Izvorni kod stranice Njemačka

== Geografija ==
[[Datoteka:de-map.png|right|Mapa Njemačke sa gradovima]]

Njemačka se proteže od visokih planina [[Alpe|Alpa]] (najviša tačka [[Cugšpic]] 2.962 m) na jugu do obala [[Sjeverno more|Sjevernog]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]] na sjeveru. Između njih, u centalnom delu nalaze se planine umerenih visina, dok su na sjeveru preovlađujuća niska polja (najniža tačka je [[Neuendorfer]]/[[Wilstermarsch]] na -3,54 m). Kroz Njemačku teku neke od najvećih rijeka: [[Rajna]], [[Dunav]] i [[Laba|Elba]].

Vrijeme je ponekad nepredvidivo. U sred ljeta moguć je topao dan, a hladan i kišovit odmah sutradan. Ali ekstremne vremenske neprilike su gotovo isključene na području Njemačke osim poplava u dolinama rijeka kada su zimi temperature iznad nule.

=== Reljef ===
Reljef Njemačke je vrlo raznolik, a ističe se pet osnovnih reljefnih cjelina: [[Alpe i predalpski prostor]], [[Schwarzwald]], [[Njemačko sredogorje]], [[Južno njemačko pobrđe]] i [[Sjeverna njemačka nizina]].

[[Datoteka:Hintersee.jpg|thumb|200px|Krajolik u [[Alpe|alpskom]] području]]

Južnije od [[Dunav]]a nalazi se predalpski prostor, koji je u doba [[pleistocen]]skih odledbi bio oblikovan djelovanjem ledenjaka, što su se spuštali niz padine Alpa i u podlozi izdubili brojna ledenjačka jezera. Uslijed djelovanja ledenjaka nastale su brojne naslage pijeska i šljunka. Predalpski se prostor postupno izdiže prema jugu, gdje se nalaze [[Bavarske Alpe]]. Bavarske Alpe dio su najvećeg europskog planinskog lanca nastalog u doba [[alpska orogeneza|alpske orogeneze]] u [[tercijar]]u. Zbog relativno mlađeg nastanka, Bavarske Alpe siromašne su rudnim bogatstvima, ali jačanjem turističkih kretanja ovaj se dio Njemačke zbog prirodnih ljepota i povoljnih uvijeta za razvoj skijaškog i planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina posebno jače razvija.

[[Datoteka:Baden-Baden 10-2015 img07 View from Merkur.jpg|thumb|200px|[[Schwarzwald]]]]

Planinski sustav [[Schwarzwald]] nalazi se na jugozapadu Njemačke, a ime je dobio po vazdazelenim šumama [[obična jela|jele]] i [[Smreka|smreke]]. Planina je nastala za vrijeme [[hercinska orogeneza|hercinske orogeneze]] (Devon) pa je bogata [[ruda]]ma. Visine najviših vrhova ne prelaze 1500 m. U prošlosti se stanovništvo Schwarzwalda, zbog izoliranosti tijekom dugih [[zima]], bavilo preciznim obrtima kao na primjer proizvodnjom [[sat]]ova.

Južno njemačko pobrđe uključuje relativno niske gorske nizove paleozojskog postanka, koji se pružaju oko jugozapada prema sjeveroistoku kao npr. [[Švapske Alpe]] ili [[Franačke Alpe]]. U dolinama rijeka povoljni su uvijeti za proizvodnju hrane.

Njemačko sredogorje nalazi se u središtu Njemačke. Nastalo je u vrijeme hercinske orogeneze pa su vrhovi uslijed dugotrajnog zaravnavanja relativno niski i prekriveni [[šuma]]ma, a geološki stare stijene bogate su [[ruda]]ma. Na temelju tih rudnih bogatstava u [[19. vijek|19. stoljeću]] započela je prva njemačka industrijska revolucija. Ovaj kraj se često naziva "''prava Njemačka''".

Sjeverna njemačka nizina najveća je reljefna cijelina Njemačke. Prostire se od Njmačkog sredogorja na jugu do obala Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru. Nizina je nastala u doba pleistocenskih odledbi, kada se ledeni pokrov nekoliko puta povlačio prema sjeveru ([[interglacijali]]) i ponovno je prekrivao ([[glacijali]]). Ledenjaci su svojim erozivnim djelovanjem zaravnili ovaj prostor, koji nigdje ne prelazi 90 [[metar]]a nadmorske visine, ostavili velike naslage pijeska i šljunka te izdubili brojna jezera. Za ledenih doba eolskim su djelovanjem nastale naslage plodnog prapora ili lesa na južnim dijelovima Sjeverne njemačke nizine. Ti su prostori gusto naseljeni i iskorišteni za poljoprivrednu proizvodnju. Ledenjačko oblikovanje reljefa ove nizine prestalo je završetkom poslednje odledbe, prije otprilike 12 000 godina. Od tada se rijeke u slabo plodnu nizinu donosile naplavni materijal, a postepeno se [[šuma|šumski]] i travnati [[biljka|biljni]] pokrov. Dugotrajnim naseljavanjem i marljivim radom [[čovjek]] je uspio od slabo plodne pjeskovite nizine napraviti plodne površine. Uz neke niske obale Sjevernog i Baltičkog mora [[plima i oseka|plima]] prodire u unutrašnjost i do desetak [[kilometar]]a zbog čega nije moguće gospodarsko iskorištavanje pa su ponegdje izgrađeni polderi kao i u susjednoj Nizozemskoj. Rijeke koje se ovdije uljevaju u [[more]] tvore široka riječna ušća, estuarije, povoljna za nastanak luka kao npr. [[Hamburg]] ([[Laba]]) i [[Bremen (grad)|Bremen]] ([[Weser]]), koji su duboko uvučeni u [[kopno]].