{cite journal|author=Chen LH, Wilson ME|title=Dengue and chikungunya infections in travelers|journal=Curr. Opin. Infect. Dis.|volume= svezak 23|issue=broj 5|pages= str. 438.–444.|year=2010 |month=October |pmid=20581669|doi=10.1097/QCO.0b013e32833c1d16}}</ref> Tijek zaraze dijeli se na tri stadija: febrilni, akutni i stadij oporavka.<ref name=WHOp25>[[#refWHO2009|WHO (2009)]], pp. 25–27.</ref>

Stadij febrilnosti obuhvaća visoku temperaturu, često i preko 40&nbsp;°C, nelokaliziranu bol i [[glavobolja|glavobolju]]; što obično traje od dva do sedam dana. U ovom se stadiju može javiti i [[povraćanje]].<ref name=WHOp25/><ref name=Chen/> U febrilnom stadiju [[osip]] je vrlo čest, te se pojavljuje u 50–80% oboljelih.<ref name=Chen/><ref name=Fitz2009>{{cite book|author=Wolff K, Johnson RA (eds.)|title=Fitzpatrick's color atlas and synopsis of clinical dermatology|year=2009 |publisher=McGraw-Hill Medical|location=New York|isbn=978-0-07-159975-7|chapter=Viral infections of skin and mucosa|edition=6. izdanje|pages= str. 810.–812.}}</ref> Manifestira se kao [[eritem|crvenilo kože]] u prvom ili drugom danu pojave simptoma ili kao osip nalik [[ospice|ospicama]] kasnije u tijeku bolesti (4-7 dana).<ref name=Fitz2009/><ref name=ER2010>{{cite book|author=Knoop KJ, Stack LB, Storrow A, Thurman RJ (eds.)|title=Atlas of emergency medicine|url=https://archive.org/details/atlasofemergency0000unse_r5l9|year=2010|publisher=McGraw-Hill Professional|location=New York|isbn=0-07-149618-1|chapter=Tropical medicine|edition=3. izdanje| pages= str. 658.–659.}}</ref> Može doći do pojave [[petehija]] (sitnih crvenih mrlja koje ne nestaju pod pritiskom kože, uzrokovanih puknutim [[kapilare|kapilarama]]) u ovom stadiju,<ref name=WHOp25/> kao i do blagog krvarenja iz [[sluznica|sluznice]] [[usta]] i [[nos]]a.<ref name=Peads10/><ref name=Chen/> Krivulja vrućice općenito je bifazna po naravi, jenjava i vraća se na dan ili dva, iako postoje razlike u ponavljanju ovog uzorka.<ref name=ER2010/><ref name=Gould/>

Nakon stadija visoke temperature bolest kod nekih pacijenata progredira u akutni stadij, i uglavnom traje jedan do dva dana.<ref name=WHOp25/> Za vrijeme ovog stadija može doći do značajnog nakupljanja tekućine u [[prsni koš|prsnom košu]] i [[trbuh|trbušnoj šupljini]] zbog povećane permeabilnosti [[kapilara]] i izljeva krvi. To dovodi do [[hipovolemija|smanjenja volumena krvi]] i [[hipoperfuzija|otežanog dotoka krvi u vitalne organe]].<ref name=WHOp25/> U ovoj fazi može doći do zatajenja organa i teškog [[krvarenje|krvarenja]], obično u [[probavni sustav|probavnom sustavu]].<ref name=Peads10/><ref name=WHOp25/> [[Šok (medicina)|Šok]](denga sindrom šoka) i krvarenje (denga hemoragijska vrućica) javljaju se u manje od 5% slučajeva,<ref name=Peads10/> no u slučajevima reinfekcije drugim [[serovar|serotipom]] virusa dengue (“sekundarna infekcija”), rizik pojave šoka i krvarenja je veći.<ref name=Peads10/><ref name=Life10/>

Slijedi stadij oporavka, u kojem se tekućina izgubljena izljevom reapsorbira u [[krvotok]].<ref name=WHOp25/> Ova faza obično traje oko dva dana.<ref name=Peads10/> Poboljšanje je često naglo, ali može doći do jakog [[svrbež]]a i [[bradikardija|usporenog srčanog ritma]].<ref name=Peads10/><ref name=WHOp25/> Može se pojaviti i osip [[makulopapularni osip|makulopapularnog]] ili [[vaskulitis|vaskulitičnog]], tipa popraćen guljenjem kože.<ref name=NEJM2012/> U ovom stadiju može doći do nakupljanja viška tekućine koje, ako [[moždani edem|zahvati mozak]], može prouzročiti smanjeno stanje svijesti ili [[konvulzije]].<ref name=Peads10/> Osjećaj umora može potrajati tjednima nakon infekcije.<ref name=NEJM2012/>

=== Popratne tegobe ===
Denga ponekad može zahvatiti i druge [[sustav organa|sustave organa]],<ref name=WHOp25/> bilo samostalno ili uz klasične simptome denga groznice.<ref name=India10/> Smanjeno stanje svijesti javlja se u 0.5–6% težih slučajeva, što je moguće pripisati [[encefalitis|virusnoj upali mozga]] ili indirektno oštećenju funkcija vitalnih organa, kao npr. [[jetra|jetre]].<ref name=India10/><ref name=Gould>{{cite journal|author=Gould EA, Solomon T|title=Pathogenic flaviviruses|journal=[[The Lancet]]|volume=svezak 371|issue=broj 9611|pages= str. 500.–509.|year=2008 |month=February |pmid=18262042|doi=10.1016/S0140-6736(08)60238-X}}</ref>

U kontekstu denga groznice, zabilježeni su i drugi neurološki poremećaji, poput [[Transverzni mijelitis|transverznog mijelitisa]] i [[Guillain-Barréov sindrom|Guillain-Barréovog sindroma]].<ref name=India10/> [[Miokarditis|Upala srčanog mišića]] i [[akutno zatajenje jetre]] ubrajaju se u rjeđe komplikacije.<ref name=Peads10/><ref name=WHOp25/>

== Uzrok ==
=== Virologija ===
[[Datoteka:Dengue.jpg|thumb|alt=Slika transmisijskog elektronskog mikroskopa pokazuje virus dengue| [[Transmisijski elektronski mikroskop|TEM]] [[mikrograf]] prikazuje [[virione]] (nakupina tamnih točaka blizu središta)]]
Virus denga groznice (DENV) je [[RNK virus]] iz porodice ''[[Flaviviridae]]''; rod ''[[Flavivirus]]''. Drugi pripadnici istog roda su [[žuta groznica|virus žute groznice]], [[virus Zapadnog Nila]], [[St. Louis encefalitis|virus St. Louis encefalitisa]], [[japanski encefalitis|virus japanskog encefalitisa]], [[virus krpeljnog encefalitisa]], [[bolest kyasanurske šume|virus bolesti kyasanurske šume]], i [[omska hemoragijska groznica|virus omske hemoragijske vrućice]].<ref name=Gould/> Većinu prenose [[člankonošci|artropodi]] (komarci ili [[krpelj]]i), i zato se nazivaju i [[arbovirus]]ima (''ar''thropod-''bo''rne (''borne'' eng., nošeni) virusi).<ref name=Gould/>

