Romantizam – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije

← Starija izmjena

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Verzija od 21. marta 2023. u 22:40 uredi 2a05:4f46:a0e:900:7d7d:8a7d:e45d:44f0 (razgovor) nije tocnost hrv jezika oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje ← Starija izmjena		Aktualna verzija od 18. augusta 2024. u 16:40 uredi poništi AcaBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 464.573 izmene m sređivanje šablona columns-list
(Nije prikazano 10 međuverzija 4 korisnika)
Red 17: }} '''Romantizam''', umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u ~~Europi~~Evropi krajem [[18. vijek]]a, a u većini zemalja dosegao je vrhunac u razdoblju od [[1800.]] do [[1850.]] Djelomično je nastao kao reakcija na [[Industrijska revolucija\|industrijsku revoluciju]],<ref>{{cite web\|author=Encyclopædia Britannica \|url=http://www.britannica.com/eb/article-9083836 \|title=''Romanticism''. pristupljeno 30. januara 2008., izvor: Encyclopædia Britannica Online \|publisher=Britannica.com \|date= \|accessdate=24. augusta 2010.}}</ref> društvene i političke norme iz doba [[prosvjetiteljstvo\|prosvjetiteljstva]] i naučnu [[racionalizacija\|racionalizaciju]] prirode.<ref name="Casey">{{cite web \| last = Casey \| first = Christopher \| date = 30. oktobar 2008. \| title = "Grecian Grandeurs and the Rude Wasting of Old Time": Britain, the Elgin Marbles, and Post-Revolutionary Hellenism \| work = Foundations. Volume III, Number 1 \| url = http://ww2.jhu.edu/foundations/?p=8 \| accessdate = 14. maja 2014. \| archive-date = 2009-05-13 \| archive-url = https://web.archive.org/web/20090513053304/http://ww2.jhu.edu/foundations/?p=8 \| dead-url = yes }}</ref> Najviše je utjelovljen u likovnoj umjetnosti, muzici i književnosti, ali imao je i velik utjecaj na [[historiografija\|historiografiju]],<ref>David Levin, ''History as Romantic Art: Bancroft, Prescott, and Parkman'' (1967.)</ref> obrazovanje,<ref>Gerald Lee Gutek, ''A history of the Western educational experience'' (1987.), poglavlje 12</ref> i [[prirodoslovlje]].<ref>Ashton Nichols, "Roaring Alligators and Burning Tygers: Poetry and Science from William Bartram to Charles Darwin," ''Proceedings of the American Philosophical Society'' 2005. 149(3): str. 304. – 315.</ref> Imao je također značajan i kompleksan utjecaj na politiku i, mada je većina razdoblja romantizma karekterizirao [[liberalizam]] i [[radikalizam]], njegovi dugoročni i najznačajniji efekt bio je rast [[nacionalizam\|nacionalizma]]. Ovaj je pokret isticao intenzivne emocije kao jedini autentični izvor [[estetika\|estetskog]] doživljaja, dajući novi naglasak na osjećaje kao [[strah]]ovanje, [[strava i užas\|stravu i užas]] i [[strahopoštovanje]], posebno ono koje se doživi kod suočavanja s novim estetskim kategorijama kao što je uzvišenost i ljepota prirode. Smatrao je [[narodna umjetnost\|narodnu umjetnost]] i drevne običaje plemenitima, ali je također vrlo cijenio spontanost, kao na primjer [[impromptu]] u muzici. U suprotnosti s idealima [[Racionalizam\|racionalizma]] u [[Klasicizam\|klasicizmu]] romantizam je ponovo oživio [[medievalizam]]<ref>[[Núria Perpinyà\|PERPINYA]], Núria. [http://www.logos-verlag.de/cgi-bin/buch/isbn/3794 Ruins, Nostalgia and Ugliness. Five Romantic perceptions of Middle Ages and a spoon of Game of Thrones and Avant-garde oddity]. Berlin: Logos Verlag. 2014.</ref> davajući naglasak na umjetničkim i narativnim elementima općenito percipiranim kao autentično srednjovjekovnima u pokušaju bijega od pojava kao što je rast broja stanovnika, ubrzana [[urbanizacija]] i [[industrijska revolucija]]. Red 27: ===Osnovne karakteristike=== Definiranju prirode romantizma moguće je prići iz početne pozicije primarne važnosti slobodnog izražaja osjećaja umjetnika. Važnost koju romantičari daju emocijama dobro se može sažeti u opasci njemačkog slikara [[Caspar David Friedrich\|Caspara Davida Friedricha]] da su "umjetnikovi osjećaji njegov zakon".