Najveća carstva svijeta
Ovaj članak pruža pregled najvećih carstava u povijesti.
Računanje površine kopna pojedinog carstva je kontroverzna metoda iz više razloga. Uglavnom, ovaj popis temelji se na uključivanju bilo kojeg teritorija koji je bio istražen i izrazito utvrđen, bez obzira jesu li isti bili naseljeni ili nenaseljeni. Na primjer, velik dio Sibira uključen je u Rusko Carstvo, no ne u Mongolsko carstvo. Granice Mongolskog carstva bile su slabo definirane, odnosno činile su ih prirodne granice između stepe i tajge. Osvojena područja sjevera ubrajaju se u carstvo, no većina tajge i tundre bila je neistražena i nenaseljena. Ta područja su kasnije također bila slabo naseljena u doba Ruskog Carstva, no Rusi su ipak službeno polagali pravo na taj teritorij još u 17. stoljeću, dok su isti teritorij istražili krajem 19. stoljeća. Slična situacija je i s kanadskim otocima poput Ellesmerea koji je bio istražen od strane Britanskog Carstva, koje je zatim na njega polagalo pravo, dok je prije toga cijeli otok bio vrlo slabo naseljen.
Carstva poput Bizanta ili Sasanidskog Carstva uključena su i u popis starog i srednjeg vijeka, sukladno njihovim proporcijama u navedenim periodima.
Polaganja prava na teritorij Antarktike nisu uključena u površinu niti jednoga carstva.
Prema povijesnim trendovima rasta stanovništva i BDP-a, popis najvećih carstava u tim kategorijama jako ovisi o današnjim političkim entitetima koji se definiraju kao carstva. Mjerenje stanovništva i BDP-a u postocima cijelog svijeta uzima u obzir taj povijesni rast, iako se BDP računa tek posljednjih nekoliko stoljeća, odnosno posljednjih nekoliko desetljeća u slučaju preciznog BDP-a.
- Ahemenidsko Perzijsko Carstvo – 10,7 milijuna km² (vladar: Darije I. Veliki)
- Sasanidsko Perzijsko Carstvo – 7,4 milijuna km² (vladar: Hozroje II. Parviz)
- Han carstvo – 6,0 milijuna km² (vladar: Wu Di)
- Rimsko Carstvo – 5,9 milijuna km² (vladar: Trajan)
- Makedonsko Carstvo – 5,9 milijuna km² (vladar: Aleksandar Makedonski)
- Maurijsko Carstvo – 5,9 milijuna km² (vladar: Ašoka Veliki)
- Gupta Carstvo – 4,5 milijuna km² (vladar: Čandragupta II)
- Partsko Carstvo – 4 milijuna km² (vladar: Mitridat II. Veliki)
- Hunsko Carstvo – 4 milijuna km² (vladar: Atila)
- Seleukidsko Carstvo – 3,9 milijuna km² (vladar: Seleuk I. Nikator)
- Xiongnu Carstvo – 3,5 milijuna km² (vladar: Modu Shanyu)
- Bizantsko Carstvo – 3,4 milijuna km² (vladar: Justinijan I. Veliki)
- Armensko Carstvo, Artaxides – 3 milijuna km² (vladar: Tigranes II, 95. – 55.)
- Qin Carstvo – 3 milijuna km² (vladar: Qin Shi Huangdi)
- Medijsko Carstvo – 2,8 milijuna km² (vladar: Kijaksar)
- Novoasirsko Carstvo – 1,4 milijuna km² (vladar: Tiglat-Pileser III.)
- Aksumsko Carstvo – 1,25 milijuna km² (vladar: Zoskal)
- Satavahana Carstvo – 1 milijun km² (vladar: Gautamiputra Satakarni)
- Egipatsko Carstvo – 1 milijun km² (vladar: Ramses II.)
- Akadsko Carstvo – 650.000 km² (vladar: Sargon Akađanin)
- Magadha Carstvo – 650.000 km² (vladar: Bimbisara)
- Hetitsko Carstvo – 510.000 km² (vladar: Muršiliš I)
- Novobabilonsko Carstvo – 500.000 km² (vladar: Nabokodonozor II.)
- Armensko Carstvo, Arsacides – 400.000 km² (vladar: Tiridat III, 298. – 330.)