[[Genom]] (genski materijal) virusa dengue sadrži oko 11.000 [[nukleotid]]a, s kodom za 3 različite molekule bjelančevina (C, prM i E) koje tvore virusnu česticu i sedam drugih molekula bjelančevina (NS1, NS2a, NS2b, NS3, NS4a, NS4b, NS5) koje se nalaze samo u zaraženim stanicama domaćina i potrebne su za razmnožavanje virusa.<ref name=Life10>{{cite journal|author=Rodenhuis-Zybert IA, Wilschut J, Smit JM|title=Dengue virus life cycle: viral and host factors modulating infectivity|journal=Cell. Mol. Life Sci.|volume= svezak 67|issue=broj 16|pages=str. 2773.–2786.|year=2010 |month=August |pmid=20372965|doi=10.1007/s00018-010-0357-z}}</ref><ref name=Guzman10>{{cite journal|author=Guzman MG, Halstead SB, Artsob H, ''et al.''|title=Dengue: a continuing global threat|journal=Nat. Rev. Microbiol.|volume= svezak 8|issue=broj 12 (dodatak)|pages= str. S7.–S16.|year=2010 |month=December |pmid=21079655|doi=10.1038/nrmicro2460|url=http://www.nature.com/nrmicro/journal/v8/n12_supp/full/nrmicro2460.html}}</ref> Postoje 4 soja virusa, koji se nazivaju [[serovar|serotipovima]], a to su DENV-1, DENV-2, DENV-3 i DENV-4.<ref name=WHOp14/> Sva četiri serotipa mogu uzrokovati potpuni klinički spektar bolesti.<ref name=Life10/> Vjeruje se da se infekcijom jednim serotipom stječe doživotan imunitet na isti, ali samo kratkotrajna zaštita od drugih serotipova.<ref name=WHOp14/><ref name=Chen/>

Ozbiljne su komplikacije pogotovo česte kod sekundarnih infekcija, kad se netko prethodno izložen serotipu DENV-1 zarazi serotipom DENV-2 ili DENV-3, ili kad se nakon izloženosti DENV-3 zarazi serotipom DENV-2.<ref name=Guzman10/>

=== Prijenos ===
[[Datoteka:Aedes aegypti biting human.jpg|alt=Krupni kadar komarca ''Aedes aegypti'' koji probada kožu|thumb|Komarac ''[[Aedes aegypti]]'' hrani se krvlju ljudskog domaćina]]
Virus dengue se uglavnom prenosi komarcima iz roda ''[[Aedes]]'' posebno ''[[Aedes aegypti|A. aegypti]]''.<ref name=WHOp14>[[#refWHO2009|WHO (2009)]], pp.&nbsp;14–16.</ref> Ovi komarci najčešće obitavaju na [[Zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] između 35°&nbsp; sjeverno i 35°&nbsp;južno na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] manjoj od 1000 m.<ref name=WHOp14/> Najćešće grizu tijekom dana.<ref name=WHOp59/> Druge vrste roda ''Aedes'' koje prenose bolest uključuju ''[[Azijski tigrasti komarac|Aedes albopictus]]'', ''[[Aedes polynesiensis]]'' i ''[[Aedes scutellaris]]''.<ref name=WHOp14/> Ljudi su glavni [[Domaćin (biologija)|domaćini]] virusa,<ref name=WHOp14/><ref name=Gould/> no isti može zaraziti i druge [[primati|primate]].<ref>{{cite web|title=Vector-borne viral infections|url=http://www.who.int/vaccine_research/diseases/vector/en/index1.html|publisher=World Health Organization|accessdate=17. siječnja 2011.}}</ref> Do zaraze može doći samo jednim ubodom.<ref name=Yellow10>{{cite web|url=http://wwwnc.cdc.gov/travel/yellowbook/2010/chapter-5/dengue-fever-dengue-hemorrhagic-fever.aspx|title=Chapter 5– dengue fever (DF) and dengue hemorrhagic fever (DHF)|work=2010 Yellow Book|author=Center for Disease Control and Prevention|accessdate=23. prosinca 2010.}}</ref> Ženka komarca koja se nahrani krvlju osobe zaražene dengom i sama postaje zaražena virusom koji se nastani u crijevnim stanicama komarca. Nakon 8–10 dana virus se širi u ostalo tkivo uključujući [[Žlijezde slinovnice|žlijezdu slinovnicu]] te se otpušta u komarčevu [[slina|slinu]]. Čini se da virus nema negativnih učinaka na komarca, koji ostaje zaražen do smrti. ''Aedes aegypti'' svoja jajašca polaže u spremnike vode, živi u neposrednoj blizini ljudi i prvenstveno se hrani ljudskom krvlju, a tek potom krvlju drugih kralježnjaka.<ref>[[#refGubler2010|Gubler (2010)]], pp.&nbsp;377–78.</ref>

Denga se također može prenijeti i putem zaraženih krvnih pripravaka tijekom [[transfuzija krvi|transfuzije krvi]] i [[Darivanje organa|doniranjem organa]].<ref>{{cite journal|author=Wilder-Smith A, Chen LH, Massad E, Wilson ME|title=Threat of dengue to blood safety in dengue-endemic countries|journal=Emerg. Infect. Dis.|volume= svezak 15|issue=broj 1|pages=str. 8.–11.|year=2009 |month=January |pmid=19116042|pmc=2660677|doi=10.3201/eid1501.071097|url=http://www.cdc.gov/eid/content/15/1/8.htm}}</ref><ref>{{cite journal|author=Stramer SL, Hollinger FB, Katz LM, ''et al.''|title=Emerging infectious disease agents and their potential threat to transfusion safety|journal=Transfusion|volume= svezak 49, dodatak 2|pages= str. 1S.–29S.|year=2009 |month=August |pmid=19686562|doi=10.1111/j.1537-2995.2009.02279.x}}</ref> U zemljama poput [[Singapur]]a, gdje je denga [[endemska bolest]], rizik infekcije procjenjuje se na 1,6 do 6 slučajeva na 10,000 [[transfuzija krvi|transfuzija]].<ref>{{cite journal|author=Teo D, Ng LC, Lam S|title=Is dengue a threat to the blood supply?|journal=Transfus Med|volume= svezak 19|issue=broj 2|pages=str. 66.–77.|year=2009 |month=April |pmid=19392949 |pmc=2713854|doi=10.1111/j.1365-3148.2009.00916.x|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-3148.2009.00916.x/full}}</ref> [[Vertikalni prijenos]] (s majke na dijete) tijekom [[trudnoća|trudnoće]] i kod [[porod]]a također je zabilježen.<ref name="pmid20130380">{{cite journal |author=Wiwanitkit V |title=Unusual mode of transmission of dengue |journal=Journal of Infection in Developing Countries |volume= svezak 4 |issue=broj 1 |pages=str. 51.–54. |year=2010  |month=
January |pmid=20130380 |doi=|url=http://www.jidc.org/index.php/journal/article/view/20130380}}</ref> Ostali načini prijenosa virusa putem međuljudskog kontakta također su zabilježeni, ali su rijetki.<ref name=Chen/> Genetske varijacije kod dengue virusa su specifične za prostor u kojem postoje, što ukazuje na to da je koloniziranje novih staništa vrlo rijetko, usprkos novijoj pojavi bolesti na novim područjima.

