Wikipedija:Uznemiravanje

Politika Wikipedije
Globalni principi
Šta Wikipedija nije Ignoriši sva pravila
Standardi koji se tiču sadržaja
Neutralna tačka gledišta Proverljivost Bez originalnog istraživanja Biografije živih ljudi
Rad sa drugima
Učtivost Bez ličnih napada Bez pravnih pretnji Konsenzus Rešavanje sukoba
Više
Spisak pravila Spisak smernica

Uznemiravanje ili maltretiranje podrazumijeva ponovljeno uvredljivo ponašanje koji razumnom promatraču izgleda kao namjerno ciljanje određene osobe ili osoba. Obično je svrha tog ponašanja da se ciljana meta osjeti ugroženom ili zastrašenom. Krajnji cilj može biti da se uređivanje Wikipedije učiniti meti neugodnim, potkopavati je, zastrašiti ili odvratiti od uređivanja.

Wikipedija se nikad ne smije zloupotrijebiti za uznemiravanje bilo koga, bez obzira na to da li je meta uznemiravanja urednik Wikipedije ili ne. Izmjene koje predstavljaju uznemiravanje bit će opozvane i prema potrebi izbrisane ili potisnute, a urednici koji se upuste u uznemiravanje podliježu mjerama blokade i zabrane.

Uznemiravanje također podrazumijeva sračunata djelovanja koja privlače pozornost mete te je namerno i jasno ciljaju, iako se u dotičnom slučaju ne uspostavlja izravan razgovor.

Vrste uznemiravanja

Uznemiravanje uključuje prijetnje, zastrašivanje, ponovljene lične napade, ponovljene neželjene kontakte i neprikladna skretanja pažnje. Takvi oblici ponašanja mogu odvratiti urednika od uređivanja i ometati rad na projektu. Uznemiravanje urednika na temelju rase, spola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, starosti, vjerskih ili političkih uvjerenja, invaliditeta, etniciteta, nacionalnosti itd. strogo je zabranjeno.

Zabrana uznemiravanja podjednako se odnosi na sve vikipediste. Jednako je neprihvatljivo uznemiravati korisnika s historijom remetilačkog ponašanja kao i uznemiravati bilo kojeg drugog korisnika. Wikipedija podupire uljudnu zajednicu. Ljudi griješe, ali se potiču da uče iz prethodnih propusta i mijenjaju svoje oblike ponašanja. Uznemiravanje je suprotno tom principu i šteti radu na izgradnji enciklopedije.

Uhođenje i progon

Praćenje korisnika po stranicama radi uznemiravanja, poznato i kao vikiuhođenje, također je oblik uznemiravanja. Vikiuhođenje podrazumijeva praćenje urednika kroz Wikipediju, uređujući iste članke kao i meta, u namjeri da se kod mete izazovu osjećaji iritacije, neugode ili uznemirenosti. Vikiuhođenje ili vikiprogon također uključuje pridruživanje raspravama o stranicama ili temama koje ciljana meta uređuje ili pridruživanje raspravama u kojima meta učestvuje u cilju ponovljenog sputavanja i istupanja protiv njenog rada.

Taj termin ne obuhvata praćenje urednika radi ispravljanja grešaka koje, na primjer, krše Wikipedijina pravila i provjeru izmjena korisnika koji nisu stekli status autopatrolera. Mnogi korisnici prate izmjene drugih, ali uglavnom u kolegijalne i administrativne svrhe. To se, međutim, mora činiti pažljivo i s dobrim razlogom kako bi se izbjeglo buđenje sumnje da se korisnikov doprinos prati. Pravilna upotreba korisnikove historije izmjena uključuje (ali nije ograničena na): popravljanje očiglednih grešaka (npr. tipografske greške, nepotpuni kod vikisintakse) ili kršenja Wikipedijinih pravila (npr. kopiranje materijala zaštićenog autorskim pravima). Međutim, čak i dobronamjerno praćenje korisnikovog doprinosa može izazvati iritaciju. Stoga je poželjno pridržavati se smjernice WP:60, tj. dopustiti korisniku da neometano dovrši članak u razdoblju od sat vremena od njegove izrade. Dnevnici doprinosa smiju se upotrebljavati u slučajevima kad je potrebno prijaviti incident na Administratorskoj tabli. Međutim, i tad treba biti obazriv jer prijava na oglasnoj tabli može predstavljati vikiuhođenje ako uključuje uporno iznošenje neozbiljnih ili neosnovanih pritužbi na račun drugog korisnika.