<ref>Novotny, 96</ref> Za [[William Wordsworth\|Williama Wordswortha]], poezija bi trebala započeti kao "spontana poplava jakih osjećaja," koje pjesnik kasnije "u miru prikupi," evocirajući novi ali pripadajući osjećaj kojeg kasnije oblikuje u umjetnost.<ref>Iz uvoda 2. izdanja ''[[Lyrical Ballads]]'' citat Day, 2</ref> Kako bi se izrazili ti osjećaji, smatra se da sadržaj umjetnosti mora proizaći iz umjetnikove mašte, sa što manje miješanja od strane "umjetnih" pravila koja bi dirigirala kakvo bi djelo trebalo biti. [[Samuel Taylor Coleridge]] i drugi vjerovali su da postoje prirodne zakonitosti kojima će mašta, bar mašta dobrog kreativnog umjetnika, nesvjesno poteći ka umjetničkoj [[inspiracija\|inspiraciji]] koja će spontano sve učiniti.<ref>Day, 3</ref> Isto kao i pravila, smatra se da i utjecaj modela drugih radova sprječava imaginaciju stvaraoca, tako da [[originalnost]] postaje esencijalna. Koncept [[genije\|genija]] ili umjetnika koji je sposoban stvoriti vlastito originalno djelo kroz proces "kreacije iz ničega" ključan je u romantizmu, a najgori grijeh je stvarati po šablonu prethodnih radova.<ref name="Ruthven01p40">Ruthven (2001) str.40. citat: "Ideologija romantizma je literarno autorstvo, koje shvaća literarno djelo kao autonomni objekt kojeg je stvorio individualac genije."</ref><ref name="Spearing87">Spearing (1987) citat: "Može nam se činiti začuđujućim, pošto živimo nakon što je romantizam transformirao stare ideje o književnosti, da se u srednjem vijeku autoritet cijenio više od originalnosti."</ref><ref name="Eco94">Eco (1994.) str. 95. citat: {{~~quotation~~izdvojeni citat\|Veći dio umjetnosti je bio i je repetitivan. Koncept apsolutne originalnosti je suvremen, rođen za vrijeme romantizma; klasična umjetnost je u velikoj mjeri serijska, a "moderna" avangarda (iz početka ovog vijeka) izazvala je ideju romantizma o "kreaciji iz ničega", tehnikama kolaža, brkovima na Mona Lisi, umjetnosti radi umjetnosti i tako dalje.}}</ref> Ova se ideja često naziva "romantična originalnost."<ref>Waterhouse (1926), throughout; Smith (1924); Millen, Jessica ''Romantic Creativity and the Ideal of Originality: A Contextual Analysis'', in [http://eview.anu.edu.au/cross-sections/vol6/pdf/ch07.pdf ''Cross-sections'', The Bruce Hall Academic Journal – Volume VI, 2010 PDF]; Forest Pyle, The Ideology of Imagination: Subject and Society in the Discourse of Romanticism (Stanford University Press, 1995) str.28.</ref> [[File:William Blake - Songs of Innocence and of Experience, Plate 35, "The Little Girl Found" (Bentley 36) - Google Art Project (cropped).jpg\|thumb\|left\|[[William Blake]], ''Pronađena mala djevojčica'', iz zbirke pjesama "Pjesme nevinosti i iskustva" (''[[Songs of Innocence and Experience]]''), 1794.]] Red 68: Za rani njemački utjecaj u razdoblju romantizma najviše je zaslužan [[Johann Wolfgang von Goethe]] sa svojim romanom ''[[Patnje mladog Werthera]]'' iz [[1774.]], toliko da su mladići diljem Evrope emulirali protagonista romana, mladog umjetnika s vrlo osjetljivim i strasnim temperamentom. U to je vrijeme teritorij Njemačke činilo mnoštvo malih nezavisnih država, a Goetheova djela imala su značajan utjecaj u razvoju zajedničkog [[nacionalizam\|nacionalističkog]] osjećaja. Važan filozofski utjecaj u ono doba imao je njemački [[idealizam]] u djelima [[Johann Gottlieb Fichte\|Fichtea]] i [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling\|Friedrica Schellinga]], što je učinilo [[Jena\|Jenu]] (u kojoj je živio Fichte, ali i Schelling, [[Hegel]], [[Schiller]] i braća [[Karl Wilhelm Friedrich Schlegel\|Schlegel]]) centrom ranog [[njemački romantizam\|njemačkog romantizma]] ("''Jenaer Romantik''"). Značajni pisci bili su [[Ludwig Tieck]], [[Novalis]] (''[[Heinrich von Ofterdingen]]'', 1799), [[Heinrich von Kleist]] i [[Friedrich Hölderlin]]. [[Heidelberg]] kasnije postaje centar njemačkog