=== Predispozicija ===
Teži oblik bolesti češći je u [[dojenče|dojenčadi]] i djece, i za razliku od mnogih drugih zaraza učestaliji je u relativno dobro uhranjene djece.<ref name=Peads10/> Rizik zaraze veći je u žena nego u muškaraca i kod ljudi s većom tjelesnom težinom.<ref name=Guzman10/> Denga može biti opasna po život u ljudi s kroničnim bolestima poput [[diabetes mellitus|dijabetesa]] i [[astma|astme]].<ref name=Guzman10/>

[[Polimorfizam (biologija)|Polimorfizmi]] (normalne varijante) u pojedinim [[gen]]ima povezuju se s povećanim rizikom teških komplikacija denge. Primjeri uključuju genske upute za sintezu proteina poznatih pod nazivima [[Tumor nekrotizirajući faktor alfa|TNFα]], [[receptor za manozu|MBL]],<ref name=White10/> [[CTLA4]], [[Transformirajući faktor rasta beta|TGFβ]],<ref name=Life10/> [[DC-SIGN]], i određene [[alel]]e [[ljudski leukocitni antigen|ljudskog leukocitnog antigena]].<ref name=Guzman10/> Česta genetska anomalija stanovnika [[Afrika|Afrike]], poznata kao [[manjak enzima glukoza-6-fosfat dehidrogenaze]], povećava rizik od komplikacija.<ref name=Martina09>{{cite journal|author=Martina BE, Koraka P, Osterhaus AD|title=Dengue virus pathogenesis: an integrated view|journal=Clin. Microbiol. Rev.|volume=svezak 22|issue=broj 4|pages=str. 564.–581.|year=2009|month=September|pmid=19822889|pmc=2772360|doi=10.1128/CMR.00035-09|url=http://cmr.asm.org/cgi/content/full/22/4/564|access-date=2013-09-23|archive-date=2011-05-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20110518195657/http://cmr.asm.org/cgi/content/full/22/4/564|dead-url=yes}}</ref> Polimorfizmi u genima za [[receptor kalcitriola|receptor vitamina D]] i [[Fcγ receptor]] služe kao zaštita od težih oblika bolesti u sekundarnim infekcijama denge.<ref name=Guzman10/>

== Patofiziologija ==
Pri ubodu komarca zaraženog virusom dengue, virus ulazi u [[koža|kožu]] preko komarčeve [[slina|sline]]. Veže se na [[leukociti|bijele krvne stanice]] i prodire u njih, te se razmnožava unutar stanica dok one putuju tijelom. Napadnuta bijela krvna zrnca počinju proizvodnju brojnih signalnih proteina, kao naprimjer [[interferon]]a, koji su odgovorni za mnoge simptome poput povišene temperature, simptoma nalik [[gripa|gripi]] i teških bolova. Kod teških infekcija virus se razmnožava velikom brzinom i može zahvatiti mnoge druge organe (npr. [[jetra|jetru]] i [[koštana srž|koštanu srž]]), dok tekućina iz krvotoka prodire kroz stijenke malih krvnih žila u tjelesne šupljine. To rezultira smanjenim volumenom krvi u krvnim žilama i smanjenjem [[krvni tlak|krvnog tlaka]] do vrlo niske vrijednosti, zbog čega vitalni organi nisu dovoljno opskrbljeni krvlju. Nadalje, poremećaj rada koštane srži dovodi do smanjenog broja [[trombociti|trombocita]], koji su potrebni za učinkovito zgrušavanje krvi; to povećava rizik od krvarenja, druge velike komplikacije denge.<ref name=Martina09/>

=== Razmnožavanje virusa ===
Nakon prodiranja u kožu, virus dengue se veže za [[Langerhansove stanice]] (skupina [[Dendritička stanica|dendritičkih stanica]] u koži koje identificiraju patogene).<ref name=Martina09/> Virus [[endocitoza|endocitozom]] ulazi u stanice vezivanjem virusnog proteina na [[membranske bjelančevine]] Langerhansovih stanica, točnije [[lektin tip C]] poznat kao DC-SIGN, [[receptor za manozu]] (MBL) i [[CLEC5A]].<ref name=Life10/> Vjeruje se da je vezivanje na DC-SIGN, nespecifični receptor stranih tvari na dendritičkim stanicama, glavni mehanizam ulaza virusa.<ref name=Guzman10/> Dendritička stanica putuje prema najbližem [[limfni čvor|limfnom čvoru]]. U međuvremenu se genom virusa umnožava u membranskim mjehurićima na [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]] stanice, gdje se sintezom stvaraju nove virusne bjelančevine i replicira virusna [[RNK]]. Nezrele virusne čestice prenose se do [[Golgijevo tijelo|Golgijevog tijela]], dijela stanice gdje se na prizvedene bjelančevine vezuju potrebni šećeri stvarajući tako [[glikoproteini|glikoproteine]]. Zreli virus tada buja na površini zaražene stanice i otpušta se [[egzocitoza|egzocitozom]]. Oslobođeni virus može ulaziti i u druge bijele krvne stanice, točnije [[monocit]]e i [[makrofag]]e.<ref name=Life10/>

