|
===Nauka===
Pokret romantizma je utjecao na mnoge aspekte intelektualnog života, stoga su romantizam i nauka bile u jakoj vezi, posebno u periodu od 1800. do 1840. Na mnoge načnike su utjecale razne verzije djela ''[[Naturphilosophie]]'' [[Johann Gottlieb Fichte|Johanna Gottlieba Fichtea]], kao i djela [[Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling|ShelingaSchelinga]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegela]] i drugih. Bez da napuštaju [[empirizam]], nastojali su svojim radom otkriti ono što su oni doživljavali kao jedinstvenu i organsku prirodu. Engleski naučnik Sir [[Humphry Davy]], istaknuti romantični mislilac, tvrdio je da razumijevanje prirode zahtjeva “stav divljenja, ljubavi i obožavanja, […] osobni doživljaj.”<ref>Cunningham, A., and Jardine, N., ed. ''Romanticism and the Sciences,'' str.15.</ref> Vjerovao je da je znanje dostupno samo onima koji iskreno cijene i poštuju prirodu. Samorazumijevanje je važan aspekt romantizma. Ono ima manje veze s čovjekovom sposobnošću razumijevanja prirode (kroz čisti razum) i stoga kontroliranja iste, a više veze s emotivnom privlačnošću povezivanja s prirodom i njenog razumijevanja kroz harmoničnu koegzistenciju.<ref>Bossi, M., and Poggi, S., ed. ''Romanticism in Science: Science in Europe, 1790–1840,'' p.xiv; Cunningham, A., and Jardine, N., ed. ''Romanticism and the Sciences,'' str.2.</ref>
===Historiografija===
|