romantizma, gdje su se pisci i pjesnici kao [[Clemens Brentano]], [[Achim von Arnim]] i [[Joseph Freiherr von Eichendorff]] redovito sastajali u literarnim krugovima. Važni motivi njemačkog romantizma su putovanja, priroda, i [[nordijska mitologija\|nordijski mitovi]]. Kasniji njemački romantizam, primjerice, [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann\|Hoffmanov]] ''[[Der Sandmann]]'' ("Pjeskar") iz [[1817.]], i [[Joseph Freiherr von Eichendorff\|Eichendorffova]] ''Das Marmorbild'' ("Mramorna statua") iz [[1819.]], bili su mračniji u svojim motivima i sadržavali su elemente [[gotički roman\|gotičke pripovjetke]]. Važnost dječje nevinosti, važnost imaginacije, i rasne teorije u romantizmu, sve to kombinirano, dalo je prije svega u Njemačkoj jedinstvenu važnost [[narodna književnost\|narodnoj književnosti]], neklasičnoj [[mitologija\|mitologiji]] i [[dječja književnost\|dječjoj književnosti]]. Brentano i von Arnim bili su značajni književnici koji su zajedno objavili zbirku narodnih priča u stihovima ''[[Des Knaben Wunderhorn]]'' (sh. "Dječakov čarobni rog" ili [[kornukopija]]) (1806.–1808.). Prva zbirka ''[[Kinder- und Hausmärchen]]'' ("Bajki za djecu") [[Braća Grimm\|braće Grimm]] objavljena je [[1812.]]<ref>{{Cite book \|last=Zipes \|first=Jack \|year=1988. \|title=The Brothers Grimm: From Enchanted Forests to the Modern World \|edition = 1. izdanje \|publisher= Routledge \|isbn=0-415-90081-6 \|pages=str. 7. – 8.}}</ref> Za razliku od kasnijih djela [[Hans Christian Andersen\|Hansa Christiana Andersena]], koji je objvljivao svoje izmišljene bajke na danskom jeziku od [[1835.]], ova njemačka zbirka se bar temeljila na pravim zabilježenim [[Folklor\|narodnim pričama]], a braća Grimm ostaju dosljedni pripovjedačkom stilu iz prvih izdanja, iako su kasnije preradili neke dijelove. Jedan od braće, [[Jacob Grimm\|Jacob]], objavljuje 1835. ''[[Deutsche Mythologie]]'' ("Njemačka mitologija"), opširni akademski rad o njemačkoj mitologiji.<ref>{{Cite book \|last=Zipes \|first=Jack\| year=2000. \|title=The Oxford Companion to Fairy Tales \|url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000zipe \|publisher= Oxford University Press \|pages=str. 13.–14. i 218.–219., \|isbn=978-0-19-860115-9 }}</ref> Druga stilska linija prisutna u njemačkoj književnosti romantizma karakteristična je za [[Friedrich Schiller\|Schillerov]] izrazito osjećajan jezik i opis fizičkog nasilja u svojoj drami ''[[Die Räuber]]'' ("Razbojnici") iz [[1781.]] ===Engleska=== Red 227: Prirod nacionalizma se, međutim, dramatično mijenja nakon [[Francuska revolucija\|Francuske revolucije]] s [[Napoleon I Bonaparte\|Napoleonovim]] dolaskom na vlast i reakcijama drugih nacija. Napoleonov nacionalizam i [[republikanstvo]], djelovali su u početku kao inspiracija pokretima u drugim nacijama: samoopredjeljenje i svijest o nacionalnom jedinstvu bile su navedene kao dva razloga zašto je Francuska sposobna pobijediti druge zemlje na bojnom polju. Ali nakon što je [[Francuska Prva Republika]] postala [[Prvo Francusko Carstvo]], Napoleon više nije inspiracija za nacionalizam, već nacionalizam postaje instrument borbe protiv njega. U [[Prusija\|Prusiji]] je razvoj duhovne obnove kao sredstva za borbu protiv Napoleona, zagovarao između ostalih i [[Johann Gottlieb Fichte]], učenik [[Immanuel Kant\|Immanuela Kanta]]. Riječ ''[[Volkstum]]'', ili nacionalnost, stvorena je na njemačkom jeziku kao dio otpora protiv tada osvajačkog cara. Fichte je izrazio jedinstvo jezika i nacije u svom obraćanju "njemačkoj naciji" 1806.: <blockquote>Oni koji govore isti jezik združeni su jedni s drugim višestrukošću nevidljivih veza po samoj naravi, puno prije nego što ljudska umjetnost počinje; oni razumiju jedan drugog i imaju moć nastavljanja da se sve jasnije i jasnije sami razumiju; oni pripadaju zajedno i po naravi su jedno i čine neodvojivu cjelinu.... Tek kada se svaki narod, prepušten sebi, razvije i formira u skladu sa svojom osobitom kvalitetom i tek kada se u svakom narodu svaki pojedinac razvije u skladu s tom općom kvalitetom te u skladu sa svojom osobitom kvalitetom - tada i samo tada pojavit će se manifestacija božanstvenosti u svojem istinskom ogledalu kao što bi trebala biti.