Početna reakcija zaraženih stanica je proizvodnja [[interferon]]a, jednog [[citokin]]a koji u [[Prirođena imunost|prirođenom imunosnom sustavu]] aktivira niz obrambenih mehanizama protiv virusnih infekcija povećanjem sinteze velike skupine bjelančevina posredstvom [[Signalni put JAK-STAT|JAK-STAT]]-a. Izgleda da neki serotipovi virusa dengue imaju mehanizme za usporavanje ovog procesa. Interferon također aktivira i [[stečeni imunosni sustav]], što dovodi do proizvodnje [[antitijelo|antitijela]] kao i [[T limfocit]]a, koji će izravno napasti sve stanice zaražene virusom.<ref name=Life10/> Proizvode se različita antitijela koja se ciljano vežu uz virusne bjelančevine kako bi ih obilježili za [[fagocitoza|fagocitozu]] (proždiranje od strane [[fagociti|specijaliziranih stanica]] i uništavanje), no ponekad se veza antitijela i virusnih proteina u fagocitu raspada prije uništavanja, pa se virus dalje može nesmetano umnožavati.<ref name=Life10/>

=== Teži oblik bolesti ===
Nije sasvim jasno zašto sekundarne infekcije drugim serotipom virusa dengue povećavaju rizik od denga hemoragijske vrućice i denga sindroma šoka. Najprihvaćenija hipoteza je ona o povećanju infektivnosti ovisnom o antitijelima (engl. ''Antibody-dependent enhancement'' - ADE). Točan mehanizam ADE-a nije jasan. Smatra se da je odgovorno slabo vezivanje ne–neutralizirajućih antitijela i fagocitoze virusa od strane bijelih krvnih stanica koje su pogrješno obradile prezentaciju antigena.<ref name=Life10/><ref name=Guzman10/> Također se sumnja da ADE nije jedini mehanizam koji pridonosi teškim komplikacijama denge,<ref name=White10/> i mnoga su istraživanja dokazala ulogu [[T limfocit]]a i faktora poput [[citokin]]a i [[sustav komplementa|sustava komplementa]].<ref name=Martina09/>

U teškom obliku bolesti javljaju se dva problema: poremećaj rada [[endotel]]a (stanica koje oblažu krvne žile) i poremećeno [[koagulacija krvi|zgrušavanje krvi]].<ref name=India10/> Endotelna disfunkcija rezultira izljevom [[plazma|plazme]] iz krvnih žila u prsne i trbušne šupljine, a poremećaj zgrušavanja odgovoran je za krvarenje. Teži oblik bolesti također je povezan s povećanim brojem virusnih stanica u krvi i zahvaćanjem drugih organa (poput [[koštana srž|koštane srži]] i [[jetra|jetre]]). Stanice zahvaćenih organa odumiru, što dovodi do oslobađanja citokina te istovremenog aktiviranja i [[koagulacija krvi|koagulacije]] i [[fibrinoliza|fibrinolize]] (suprotstavljenih procesa zgrušavanja krvi i razgradnje ugrušaka). Ovi procesi rezultiraju istovremenom endotelnom disfunkcijom i poremećajem zgrušavanja.<ref name=Martina09/>

== Dijagnoza ==
{|class="wikitable" style="float: right; margin-left:15px; text-align:center"

|-

|style="background:#b0cbe5;" colspan="5"|<div class="center">'''Alarmirajući znakovi'''<ref name=WHOp10/></div>

|-

|bol u trbuhu koja postaje sve jača

|-

|istovremeno povraćanje

|-

|povećanje volumena jetre

|-

|krvarenje iz sluzokože

|-

|visoki [[hematokrit]] s niskim [[trombocit]]ima

|-

|letargija

|-

|}

Dijagnoza denge u pravilu se postavlja na temelju kliničke slike, potvrđenih simptoma i [[objektivni pregled|objektivnog pregleda]]; ovo pogotovo vrijedi za [[endemija|endemska]] područja.<ref name=White10/> Međutim, u ranom stadiju bolest je teško razlikovati od drugih virusnih infekcija.<ref name=Peads10/> Moguća dijagnoza postavlja se na temelju postojanja povišene temperature i najmanje dva od slijedećih simptoma: mučnine i povraćanja, osipa, općeg osjećaja boli, [[Leukopenija|niskog broja leukocita]], pozitivnog [[Rumpel Leede test]]a ili drugih alarmirajućih simptoma (vidjeti tablicu) u osobe koja živi u [[Endemija|endemskom]] području.<ref name=WHOp10/> Alarmirajući simptomi javljaju se prije početka teške denge.<ref name=WHOp25/> Rumpel Leede test, koji je izuzetno koristan kad ne postoji pristup laboratorijskim pretragama, sastoji se od napuhavanja [[Sfigmomanometar|trake tlakomjera]] oko ruke na 5 minuta, i brojanja eventualnog [[petehija]]lnog krvarenja; pojava velikog broja petehija ukazuje na vjerojatnost denge.<ref name=WHOp25/>

Na dijagnozu denge treba posumnjati kod povišenja temperature u osoba unutar dva tjedna od njihovog povratka iz [[tropi|tropa]] ili [[suptropi|suptropa]].<ref name=NEJM2012>{{cite journal|last=Simmons|first=CP|coauthors=Farrar, JJ; Nguyen, vV; Wills, B|title=Dengue.|journal=The New England Journal of Medicine|date=2012-04-12|volume= svezak 366|issue=broj 15|pages=str. 1423.–1432.|pmid=22494122|doi=10.1056/NEJMra1110265}}</ref> Katkada je teško razlikovati denga groznicu od [[chikungunya|chikungunye]], slične virusne infekcije s istovjetnim simptomima koja se pojavljuje na istim područjima kao i denga.<ref name=Chen/> Često se vrše pretrage kako bi se isključile druge bolesti sličnih simptoma, poput [[malarija|malarije]], [[leptospiroza|leptospiroze]], [[tifus|tifusne groznice]] i [[meningokok]]a.<ref name=Peads10/>

Najranija promjena vidljiva u laboratorijskim pretragama je nizak broj [[leukocit]]a, a kasnije se mogu javiti i [[Trombocitopenija|nizak broj krvnih pločica]] i [[metabolička acidoza]].<ref name=Peads10/> U težem obliku bolesti izljev plazme dovodi do [[hemokoncentracija|povećanja gustoće krvi]] (na što indicira povećani [[hematokrit]]) i [[hipoalbuminemija|hipoalbuminemije]].<ref name=Peads10/> Pleuralni izljevi ili [[ascites]] mogu se dijagnosticirati objektivnim pregledom ako su veliki,<ref name=Peads10/> no nalaz tekućine na [[Ultrazvučna kontrola|ultrazvuku]] može pridonijeti ranom otkrivanju denga sindroma šoka.<ref name=White10/><ref name=Peads10/> Pretraga ultrazvukom je u mnogim područjima ograničena zbog nedostupnosti [[Ultrazvučna kontrola|UZV uređaja]].<ref name=White10/>