- Mongolsko Carstvo – 24 milijuna km²
- Omejidski kalifat – 15,0 milijuna km²
- Qing Carstvo – 13 milijuna km²
- Abasidski kalifat – 10 milijuna km²
- Rašidunski kalifat – 9 milijuna km²
- Sasanidsko Perzijsko Carstvo – 7,4 milijuna km²
- Ming Carstvo – 5,5 milijuna km²
- Tang Carstvo – 5,4 milijuna km²
- Mogulsko Carstvo – 5 milijuna km²
- Pala Carstvo – 4,6 milijuna km²
- Bizantsko Carstvo – 4,5 milijuna km²
- Seldžučki Sultanat – 3,9 milijuna km²
- Chola Carstvo – 3,6 milijuna km²
- Gaznavidsko Carstvo – 3,4 milijuna km²
- Delhijski Sultanat – 3,2 milijuna km²
- Ujgurski Kaganat – 3,2 milijuna km²
- Rouran Kaganat – 3,1 milijuna km²
- Kadžarsko Perzijsko Carstvo – 3 milijuna km²
- Kalmarska Unija – 3 milijuna km²
- Khazarsko Carstvo – 3 milijuna km²
- Carstvo Inka – 2 milijuna km²
- Songajsko Carstvo – 1,4 milijuna km²
- Aksumsko Carstvo – 1,25 milijuna km²
- Chalukya Carstvo – 1,2 milijuna km²
- Srivijaya Carstvo – 1,2 milijuna km²
- Franačko Carstvo – 1,2 milijuna km²
- Zapadno Chalukya Carstvo – 1,2 milijuna km²
- Malijsko Carstvo – 1,1 milijuna km²
- Sveto Rimsko Carstvo – 1,1 milijuna km²
- Harsha Carstvo – 1 milijun km²
- Almoravidsko Carstvo – 1 milijun km²
- Kmersko Carstvo – 1 milijun km²
- Maratha Carstvo – 1 milijun km²
- Veliko Vojvodstvo Litva – 930.000 km²
- Bugarsko Carstvo – 700.000 km²
- Vijayanagara Carstvo – 360.000 km²
- Britansko Carstvo – 33,7 milijuna km² (vladar: George V., 1922.)
- Rusko Carstvo – 22,8 milijuna km² (vladar: Nikola I., 1855., uključujući Aljasku)
- Španjolsko Carstvo – 20 milijuna km² (vladar: Karlo III.)
- Francusko Carstvo – 13,5 milijuna km²
- Qing carstvo – 13 milijuna km² (vladar: Qianlong)
- Portugalsko Carstvo – 10,4 milijuna km²
- Sjedinjene Države – 10 milijuna km² (1898. – 1902. i 1906. – 1908.)
- Brazilsko Carstvo – 8,1 milijuna km²
- Japansko Carstvo – 7,4 milijuna km² (Drugi svjetski rat)
- Osmansko Carstvo – 5,5 milijuna km² (vladar: Mehmed IV., 1680.)
- Mogulsko Carstvo – 5 milijuna km²
- Prvo Meksičko Carstvo – 4,4 milijuna km²
- Afšaridsko Perzijsko Carstvo – 4 milijuna km² (vladar: Nader-šah)
- Talijansko Carstvo – 3,8 milijuna km² (Drugi svjetski rat)
- Nizozemsko Carstvo – 3,7 milijuna km²
- Nacistička Njemačka – 3,6 milijuna km² (Drugi svjetski rat)
- Safavidsko Perzijsko Carstvo – 3,5 milijuna km²
- Njemačko Carstvo – 3,5 milijuna km² (vladar: Vilim II.)
- Kadžarsko Perzijsko Carstvo – 3 milijuna km²
- Belgijsko Carstvo – 2,5 milijuna km²
- Sijamsko Carstvo – 1,12 milijuna km² (vladar: Buddha Yodfa Chulaloke, 1782.)
- Švedsko Carstvo – 1,1 milijuna km² (vladar: Karlo X. Gustav, 1658.)
- Poljsko-litavska unija – 990.000 km² (vladar: Sigismund III. Vasa, 1619.)
- Austro-Ugarska Monarhija – 676.615 km²
- Sikhsko Carstvo – 560.900 km² (vladar: Maharajah Sher Singh, 1845.)