Važna komponenta vikiuhođenja je ometanje uređivanja drugog korisnika ili projekta općenito bez konstruktivnog razloga. Čak i ako pojedinačne izmjene same po sebi nisu remetilačke, vikiuhođenje praćeno tendencioznošću, ličnim napadima ili drugim remetilačkim ponašanjem može dovesti do zabrana i blokada.

Lični napadi

Pojedinačni lični napad većinom se ne smatra uznemiravanjem. Međutim, ako korisnik uzastopno vrši ciljane lične napade na drugog urednika, grupu urednika ili cijeli projekt, nedvosmisleno je riječ o uznemiravanju.

Prijetnje

Prijetnje upućene drugoj osobi smatraju se njenim uznemiravanjem. Korisnik može prijetiti drugome da će mu nauditi u stvarnom životu ili ometati njegov rad na Wikipediji. Pravne prijetnje smatraju se posebnim slučajem i imaju vlastita pravila. Korisnici koji zaprijete pravnim postupkom obično će biti blokirani na neodređeno vrijeme.

Otkrivanje ličnih podataka

Otkrivanje ličnih podataka drugog korisnika je uznemiravanje, osim ako je korisnik dobrovoljno otkrio takve podatke o sebi. Ličnim podacima smatraju se pravo ime, datum rođenja, matični brojevi, adresa stanovanja ili radnog mjesta, ime tvrtke u kojoj korisnik radi, broj telefona, adresa elektroničke pošte ili bilo koja druga kontaktna informacija, neovisno o tome je li ta informacija točna ili nije. Otkrivanje takvih informacija o drugom korisniku je neopravdano. Predstavlja neželjeno narušavanje privatnosti i može nauditi korisniku u svijetu izvan Wikipedije. Ovo pravilo odnosi se podjednako na privatne podatke korisnika Wikipedije i one koji nisu korisnici Wikipedije.

Neželjeno otkrivanje bilo istinitih bilo lažnih informacija zaslužuje isti tretman. Izmjene koje otkrivaju tuđe lične podatke bit će trenutno sakrivene. Prijava objavljivanja ličnih podataka treba biti obavljena na Administratorskoj tabli bez navođenja tih informacija ili potvrđivanja/poricanja njihove istinitosti. To vrijedi i za razloge blokiranja osobe.

Osim u slučajevima nenamjerne pogreške – ako je potpuno sigurno da je svaka zla namjera isključena (npr. ako se korisnici poznaju i u stvarnom životu, i ako korisnik spomene pravo ime [bez prezimena] drugog korisnika izvan bilo kakve rasprave), otkrivanje tuđih privatnih podataka dovoljno je za trenutno blokiranje korisnika koji se u to upuste.

Uznemiravanje korisnika u korisničkom prostoru

Čest je problem uznemiravanje u korisničkom prostoru. Postavljanje brojnih lažnih ili upitnih optužbi i "upozorenja" na stranicu za razgovor korisnika, vraćanje komentara pošto ih je korisnik uklonio, postavljanje oznaka "sumnjivi čarapko" i sličnog na korisničke stranice saradnika ili pokušaji prikazivanja materijala koje korisnik smatra neugodnim i sramotnim u njegovom korisničkom prostoru smatraju se čestim oblicima uznemiravanja.

Korisnička stranica jest prostor u kojem korisnik može pružiti osnovne podatke o sebi, dok korisnička stranica za razgovor služi za provođenje komunikacije. Nijedna od njih nije tu kao "zid srama" i ne smije se upotrebljavati za prikazivanje pretpostavljenih problema sa korisnikom, osim ako je korisnički račun blokiran kao krajnji ishod tih problema. Za bilo kakvu sadržinu koja zaista treba biti prikazana ili uklonjena treba skrenuti pažnju administratorima; nikako se nemojte upuštati u uređivački rat da biste nametnuli gledište na sadržinu tuđeg korisničkog prostora.

Administratorsko uznemiravanje

Administratori moraju posebno paziti na svoju komunikaciju s obzirom na položaj i uticaj u zajednici. U raspravama u vezi sa sadržinom članaka administrator ne smije nastupati superiorno niti na bilo koji način davati do znanja da je spreman silom nametnuti svoj stav u članku. Administrator ne smije omalovažavati ili ismijavati mišljenja ili stavove drugih korisnika. Takav oblik komunikacije, kod koje korisnik može steći dojam da ga administrator provocira u cilju izazivanja reakcije koja bi poslužila kao povod za blokiranje, neprihvatljiv je i smatra se uznemiravanjem.