=== Klasifikacija ===
[[Svjetska zdravstvena organizacija]] je [[2009.]] klasificirala dengu na dva tipa: blagi i teški oblik.<ref name=White10/><ref name=WHOp10>[[#refWHO2009|WHO (2009)]], str. 10–11.</ref> Ovo je zamijenilo SZO klasifikaciju iz [[1997.]], koju je trebalo pojednostaviti jer je bila prerestriktivna, iako je i ta klasifikacija još uvijek u uporabi.<ref name=WHOp10/> Prema klasifikaciji iz [[1997.]] denga se mogla podijeliti na nedefiniranu vrućicu, denga groznicu i denga hemoragijsku vrućicu.<ref name=Peads10>{{cite journal|author=Ranjit S, Kissoon N|title=Dengue hemorrhagic fever and shock syndromes|journal=Pediatr. Crit. Care Med.|year=2010 |month=July |pmid=20639791|doi=10.1097/PCC.0b013e3181e911a7 |volume= svezak 12|pages= str. 90.–100.|issue=broj 1}}</ref><ref name=WHO97/> Denga hemoragijska vrućica je nadalje bila podijeljena na stupnjeve I–IV. Stupanj I je prisutnost blagih [[hematom]]a ili pozitivan Rumpel Leede test u osobe s povišenom temperaturom, stupanj II je prisutnost spontanog krvarenja u kožu i druge dijelove, stupanj III je klinički znak [[Šok (medicina)|šoka]], a stupanj IV je težak šok gdje [[krvni tlak]] i [[bilo]] nije moguće detektirati.<ref name=WHO97>{{cite book|author=WHO|url=http://www.who.int/csr/resources/publications/dengue/012-23.pdf|chapter=Chapter 2: clinical diagnosis|title=Dengue haemorrhagic fever: diagnosis, treatment, prevention and control|edition=2. izdanje|location=Geneva|publisher=World Health Organization|pages= str. 12.–23.|year=1997 |isbn=92-4-154500-3}}</ref> Stupnjevi III i IV nazivaju se "denga sindromom šoka".<ref name=WHOp10/><ref name=WHO97/>

=== Laboratorijske pretrage ===
Denga groznica može se dijagnosticirati mikrobiološkim laboratorijskim pretragama.<ref name=WHOp10/> Pretrage uključuju izoliranje virusa u [[virusna kultura|virusnoj kulturi stanica]], detekciju nukleinskih kiselina putem [[lančana rakcija plimerazom|PCR]]-a, detekcijom virusnog[[antigen]]a ili specifičnih [[antitijela]].<ref name=Guzman10/><ref name=WHOp90>[[#refWHO2009|WHO (2009)]], pp.&nbsp;90–95.</ref> Izoliranje virusa i PCR testovi točniji su od detekcije antigena, no zbog velikog troška nisu u širokoj primjeni.<ref name=WHOp90/> U početnim stadijima bolesti svi testovi mogu biti negativni.<ref name=Peads10/><ref name=Guzman10/> PCR i detekcija virusnog antigena točniji su u prvih sedam dana bolesti.<ref name=NEJM2012/> PCR test koji se može izvoditi na opremi za dijagnosticiranje [[gripa|gripe]] predstavljen je [[2012.]] pa će PCR test u budućnosti biti dostupniji.<ref>{{cite web|title=New CDC test for dengue approved|url=http://www.cdc.gov/media/releases/2012/p0620_dengue_test.html|publisher=Centers for Disease Control and Prevention|date=June 20, 2012}}</ref>

Ove laboratorijske pretrage imaju dijagnostičku vrijednost samo u akutnoj fazi bolesti, s izuzetkom seroloških pretraga. Testovi na specifična antitijela za virus dengue, tip [[IgG]] i [[IgM]], mogu biti korisni za utvrđivanje [[dijagnoza|dijagnoze]] u kasnijim stadijima zaraze. I IgG i IgM stvaraju se nakon 5–7 dana. Najviši ([[titar]]) IgM-a javlja se u primarnoj infekciji, no IgM se također proizvodi i u sekundarnim i tercijarnim infekcijama. IgM se više ne može detektirati 30–90 dana nakon primarne infekcije, a u slučajevima reinfekcije detekcija je nemoguća i ranije. Tome nasuprot, IgG se može detektirati narednih 60 i više godina, što je u asimptomatskim slučajevima koristan indikator ranije infekcije. Kod primarne infekcije IgG doseže najviše razine u krvi nakon 14–21 dana. U reinfekcijama, najviše razine javljaju se ranije, a titar je također viši. I IgG i IgM pružaju zaštitnu imunost na infektivni serotip virusa. U laboratorijskim pretragama i IgG i IgM antitijela mogu križno reagirati s drugim flavivirusima, poput [[žuta groznica|virusa žute groznice]], što može otežati interpretaciju seroloških rezultata.<ref name=Chen/><ref name=Guzman10/><ref name=Gubler10/> Dijagnoza se ne može postaviti samo na temelju detektiranja IgG-a ako krvni uzorci nisu odvojeno uzeti u razmaku od dva tjedna i ako se ne detektira najmanje četverostruki porast vrijednosti specifičnog IgG-a. U osobe sa simptomima, detekcija IgM-a smatra se dijagnostičkom.<ref name=Gubler10>[[#refGubler2010|Gubler (2010)]], p.&nbsp;380.</ref>

== Prevencija ==
[[Datoteka:Vector Control.jpg|alt=Crno bijela fotografija ljudi koji zatrpavaju jarak sa stajaćom vodom |thumb|Fotografija iz [[1920-ih]] prikazuje nastojanja da se isuše stajaće vode i time smanji populacija komaraca.]]

Ne postoji odobreno [[cijepljenje|cjepivo]] za virus dengue.<ref name=White10/> Zaštita ovisi o suzbijanju populacije komaraca prijenosnika i zaštiti od njihovog uboda.<ref name=WHOp59>[[#refWHO2009|WHO (2009)]], pp.&nbsp;59–60.</ref><ref name=WHOp137>[[#refWHO2009|WHO (2009)]], p.&nbsp;137.</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] predlaže program „Integrirane kontrole vektora“ koji se sastoji od 5 elemenata: (1)&nbsp;informiranje, društvena mobilizacija i zakonodavstvo koje će osigurati jačanje javnog zdravstva, (2)&nbsp;suradnja zdravstvenog i drugih sektora (javnih i privatnih), (3)&nbsp;integrirani pristup kontroli bolesti radi optimalnog iskorištavanja resursa, (4)&nbsp;odluke temeljene na dokazima kako bi intervencije bile pravilno usmjerene (5)&nbsp;jačanje osposobljenosti radi osiguravanja učinkovite reakcije na lokalnu situaciju.<ref name=WHOp59/>