- Korejsko Carstvo – 220.186 km²
- Britansko Carstvo – 33,7 milijuna km²
- Mongolsko Carstvo – 24,0 milijuna km²
- Rusko carstvo – 22,8 milijuna km²
- Španjolsko Carstvo – 20 milijuna km²
- Omejidski Kalifat – 15,0 milijuna km²
- Qing Carstvo – 13 milijuna km²
- Francusko Carstvo – 12,5 milijuna km²
- Ahemenidsko Perzijsko Carstvo – 10,7 milijuna km²
- Portugalsko Carstvo – 10,4 milijuna km²
- Abasidski Kalifat – 10 milijuna km²
- Sjedinjene Države – 10 milijuna km²
- Rašidunski Kalifat – 9 milijuna km²
- Brazilsko Carstvo – 8,1 milijuna km²
- Sasanidsko Perzijsko Carstvo – 7,4 million km²
- Japansko Carstvo – 7,4 milijuna km²
- Han Carstvo – 6,0 milijuna km²
- Maurijsko Carstvo – 5,9 milijuna km²
- Rimsko Carstvo – 5,9 milijuna km²
- Makedonsko Carstvo – 5,9 milijuna km²
- Osmansko Carstvo – 5,5 milijuna km²
- Ming Carstvo – 5,5 milijuna km²
- Tang Carstvo – 5,4 milijuna km²
- Mogulsko Carstvo – 5 milijuna km²
- Pala Carstvo – 4,6 milijuna km²
- Gupta Carstvo – 4,5 milijuna km²
- Bizantsko Carstvo – 4,5 milijuna km²
- Prvo Meksičko Carstvo – 4,4 milijuna km²
- Partsko Carstvo – 4 milijuna km²
- Hunsko Carstvo – 4 milijuna km²
- Afšaridsko Perzijsko Carstvo – 4 milijuna km²
- Seleukidsko Carstvo – 3,9 milijuna km²
- Seldžučki sultanat – 3,9 milijuna km²
- Talijansko Carstvo – 3,8 milijuna km²
- Nizozemsko Carstvo – 3,7 milijuna km²
- Nacistička Njemačka – 3,6 milijuna km²
- Chola Carstvo – 3,6 milijuna km²
- Safavidsko Perzijsko Carstvo – 3,5 milijuna km²
- Xiongnu Carstvo – 3,5 milijuna km²
- Njemačko Carstvo – 3,5 milijuna km²
- Gaznavidsko Carstvo – 3,4 milijuna km²
- Delhijski Sultanat – 3,2 milijuna km²
- Ujgurski Kaganat – 3,2 milijuna km²
- Rouran Kaganat – 3,1 milijuna km²
- Qin Carstvo – 3 milijuna km²
- Kadžarsko Perzijsko Carstvo – 3 milijuna km²
- Kalmarska unija – 3 milijuna km²
- Khazarsko Carstvo – 3 milijuna km²
- Medijsko Carstvo – 2,8 milijuna km²
- Belgijsko Carstvo – 2,5 milijuna km²
- Carstvo Inka – 2 milijuna km²
- Novoasirsko Carstvo – 1,4 milijuna km²
- Songajsko Carstvo – 1,4 milijuna km²
- Aksumsko Carstvo – 1,25 milijuna km²
- Chalukya Carstvo – 1,2 milijuna km²
- Srivijaya Carstvo – 1,2 milijuna km²
- Franačko Carstvo – 1,2 milijuna km²
- Zapadno Chalukya Carstvo – 1,2 milijuna km²
- Sijamsko Carstvo – 1,12 milijuna km²
- Malijsko Carstvo – 1,1 milijuna km²
- Sveto Rimsko Carstvo – 1,1 milijuna km²
- Švedsko Carstvo – 1,1 milijuna km²
- Satavahana Carstvo – 1 milijun km²
- Egipatsko Carstvo – 1 milijun km²
- Harsha Carstvo – 1 milijun km²
- Almoravidsko Carstvo – 1 milijun km²
- Kmersko Carstvo – 1 milijun km²
- Maratha Carstvo – 1 milijun km²
- Poljsko-litvanska Unija – 990.000 km²
- Veliko vojvodstvo Litva – 930.000 km²
- Bugarsko Carstvo – 700.000 km²
- Austro-Ugarska Monarhija – 676.615 km²
- Akadsko Carstvo – 650.000 km²
- Magadha Carstvo – 650.000 km²
- Sikhsko Carstvo – 560.900 km²
- Hetitsko Carstvo – 510.000 km²
- Novobabilonsko Carstvo – 500.000 km²
- Armensko Carstvo – 400.000 km²
- Vijayanagara Carstvo – 360.000 km²
- Korejsko Carstvo – 220.186 km²
- Mongolsko Carstvo – 24,0 milijuna km²
- Rusko Carstvo – 22,8 milijuna km²
- Omejidski kalifat – 15,0 milijuna km²
