Salanta
Salanta[1] (mađ. Szalánta) je selo u južnoj Mađarskoj.
| Salanta | |
|---|---|
| Država |  Mađarska |
| Regija | Južno Zadunavlje |
| Županija | Baranjska |
| Mikroregija | Pečuška mikroregija |
| Najbliži veći grad | Pečuh |
| Površina | |
| • Ukupna | 17,08 km2 |
| Koordinate | 45°56′N 18°14′E / 45.94°N 18.23°E |
| Stanovništvo | |
| • Ukupno | 1178 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 7811 |
| Pozivni broj | +36 72 |
| Stranica | http://www.szalánta.hu |
 | |
  Salanta Salanta na zemljovidu Mađarske | |
Nalazi se na 45° 58' 48" sjeverne zemljopisne širine i 18° 15' 36" istočne zemljopisne dužine. Ata je 3 km istočno, Sukit je 3 km sjeveroistočno, Suka je 3 km zapadno, Boštin je 1 km zapadno, Ovčar je 6 km zapadno, Silvaš je 2 km zapadno, a Pogan se nalazi 3 km južno-jugozapadno od Salante.
Upravno pripada Pečuškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. 1977. se selo Nijemet upravno pripojilo Salanti, tako da danas i crkveno tvore jedinstvenu cjelinu.[2].
Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Salantu ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Mijo Štandovar.[3]
U doseljavanju baranjskih Bošnjaka je uvelike pridonio pečuški biskup Matija Ignacije Radanović (1687. – 1703.). Radanović se odlučio na to radi povećavanja broja katolika u svojoj biskupiji na taj način.
U Salanti djeluje jedinica hrvatske manjinske samouprave.
Mjesni Hrvati pripadaju skupini bošnjačkih Hrvata. U ove krajeve su došli 1690-ih.
Dio ovdašnjih Hrvata je podrijetlom iz Maraze, u koju su Hrvati došli iz goranskog i ogulinskog kraja .[4]
2001. je u Salanti bilo 55,1% Mađara, 0,3% Bugara, 2,6% Roma, 32,2% Hrvata, 0,3% Poljaka, 1,7% Nijemaca, 2,1% Srba, ostalih 1,8%. Nakon 10 godina žive u selu: 983 Mađari, 4 Bugari, 86 Roma, 336 Hrvata, 23 Nijemaca, 3 Rumunji, 5 Srba, 3 Rusi i 11 ostalih osoba.
Po vjerskoj strukturi je 2001. bilo 81,6% rimokatolika, 0,7% grkokatolika, 5,1% reformiranih, 1% evangelista te ostali.[5]
- Đuro Pavić, hrvatski književnik (1940.)
- Začasni kanonik Đakovsko-srijemske biskupije Stjepan Zagorac 40 je godina bio župnik župe Nijemet-Salanta.[6][7]
Zbratimljena je sa Strizivojnom u RH.
- ↑ Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
(PDF)
- ↑ Hrv. glasnik br.28/2006. Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2007. (Wayback Machine) Zlatna misa Stjepana Zagorca, 13. srpnja 2006.
- ↑ ÖRF Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. srpnja 2011. (Wayback Machine) Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
- ↑ Hrv. glasnik br.30/2006. Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2007. (Wayback Machine) U potrazi za korijenima, 27. srpnja 2006.
- ↑ (mađ.) Mađarski središnji statistički ured[neaktivna poveznica] Stanovništvo
- ↑ Preminuo preč. Stjepan Zagorac Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2014. (Wayback Machine), Hrvatska matica iseljenika/IKA, 3. rujna 2013., pristupljeno 15. lipnja 2014.
- ↑ M. Kuveždanin: Preminuo preč. Stjepan Zagorac , Đakovačko-osječka nadbiskupija, pristupljeno 15. lipnja 2014.