Osnovna metoda suzbijanja ''Aedes aegypti'' je uništenje njegovog [[stanište|staništa]].<ref name=WHOp59/> To se radi pražnjenjem spremnika vode ili korištenjem [[insekticid]]a ili bioloških sredstava suzbijanja na područjima prekrivenim vodama stajačicama,<ref name=WHOp59/> iako se zaprašivanje organofosfatnim ili piretroidnim insekticidima ne smatra učinkovitim.<ref name=Euro10/> Spriječavanje nastanka stajaćih volumena vode modifikacijom okoliša je preporučljiva metoda kontrole, s obzirom na negativne učinke insekticida po zdravlje i bitne logističke teškoće sa sredstvima za suzbijanje.<ref name=WHOp59/> Ljudi mogu spriječiti ubode nošenjem odjeće koja potpuno prekriva kožu, korištenjem mrežica za komarce i/ili nanošenjem repelenata ([[DEET-dietiltoluamid]] se pokazao najučinkovitijim).<ref name=Yellow10/>

== Liječenje ==
Ne postoji lijek za denga groznicu.<ref name=White10/> Liječenje je simptomatsko i uključuje kućno liječenje [[oralna rehidracijska terapija|oralnom rehidracijskom terapijom]] uz kontrolne preglede, a u težim slučajevima bolničko liječenje [[Intravenska terapija|intravenskim tekućinama]] i/ili [[transfuzija krvi|transfuzijom krvi]].<ref name=WHOp32>[[#refWHO2009|WHO (2009)]], pp.&nbsp;32–37.</ref> Odluka o hospitaliziranju obično se donosi na temelju “alarmirajućih simptoma” navedenih u tablici više, posebno u osoba sa zdravstvenim tegobama u [[anamneza|anamnezi]].<ref name=Peads10/>

Intravensku hidraciju obično je potrebno primijenjivati samo dan ili dva.<ref name=WHOp32/> Infuzija se titrira na [[mokrenje|diurezu]] od 0.5–1&nbsp;mL/kg/h, uzimajući u obzir stabilnost [[životni znakovi|životnih znakova]] i normalizaciju [[hematokrit]]a.<ref name=Peads10/> Invazivni zahvati poput [[nazogastrična intubacija|nazogastrične intubacije]], primjene [[intramuskularna injekcija|intramuskularnih injekcija]] i punkcije arterije izbjegavaju se zbog rizika od krvarenja.<ref name=Peads10/> [[Paracetamol]] (acetaminofen) se koristi za tretman vrućice i osjećaja nelagode dok se [[nesteroidni protuupalni lijekovi]] (NASAID) poput [[ibuprofen]]a i [[aspirin]]a izbjegavaju jer povećavaju rizik od krvarenja.<ref name=WHOp32/> U pacijenata s nestabilnim vitalnim znakovima krvna transfuzija primjenjuje se s prvim znakovima "smanjenja hematokrita", tj. ne čeka se da vrijednost koncentracije hemoglobina dosegne predodređenu granicu za primjenu transfuzije.<ref name=WHOp40>[[#refWHO2009|WHO (2009)]], pp.&nbsp;40–43.</ref> [[Eritrociti]] bez plazme ili [[krv|cijela krv]] su indicirani kao transfuzijska terapija, a [[krvne pločice]] i svježa smrznuta plazma uglavnom nisu.<ref name=WHOp40/>

U stadiju oporavka prekida se primjena intravenskih tekućina kako ne bi došlo do prekomjernog [[Hipervolemija|nakupljanja tekućine]].<ref name=Peads10/> Ako do nakupljanja tekućine dođe a vitalni su znakovi stabilni, ponekad je potrebno samo zaustaviti daljnji dotok tekućine.<ref name=WHOp40/> Ako bolesnik nije u kritičnom stanju, za uklanjanje viška tekućine iz krvotoka može se koristiti [[diuretik Henleove petlje]], poput [[furosemid]]a.<ref name=WHOp40/>

== Epidemiologija ==
[[Datoteka:Dengue06.png|alt=Karta svijeta pokazuje područja staništa komarca Aedes, kao i područja gdje se javljaju i komarci i denga|mini|230px|Rasprostranjenost denge u [[2006.]]<br /><span style="color:red;">Crveno</span>: Epidemija denge i ''Ae. aegypti''<br /><span style="color:#00FFFF">Plavo</span>: Samo ''Ae. aegypti'']]

Većina oboljelih od denge oporavi se bez trajnih posljedica.<ref name=WHOp10/> Stopa [[smrtnost]]i iznosi 1–5% bez liječenja,<ref name=Peads10/> i manje od 1% uz liječenje;<ref name=WHOp10/> međutim, stopa [[smrtnost]]i kod težih oblika bolesti iznosi 26%.<ref name=Peads10/> Denga je [[Endemija|endemska]] bolest u više od 110 zemalja.<ref name=Peads10/> Godišnje od nje oboli od 50 do 100&nbsp;milijuna ljudi, oko 500.000 biva hospitalizirano,<ref name=White10/> a umire oko 12.500–25.000 pacijenata.<ref name=India10/><ref>{{cite web|author=WHO media centre|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs117/en/|title=Dengue and dengue haemorrhagic fever|date=ožujak 2009.|publisher=World Health Organization|accessdate=27. prosinca 2010.}}</ref>

Denga je najčešća virusna bolest koju prenose [[člankonošci|artropodi]],<ref name=Life10/> kod koje se društveno [[opterećenje bolešću]] procjenjuje na 1600 [[bolesnička godina zivota|bolesničkih godina života]] (DALY) na milijun ljudi, što je slično kao kod drugih dječjih i tropskih bolesti, te kod [[tuberkuloza|tuberkuloze]].<ref name=Guzman10/> Druga je najvažnija tropska bolest poslije [[malarija|malarije]],<ref name=Peads10/> iako je [[Svjetska zdravstvena organizacija]] ubraja u jednu od 16 najviše zanemarenih tropskih bolesti.<ref>{{cite web|author=Neglected Tropical Diseases|url=http://www.who.int/neglected_diseases/diseases/en/|title=Diseases covered by NTD department|publisher=World Health Organization|accessdate=27. prosinca 2010.}}</ref>

[[Incidencija]] denge povećala se 30&nbsp;puta između [[1960.]] i [[2010.]]<ref name=WHOp3>[[#refWHO2009|WHO (2009)]], p.&nbsp;3.</ref> Vjeruje se da je tome pridonijela kombinacija urbanizacije, rasta broja stanovnika, putovanja u inozemstvo i [[globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]].<ref name=White10/> Zemljopisna proširenost denge groznice je uglavnom duž ekvatora, gdje 70% od ukupno 2,5&nbsp;milijarde stanovnika [[Azija|Azije]] i [[Pacifik|Pacifičkog područja]] obitava u [[endemija|endemskim]] područjima.<ref name=WHOp3/> U [[SAD]]-u postotak zaraženih dengom nakon povratka iz [[endemija|endemskih]] područja iznosi od 2,9 do 8.0%,<ref name=Yellow10/> što je čini drugom najčešće dijagnosticiranom bolešću u ovoj grupi poslije [[malarija|malarije]].<ref name=Chen/>

