Prijeđi na sadržaj

Zovoji

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Zdepaste burnice)
Zovoji
Pterodroma baraui
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Potkoljeno:Vertebrata
Razred:Aves
Red:Procellariiformes
Porodica:Procellariidae
Leach, 1820.
rodovi
Baze podataka

Zovoji[1] (Zdepaste burnice, lat. Procellaridae) su porodica morskih ptica iz reda Bubnjavki (Procellariiformes). U ovu porodicu svrstava se 79 vrsta podijeljenih (trenutno) u 14 rodova. Ova vrstama brojna porodica obuhvaća srednje velike pučinske ptice rasprostranjene svim oceanima, no ipak pretežno oceanima južne polutke. Prilagođene su hladnim klimatskim područjima, a u suptropska područja dolaze samo tamo, gdje dopiru hladne morske struje. To je prostorno najveće područje pojavnosti među svim porodicama ptica. Najjužnije živi bijeli pomorčić[2] (Pagodroma nivea) koji se gnijezdi na Antarktiku, dok najsjevernije živi burnjak[2] (Fulmarus glacialis).

Obilježja

[uredi | uredi kôd]

Kao kod svih cjevonosica, i vrste ove porodice imaju cjevaste završetke nosa kroz koje mogu izbacivati morsku sol i uljnatu želučanu tekućinu. Kljun im je dug i na vrhu svinut s kukastim završetkom i oštrim rubovima kako bi lakše u njemu zadržali klizavu lovinu, najčešće ribu.

Vrste se veličinom prilično razlikuju. Najmanja vrsta, Puffinus assimilis duga je tek 25 cm, raspon krila mu je oko 60 cm, a srednja težina mu je 170 gr. Većina drugih vrsta neznatno su veće. Iznimka je samo veliki burnjak koji podsjeća na male albatrose. Može biti dug 1 metar s rasponom krila od 2 metra a može doseći težinu od 5 kg.

Boja perja je bijela, s dodatkom smeđih ili crnih područja, dok je samo par vrsta jednobojno tamno. Većina vrsta ima trbušni dio svijetal, a godnji dio tijela im je tamno obojen. Sve vrste su neugledne i tako slične jedna drugoj, da ih je u prirodi teško razlikovati. Nema vidljivog spolnog dimorfizma, osim nešto sitnije građe ženki, a kod mnogih vrsta mužjak i ženka se različito glasaju.

Sve vrste su izvrsni letači, no svaka vrsta ima drugačiji stil letenja. Noge su im slabe i smještene su daleko unatrag na tijelu. Nisu pogodne za hodanje, tako da se sve vrste na kopnu naslanjaju na prsa i moraju si pomagati i krilima.

Način života

[uredi | uredi kôd]

Osim u vrijeme parenja, ove ptice provode čitav život na otvorenim morima i mogu se prilagoditi i najlošijim vremenskim prilikama. Isključivi su mesojedi. Hrane se uglavnom manjim ribama i morskim beskralješnjacima kao što su sipe, loveći ih plitko ispod morske površine. Samo neke vrste hrane se zooplanktonom, dok neke vrste jedu i strvinu, kao što su uginuli kitovi ili druge morske životinje koje plutaju površinom. Populacije ovih vrsta snažno su narasle s porastom ribolova.[3]

Zovoji prate ribarski brod

Zovoji se, kao i sve porodice i vrste ovog reda, uglavnom gnijezde u velikim kolonijama na visokim i vrlo strmim liticama u blizini obale. Polažu samo jedno jaje bijele boje, koje je neuobičajeno veliko u odnosu na veličinu ptice. Na jajima leže između 40 i 60 dana. Kod manjih vrsta mladunci polijeću 45 do 55 dana nakon valjenja, dok to vrijeme vezanosti mladunca uz gnijezdo kod većih vrsta može trajati 100 do 135 dana.

Sistematika

[uredi | uredi kôd]

Vanjska sistematika

[uredi | uredi kôd]

Zovoji su porodica u redu cjevonosica. Ovdje su one sestrinska grupa s burnicama (Pelecanoides), a obje zajedno su sestrinska grupa s albatrosima (Diomedeidae).[4]

Suvremena unutrašnja sistematika

[uredi | uredi kôd]

U novije vrijeme razne studije istražuju stvarnu srodnost vrsta unutar pojedinih potporodica na koje se porodica dijeli, i da li odgovaraju stvarnim taksama. Najvažnije takve studije proveli su Nunn i Stanley[4] kao i Bretagnolle i drugi[5] došavši do gotovo jednakih rezultata.

Ove studije su pokazale, da je samo potporodica Fulmarinae doista monofilna, dok to s ostalim potporodicama nije slučaj. To znači, da ostale potporodice imaju, manje-više samo formalnu, ne i taksonomsku vrijednost.

Prema ovim istraživanjima, kladogram rodova je sljedeći: 

Zovoji (Procellariidae)
 |
 |-- N.N.
 |    |-- Fulmarinae
 |    |    |-- Pagodroma
 |    |    `--+-- Thalassoica
 |    |       `--+-- Daption
 |    |          `--+-- Fulmarus
 |    |             `-- Macronectes
 |    `-- N.N.
 |         |-- N.N.
 |         |    |--+-- Halobaena
 |         |    |  `-- Pachyptila
 |         |    `-- N.N.
 |         |         |-- Procellaria
 |         |         `-- Bulweria
 |         `-- N.N.
 |              |-- Puffinus i Calonectris
 |              |-- Pseudobulweria
 |              `-- Lugensa
 |
 `-- Pterodroma

Neke vrste

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Rječnik standardnih hrvatskih ptičjih naziva (PDF). HAZU. Zavod za orntologiju HAZU. 2018
  2. ↑ a b Životinje, velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb 2005. ISBN 953-196-088-7
  3. ↑ Christopher Perrins (Hrsg.): Die BLV-Enzyklopädie Vögel der Welt. BLV, München 2004, ISBN 3-405-16682-9, S. 71
  4. ↑ a b Gary Nunn, Scott Stanley: Body size effects and rates of cytochrome b evolution in tube-nosed seabirds. In: Molecular Biology and Evolution. Nr. 15, 1998, S. 1360–1371
  5. ↑ V. Bretagnolle, C. Attié, E. Pasquet: Cytochrome-B evidence for validity and phylogenetic relationships of Pseudobulweria and Bulweria (Procellariidae). In: The Auk. Nr. 115, 1998, S. 188–195

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Procellariidae
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Procellariidae
Wikivrste imaju podatke o taksonu Procellariidae
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zovoji&oldid=6758592"