- Qing Carstvo – 13 milijuna km²
- Ahemenidsko Perzijsko Carstvo – 10,7 milijuna km²
- Abasidski Kalifat – 10 milijuna km²
- Rašidunski Kalifat – 9 milijuna km²
- Brazilsko Carstvo – 8,1 milijuna km²
- Sasanidsko Perzijsko Carstvo – 7,4 million km²
- Han Carstvo – 6,0 milijuna km²
- Maurijsko Carstvo – 5,9 milijuna km²
- Rimsko Carstvo – 5,9 milijuna km²
- Makedonsko Carstvo – 5,9 milijuna km²
- Osmansko carstvo – 5,5 milijuna km²
- Ming Carstvo – 5,5 milijuna km²
- Tang Carstvo – 5.4 milijuna km²
- Mogulsko Carstvo – 5 milijuna km²
- Pala Carstvo – 4,6 milijuna km²
- Gupta Carstvo – 4,5 milijuna km²
- Bizantsko Carstvo – 4,5 milijuna km²
- Prvo Meksičko Carstvo – 4,4 milijuna km²
- Partsko Carstvo – 4 milijuna km²
- Hunsko carstvo – 4 milijuna km²
- Afšaridsko Perzijsko Carstvo – 4 milijuna km²
- Seleukidsko Carstvo – 3,9 milijuna km²
- Seldžučki sultanat – 3,9 milijuna km²
- Talijansko Carstvo – 3,8 milijuna km²
- Nizozemsko Carstvo – 3,7 milijuna km²
- Nacistička Njemačka – 3,6 milijuna km²
- Chola Carstvo – 3,6 milijuna km²
- Safavidsko Perzijsko Carstvo – 3,5 milijuna km²
- Xiongnu Carstvo – 3,5 milijuna km²
- Njemačko Carstvo – 3,5 milijuna km²
- Gaznavidsko Carstvo – 3,4 milijuna km²
- Delhijski Sultanat – 3,2 milijuna km²
- Ujgurski Kaganat – 3,2 milijuna km²
- Rouran Kaganat – 3,1 milijuna km²
- Qin Carstvo – 3 milijuna km²
- Kadžarsko Perzijsko Carstvo – 3 milijuna km²
- Kalmarska Unija – 3 milijuna km²
- Kazarsko Carstvo – 3 milijuna km²
- Medijsko Carstvo – 2,8 milijuna km²
- Carstvo Inka – 2 milijuna km²
- Novoasirsko Carstvo – 1,4 milijuna km²
- Songajsko Carstvo – 1,4 milijuna km²
- Aksumsko Carstvo – 1,25 milijuna km²
- Chalukya Carstvo – 1,2 milijuna km²
- Franačko Carstvo – 1,2 milijuna km²
- Zapadno Chalukya Carstvo – 1,2 milijuna km²
- Sijamsko Carstvo – 1,12 milijuna km²
- Malijsko Carstvo – 1,1 milijuna km²
- Sveto Rimsko Carstvo – 1,1 milijuna km²
- Švedsko Carstvo – 1,1 milijuna km²
- Satavahana Carstvo – 1 milijun km²
- Egipatsko Carstvo – 1 milijun km²
- Harsha Carstvo – 1 milijun km²
- Almoravidsko Carstvo – 1 milijun km²
- Kmersko Carstvo – 1 milijun km²
- Maratha Carstvo – 1 milijun km²
- Poljsko-litvanska unija – 990.000 km²
- Veliko Vojvodstvo Litva – 930.000 km²
- Bugarsko Carstvo – 700.000 km²
- Austro-Ugarska Monarhija – 676.615 km²
- Akadsko Carstvo – 650.000 km²
- Magadha Carstvo – 650.000 km²
- Sikhsko Carstvo – 560.900 km²
- Hetitsko Carstvo – 510.000 km²
- Novobabilonsko Carstvo – 500.000 km²
- Armensko Carstvo – 400.000 km²
- Vijayanagara Carstvo – 360.000 km²
- Korejsko Carstvo – 220.186 km²
- Britansko Carstvo – 33,7 milijuna km²
- Španjolsko Carstvo – 20 milijuna km²
- Francusko Carstvo – 12,5 milijuna km²
- Ahemenidsko Perzijsko Carstvo – 10,7 milijuna km²
- Portugalsko Carstvo – 10,4 milijuna km²
- Sjedinjene Države – 10 milijuna km²
- Japansko Carstvo – 7,4 milijuna km²
- Rimsko Carstvo – 5,9 milijuna km²
- Talijansko Carstvo – 3,8 milijuna km²
- Nizozemsko Carstvo – 3,7 milijuna km²
- Nacistička Njemačka – 3,6 milijuna km²
- Belgijsko Carstvo – 2,5 milijuna km²
- Srivijaya Carstvo – 1,2 milijuna km²
Procjene broja stanovnika mnogih starovjekovnih zemalja nisu poznate pa nisu na listi.