Do [[2003.]] denga je bila klasificirana kao potencijalno sredstvo [[bioterorizam|bioterorizma]], no kasnija izvješća rezultirala su deklasifikacijom jer se zaključilo da je virus teško prenosiv i da izaziva hemoragijsku vrućicu u relativno malom broju ljudi.<ref name=Barrett09/>

Kao i mnogi drugi [[arbovirus]]i, virus dengue opstaje u prirodi zbog ciklusa koji uključuje [[Vektor (epidemiologija)|vektore]] koji se hrane krvlju i domaćine [[kralježnjaci|kralježnjake]]. Opstaje u šumama [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] i [[Afrika|Afrike]] zbog prijenosa sa ženki komaraca roda ''Aedes'' (ne samo ''Aedes aegypti'') na vlastite potomke i na niže [[primati|primate]]. U ruralnim područjima virus na ljude prenosi komarac ''A. aegypti'' i drugi pripadnici roda ''Aedes'' poput ''[[Azijski tigrasti komarac|A. albopictus]]''. U urbanim dijelovima, virus najčešće prenosi ''A. aegypti'', koji je široko rasprostranjen. Na svim područjima zaraženi niži primati ili ljudi pridonose broju denga virusa u optjecaju. Ta se pojava naziva amplifikacijom.<ref>[[#refGubler2010|Gubler (2010)]], pp.&nbsp;376.</ref> Ubrzana urbanizacija zemalja tropskog pojasa u posljednjim desetljećima, te povećana mobilnost populacije uvelike su pridonijeli povećanju broja zaraženih denga groznicom kao i njenom širenju na nova područja.<ref name=Gubler377>[[#refGubler2010|Gubler (2010)]], pp.&nbsp;377.</ref> Denga groznica, nekoć bolest samo [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], sada se proširila na južnu [[Kina|Kinu]], zemlje [[Pacifik]]a i [[Amerika|Ameriku]],<ref name=Gubler377/> a predstavlja prijetnju i [[Europa|Europi]].<ref name=Euro10/>

== Povijest ==
Vjerojatno prvi zabilježeni slučaj denga groznice opisan je u [[Kina|kineskoj]] medicinskoj enciklopediji iz doba dinastije Jin ([[265.]] – [[420.]]) u kojoj se u vezi s letećim kukcima spominje "vodeni otrov".<ref name=EID06/><ref name=Gubler98>{{cite journal|author=Gubler DJ|title=Dengue and dengue hemorrhagic fever|journal=Clin. Microbiol. Rev.|volume=svezak 11|issue=broj 3|pages=str. 480.–496.|year=1998|month=July|pmid=9665979|pmc=88892|url=http://cmr.asm.org/cgi/content/full/11/3/480|access-date=2013-09-23|archive-date=2011-10-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20111025220433/http://cmr.asm.org/cgi/content/full/11/3/480|dead-url=yes}}</ref> Postoje i opisi epidemija iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]], no prvi vjerodostojniji opisi su oni iz [[1779.]] i [[1780.]], kada je epidemija poharala [[Azija|Aziju]], [[Afrika|Afriku]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]].<ref name=Gubler98/> Do [[1940.]] epidemije denge groznice nisu bile česte.<ref name=Gubler98/>

Godine [[1906.]] potvrđen je prijenos putem komarca [[rod (taksonomija)|roda]] ''Aedes'', a [[1907.]] je otkriveno da dengu također uzrokuje virus (prva otkrivena virusna bolest je [[žuta groznica]]).<ref name=Henchal>{{cite journal|author=Henchal EA, Putnak JR|title=The dengue viruses|journal=Clin. Microbiol. Rev.|volume=svezak 3|issue=broj 4|pages=str. 376.–396.|year=1990|month=September|pmid=2224837|pmc=358169|url=http://cmr.asm.org/cgi/reprint/3/4/376|doi=10.1128/CMR.3.4.376|access-date=2013-09-23|archive-date=2011-07-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20110725021730/http://cmr.asm.org/cgi/reprint/3/4/376|dead-url=yes}}</ref> Daljnja istraživanja zaslužna za osnovno razumijevanje prijenosa virusa bolesti proveli su [[John Burton Cleland]] i [[Joseph Franklin Siler]].<ref name=Henchal/>

Značajno širenje denge za vrijeme i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pripisuje se ekološkom poremećaju. To je također dovelo i do širenja različitih serotipova u nova područja, kao i do pojave denga hemoragijske vrućice. Ona je prvi put zabilježena na [[Filipini]]ma [[1953.]]; do [[1970.]] postala je jedan od glavnih uzroka [[mortalitet]]a u djece i pojavila se na području [[Pacifik]]a i obiju [[Amerika]].<ref name=Gubler98/> Denga hemoragijska vrućica i denga sindrom šoka prvi su put zabilježeni u [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] [[1981.]], kad je došlo do reinfekcije virusom DENV-2 u ljudi koji su prethodno preboljeli zarazu virusom DENV-1.<ref name=Gould/>

=== Etimologija ===
Podrijetlo riječi "dengue" nije razjašnjeno, no jedna je teorija da riječ dolazi iz [[Swahili jezik|Swahilija]], iz izraza ''Ka-dinga pepo'', koji označava bolest koju je uzrokovao zao duh.<ref name=EID06/> Riječ ''dinga'' moguće potječe od [[Španjolski jezik|španjolske]] riječi ''dengue'', značenja "osjetljiv" ili "oprezan", što bi opisivalo držanje osobe koja zbog denge groznice osjeća bolove u zglobovima.<ref>{{cite web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=dengue|title=Etymology: dengue|year=2001 |work=Online Etymology Dictionary|author=Harper D|accessdate=05. rujna 2008.}}</ref> Također je moguće i da je španjolski izraz potekao iz Swahilija.<ref name=EID06>{{cite journal|author=Anonymous|title=Etymologia: dengue|journal=Emerg. Infec. Dis.|year=2006 |volume=svezak 12|page=str. 893.|url=http://www.cdc.gov/ncidod/eid/vol12no06/pdfs/etymology.pdf|issue=broj 6}}</ref> Za karipske robove koji su bili zaraženi govorilo se da imaju stav i držanje kicoša, pa je bolest bila poznata i kao "kicoška groznica".<ref>{{cite web|author=Anonymous|url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=6620|title=Definition of Dandy fever|work=MedicineNet.com|date=20. lipnja 1998.|accessdate=25. prosinca 2010.|archive-date=2011-06-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605231418/http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=6620|dead-url=yes}}</ref><ref name=Hal08>{{cite book|author=Halstead SB|title=Dengue (Tropical Medicine: Science and Practice)|publisher=Imperial College Press|location=River Edge, N.J|year=2008 |pages=str. 1.–10.|isbn=1-84816-228-6|url=http://books.google.com/books?id=6zLd9mFwxwsC&pg=PA1}}</ref>

