Dobrovoljni rad
Dobrovoljni rad (ili od francuske posuđenice: volonterstvo, volontarijat) jest rad osobe koja obavlja posao za dobrobit drugih bez financijske naknade. Najčešća vrsta dobrovoljnog rada je sudjelovanje u aktivnostima nevladinih organizacija pojedinačno ili kao dio dobrovoljnog društva ili dobrovoljne skupine. Razlozi za uključenje u dobrovoljni rad obično su moralne prirode i ovise o individualnim pristupu sustavu vrijednosti. Uključuje se uglavnom radi pružanja pomoći drugim ljudima te kako bi se svijet koji ih okružuje promijenio na bolje.
Motivacija za svaku osobu koja radi dobrovoljno je individualna. Često ju čini kombinacija sljedećih čimbenika:
- altruizam – dobrovoljac želi biti koristan drugima i to dobrovoljcu čini zadovoljstvo
- kvaliteta života – dobrovoljac jedan dio svojega vremena posvećuje drugima i doživljava to kao aktivni odmor
- osjećaj dobrovoljca da okolina cijeni njihov rad i zalaganje
- vjerski razlozi – pružanje pomoći drugim ljudima kao duhovna obaveza ili sredstvo za postizanje višeg stupnja duhovnosti
- skupljanje stručnog iskustva – dragovoljni rad pruža mogućnost skupljanja iskustva koje može biti uključeno u profesionalni životopis i povećati vrijednost za buduće poslodavce
- socijalni razlozi – dobrovoljni rad može biti dobar način za upoznavanje određenog broja različitih ljudi, a često je i mogućnost za stjecanje novih prijatelja.
U Hrvatskoj spadaju među najveće rasprostranije i najstarije organizacije povezanih s dobrovoljnim radom:
- dobrovoljna vatrogasna društva – uključuju se u slučaju požara ili elementarnih nepogoda
- Hrvatski crveni križ – njegovi članovi su spremni na pružanje prve pomoći
- Hrvatski Caritas
- ljubitelji prirode – vode brigu o obilježavanju turističkih staza, održavanje spomenika i sl.
- društva, udruge i humanitarne organizacije – posvećene pomaganju invalidima ili socijalno slabijih osoba
- različite organizacije za rad s djecom i mladima
- različite udruge za šport – dobrovoljci prvenstveno rade kao treneri
- udruge za zaštitu prirode.