- Britansko Carstvo – 531,3 milijuna (1938.)
- Sovjetski savez – 286,717 milijuna (1989.)
- Mongolsko Carstvo – 110 milijuna (13. stoljeće)
- Nizozemsko Carstvo – 80 milijuna (1940.)
- Ahemenidsko Perzijsko Carstvo – 70 – 80 milijuna (4. stoljeće pr. Kr.)
- Sasanidsko Perzijsko Carstvo – 78 milijuna (7. stoljeće n. e.)
- Nacistička Njemačka – 75,4 milijuna (1938.)
- Rimsko Carstvo – 70 milijuna (1. stoljeće n. e.)
- Španjolsko Carstvo – 64,2 milijuna
- Omejidski Kalifat – 62 milijuna (7. stoljeće n. e.)
- Belgijsko Carstvo – 35,3 milijuna
- Bizantsko Carstvo – 34 milijuna
- Korejsko Carstvo – 27 milijuna
- Vijayanagara Carstvo – 25 milijuna
- Portugalsko Carstvo – 24,3 milijuna
- Ahemenidsko Perzijsko Carstvo – 46,0 % (70 – 80 milijuna od 152 milijuna stanovnika u 4. stoljeću pr. Kr.)
- Sasanidsko Perzijsko Carstvo – 38,0 % (78 milijuna od 210 milijuna stanovnika u 7. stoljeću n. e.)
- Qing carstvo – 36,6 % (381 milijuna od 1.041 milijadre 1820. godine)
- Maurijsko Carstvo – 33,3 % (50 milijuna od 150 milijuna u 2. stoljeću pr. Kr.)
- Rimsko Carstvo – 31,0 % (70 milijuna od 226 milijuna u 1. stoljeću n.e.)
- Omejidski kalifat – 29,5 % (62 milijuna od 210 milijuna u 7. stoljeću n. e.)
- Mogulsko Carstvo – 29,2 % (175 milijuna od 600 milijuna 1700. godine)
- Ming Carstvo – 28,8 % (160 milijuna od 556.2 milijuna 1600. godine)
- Han Carstvo – 26,5 % (59.6 milijuna od 226 milijuna in 2. stoljeću n. e.)
- Mongolsko Carstvo – 25,6 % (110 milijuna od 429 milijuna u 13. stoljeću)
- Britansko Carstvo – 23,15 % (531.3 milijuna od 2,295 milijarde 1938. godine)
- Sung Carstvo – 22 % (59 milijuna od 268 milijuna 1000. godine)
- Rašidunski kalifat – 19,19 % (40,3 milijuna od 210 milijuna u 7. stoljeću n. e.)
- Španjolsko Carstvo – 12,3 % (68,2 milijuna od 556 milijuna u 17. stoljeću)
- Rusko Carstvo – 9,8 % (176,4 milijuna od 1,791 milijarde 1913. godine)
- Osmansko Carstvo – 7,1 % (39 milijuna od 556 milijuna u 17. stoljeću)
- Japansko Carstvo – 5,9 % (134.8 milijuna od 2,295 milijarde 1938. godine)
- Vijayanagara Carstvo – 5,7 % (25 milijuna od 438 milijuna u 16. stoljeću)
- Sovjetski savez – 5,5 % (286.717 milijuna od 5,175 milijardi 1989. godine)
- Francusko Carstvo – 4,9 % (112.9 milijuna 2,295 milijarde 1938. godine)
- Nizozemsko Carstvo – 3,5 % (60 milijuna od 1,7 milijarde 1907. godine)
- Nacistička Njemačka – 3,3 % (75,4 milijuna od 2,295 milijarde 1938. godine)
- Austro-Ugarska Monarhija – 2,8 % (50,6 milijuna od 1,791 milijarde 1913. godine)
- Talijansko Carstvo – 2,3 % (51,9 milijuna od 2,295 milijarde 1938. godine)
- Poljsko-litvanska Unija – 1,9 % (10,5 milijuna od 556 milijuna u 17. stoljeću)
- Korejsko Carstvo – 1,0 % (17 milijuna od 1,7 milijarde 1907. godine)
- Portugalsko Carstvo – 0,8 % (14.7 milijuna od 1,791 milijarde 1913. godine)
Procijene BDP-a su izračunate prema podacima novijeg doba, od 18. do 20. stoljeća. Obračun dolara je iz 1990. godine.