Izraz "kostolomna groznica" prvi je put upotrijebio jedan od očeva osnivača [[SAD]] [[Benjamin Rush]], u izvješću ([[1789.]]) o epidemiji iz [[1780.]] u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. U samom izvješću uglavnom koristi formalni izraz "bilious remitting fever" (remitentna žućna groznica).<ref name=Barrett09/><ref>{{cite book|author=Rush AB|year=1789|chapter=An account of the bilious remitting fever, as it appeared in Philadelphia in the summer and autumn of the year 1780|title=Medical enquiries and observations|pages=str. 104.–117.|publisher=Prichard and Hall|location=Philadelphia}}</ref> Izraz denga groznica opće je prihvaćen tek nakon [[1828.]]<ref name=Hal08/> Drugi povijesni nazivi uključuju engleski izraz "''breakheart fever''" (srcolomna groznica) i španjolski "la dengua" (denga).<ref name=Hal08/> Izrazi za teži oblik denge su i "zarazna trombocitopenijska purpura", i filipinska, tajlandska ili singapurska groznica.<ref name=Hal08/>

== Istraživanje ==
[[Datoteka:Equipes usam técnicas de combate à dengue em Brasília.jpg|alt=Dva muškarca stavljaju ribu u vodu stajaćicu: riba jede larve komaraca|mini|230px|Zdravstveni djelatnici puštaju mlađ ribe ''P.&nbsp;reticulata'' u [[umjetno jezero]] u četvrti Lago Norte u [[Brasília|Brasíliji]], [[Brazil]]u, radi suzbijanja vektora.]]

Istraživanja na području spriječavanja i liječenja denge uključuju razne mjere suzbijanja prijenosnika,<ref name=WHOp71>[[#refWHO2009|WHO (2009)]], p.&nbsp;71.</ref> razvoj cjepiva i [[antivirusni lijekovi|antivirusnog lijeka]].<ref name=WHOp137>[[#refWHO2009|WHO (2009)]] str. 137.–146.</ref>

U suzbijanju vektora donekle se uspješno koriste brojne nove metode, poput uvođenja ribe guppyja (''[[Poecilia reticulata]]'') ili [[kopepod]]a u stajaće vode kako bi se hranili [[ličinka]]ma komarca.<ref name=WHOp71/> Pokušava se i zaraziti komarce bakterijom roda ''[[Wolbachia]]'', čime komarci postaju djelomično otporni na virus dengue.<ref name=NEJM2012/>

Kontinuirano se radi i na jedinstvenom cjepivu za sva 4 serotipa virusa dengue.<ref name=WHOp137/> Problem je u tome što bi cjepivo moglo povećati rizik od težeg oblika bolesti putem pojačanja uvjetovanog antitjelima (''antibody-dependent enhancement'' –ADE)<ref name=Webster>{{cite journal|author=Webster DP, Farrar J, Rowland-Jones S|title=Progress towards a dengue vaccine|journal=Lancet Infect Dis|volume= svezak 9|issue=broj 11|pages=str. 678.–687.|year=2009 |month=November |pmid=19850226|doi=10.1016/S1473-3099(09)70254-3}}</ref> Idealno cjepivo je ono koje je sigurno za korištenje, učinkovito nakon jedne ili dvije doze, koje pokriva sve serotipove, ne potencira ADE, lako se prenosi i pohranjuje te je financijski prihvatljivo i ekonomično.<ref name=Webster/> Od [[2009.]] provode se istraživanja na brojnim cjepivima.<ref name=Guzman10/><ref name=Barrett09>{{cite book|author=Barrett AD, Stanberry LR|title=Vaccines for biodefense and emerging and neglected diseases|publisher=Academic|location=San Diego|year=2009 |pages=str. 287.–323.|isbn=0-12-369408-6|url=http://books.google.co.uk/books?id=6Nu058ZNa1MC&pg=PA289}}</ref><ref name=Webster/>, te se pretpostavlja da će prvi komercijalni proizvodi biti dostupni [[2015.]]<ref name=WHOp137/>

Osim pokušaja da se kontrolira širenje komaraca roda ''Aedes'' i rada na cjepivu protiv denge, kontinuirano se radi i na antivirusnim lijekovima kojima bi se liječila denga groznica i spriječavale teške komplikacije.<ref name=Sampath>{{cite journal|author=Sampath A, Padmanabhan R|title=Molecular targets for flavivirus drug discovery|journal=Antiviral Res.|volume= svezak 81|issue=broj 1|pages=str. 6.–15.|year=2009 |month=January |pmid=18796313|pmc=2647018|doi=10.1016/j.antiviral.2008.08.004}}</ref><ref name=Noble>{{cite journal|author=Noble CG, Chen YL, Dong H, ''et al.''|title=Strategies for development of Dengue virus inhibitors|journal=Antiviral Res.|volume= svezak 85|issue=broj 3|pages=str. 450.–462.|year=2010 |month=March |pmid=20060421|doi=10.1016/j.antiviral.2009.12.011}}</ref> Otkrivanje strukture virusnih [[bjelančevina]] pridonijelo bi razvoju učinkovitih lijekova<ref name=Noble/>, te se istraživanje kreće u više obećavajućih smjerova. Prvi pristup bila bi inhibicija [[analog nukleotida|analogom nukleotida]] virusne RNK-ovisne [[RNK polimeraza|RNK polimeraze]] (kodira NS5), [[enzim]]a koji kopira genetski materijal virusa. Drugi pristup bilo bi razvijanje specifičnih [[Inhibitor proteaza|inhibitora]] virusne [[proteaza|proteaze]] (kodira N35), koji cijepaju virusne bjelančevine.<ref name="pmid19519486">{{cite journal|author=Tomlinson SM, Malmstrom RD, Watowich SJ|title=New approaches to structure-based discovery of dengue protease inhibitors|journal=Infectious Disorders Drug Targets|volume= svezak 9|issue=broj 3|pages=str. 327—343.|year=2009 |month=April |pmid=19519486}}</ref> Na kraju, bilo bi moguće razviti inhibitore ulaska virusa u stanicu, te inhibitore [[5' cap|''5′ cappinga'' (''RNA Cap'')]] procesa, koji ima ulogu u umnožavanju virusa.<ref name=Sampath/>
== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat     = Dengue
|commonscatsh   = Denga
|wikivrste      = 
|wikivrstesh    = 
}}

{{Izabran}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Virusne bolesti]]