<ref name="Fichte">{{cite web \| url=http://www.fordham.edu/halsall/mod/1806fichte.asp \| title=Address to the German Nation \| publisher=Fordham University \| date=1806 \| accessdate=October 1, 2013 \| author=Fichte, Johann \| archive-date=2014-08-14 \| archive-url=https://web.archive.org/web/20140814170610/http://www.fordham.edu/halsall/mod/1806fichte.asp }}</ref></blockquote> Ovaj nacinalistički nazor inspirirao je mnoge autore kao npr. [[Braća Grimm\|braću Grimm]] na prikupljanje narodnih priča, na oživljavanje starih epova kao nacionalnih i izmišljanje novih epova predstavljajući ih kao stare, kao primjerice ''[[Kalevala\|Kalevale]]'' sastavljene od starih finskih priča i folklora ili ''[[Ossian]]a'' čije je predstavljen antičko porijeklo potpuno izmišljeno. Ideja da su bajke, osim ako su kontaminirane vanjskim književnim izvorima, ostale očuvane u izvornom obliku tisuće godina nije bila tipična samo za romantične nacionaliste, ali se odlično uklapala u njihov stav da te priče izražavaju iskonsku prirodu ljudi. Braća Grimm su npr. odbacili mnoge priče koje su sakupili zbog njihove sličnosti s pričama [[Charles Perrault\|Charlesa Perraulta]], što je po njihovom mišljenju bio dokaz da nisu autentično njemačke.<ref>Maria Tatar, ''The Hard Facts of the Grimms' Fairy Tales'', p. 31 {{ISBN\|0-691-06722-8}}</ref> ''[[Trnoružica]]'' je preživjela u njihovoj zbirci samo zato jer ih je priča o [[Brynhildr]] uvjerila da je figura uspavane princeze autentično njemačka. Red 267: ==Autori romantizma== {{columns-list\|3\| * [[Jane Austen]] * [[William Blake]] Red 295: ==Mislioci romantizma== ===Teoretičari=== {{columns-list\|3\| * [[Jean-Jacques Rousseau]] * [[Johann Gottfried von Herder]] * [[Johann Gottlieb Fichte]] * [[Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling\|Friedrich Schelling]] * [[August Wilhelm Schlegel]] * [[Friedrich Schlegel]] * [[Novalis\|Friedrich von Hardenberg]] * [[Ludwig Tieck]] * [[Friedrich Schleiermacher]] * [[Wilhelm von Humboldt]] * [[Théophile Gautier]] * [[Victor Hugo]] * [[Charles Baudelaire]] }} ===U 20. vijeku=== {{columns-list\| * [[Gerald Abraham]] * [[M. H. Abrams]] Linija 316 ⟶ 334: * [[Jean-Luc Nancy]] * [[Leon Plantinga]] * [[Mario Praz]] * [[Christopher Ricks]] * [[Charles Rosen]] Linija 322 ⟶ 341: }} ==~~Vidi još~~Povezano== {{col-begin}} {{col-3}} Linija 341 ⟶ 360: {{col-3}} ===~~Povezani~~ ~~članci~~Povezano === * [[Mračni romantizam]] * [[Folklor]] Linija 448 ⟶ 467: ==Vanjske veze== {{Commons category}} * [http://www.bl.uk/romantics-and-victorians Romanticism] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160701124614/http://www.bl.uk/romantics-and-victorians/ \|date=2016-07-01 }} potraga na stranicama Britanske biblioteke * [http://www.poetseers.org/the_romantics/ Pjesnici romantizma] * [http://www.thehypertexts.com/Best%20Romantic%20Poetry.htm Veliki romantičari] * [http://etext.lib.virginia.edu/cgi-local/DHI/dhi.cgi?id=dv4-26 ''Dictionary of the History of Ideas''] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20090914233216/http://etext.lib.virginia.edu/cgi-local/DHI/dhi.cgi?id=dv4-26 \|date=2009-09-14 }}, Romantizam * [http://etext.lib.virginia.edu/cgi-local/DHI/dhi.cgi?id=dv4-27 ''Dictionary of the History of Ideas''] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20081001234406/http://etext.lib.virginia.edu/cgi-local/DHI/dhi.cgi?id=dv4-27 \|date=2008-10-01 }}, Romantizam i politička misao * [http://www.rc.umd.edu ''Romantic Circles''] Elektronska izdanja, historije i naučni članci vezani za period romantizma * [http://www.pyramidmedia.com/homepage/search-by-title/humanities/romantic-rebellion-detail.html ''Romantična pobuna''].