- Sjedinjene Države – 1.644,8 milijarda dolara (1945.)
- Britansko Carstvo – 683,3 milijarde dolara (1938.)
- Nacistička Njemačka – 375,6 milijarda dolara (1938.)
- Japansko carstvo – 260,7 milijarda dolara (1938.)
- Rusko Carstvo – 257,7 milijarda dolara (1913.)
- Qing Carstvo – 241,3 milijarde dolara (1912.)
- Francusko Carstvo – 234,1 milijarda dolara (1938.)
- Afšaridsko Perzijsko Carstvo – 229,85 milijarda dolara (1747.)
- Talijansko Carstvo – 143,4 milijarde dolara (1938.)
- Austro-Ugarska Monarhija – 100,5 milijarda dolara (1913.)
- Mogulsko Carstvo – 90,8 milijarda dolara (1700.)
- Osmansko Carstvo – 26,4 milijarde dolara (1913.)
- Portugalsko Carstvo – 12,6 milijarda dolara (1913.)
- Afšaridsko Perzijsko Carstvo – 33,1 % (229,85 milijarda od 694,4 milijarde dolara)
- Qing Carstvo – 32,9 % (228,6 milijarda od 694,4 milijarda dolara 1820. godine)
- Mogulsko Carstvo – 24,5 % (90,8 milijarda od 371 milijarde dolara 1700. godine)
- Britansko Carstvo – 23,8 % (265 milijarda od 1.111 milijarde dolara 1870. godine)
- Rusko Carstvo – 9,4 % (257,7 milijarda od 2,733 milijarde dolara 1913. godine)
- Nacistička Njemačka – 8,3 % (375,6 milijarda od 4.502 milijarde dolara 1938. godine)
- Japansko Carstvo – 5,8 % (260,7 milijarda od 4.502 milijarde dolara 1938. godine)
- Francusko Carstvo – 5,2 % (234,1 milijarda od 4.502 milijarde dolara 1938. godine)
- Austro-Ugarska Monarhija – 3,7 % (100,5 milijarda od 2.733 milijarde dolara 1913. godine)
- Talijansko Carstvo – 3,2 % (143,4 milijarde od 4.502 milijarde dolara 1938. godine)
- Osmansko Carstvo – 1 % (26,4 milijarde od 2.733 milijarda dolara 1913. godine)
- Portugalsko Carstvo – 0,5 % (12,6 milijarda od 2.733 milijarde dolara 1913. godine)
Država
Popis država
Popis država po površini
Popis država po broju stanovnika
- Jonathan M. Adams, Thomas D. Hall, Peter Turchin. 2004. East-West Orientation of Historical Empires. Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. svibnja 2008. (Wayback Machine)
- J. Beloch. 1886. Die Bevölkerung der griechisch–römischen Welt. Duncker and Humblot. Leipzig.
- Jean-Noël Biraben. 2003. „The rising numbers of humankind”, Populations & Societies 394.
- Roger Boesche. 2003. „Kautilya’s Arthashastra on War and Diplomacy in Ancient India.” The Journal of Military History 67. str. 9–38.
- Stephen Broadberry and Mark Harrison. 2005. The Economics of World War I
- Christopher Chase-Dunn, Alexis Álvarez, Daniel Pasciuti. 2002. Power and size: Urbanization and Empire Formation in World-Systems Since the Bronze Age. University of California, Riverside.
- Raymond W. Goldsmith. 1984. „An estimate of the size and structure of the national product of the Early Roman Empire.” Journal of the International Association for Research in Income and Wealth 30.
- Bruce R. Gordon. 2005. To Rule the Earth... (cached) (See Bibliography Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. srpnja 2007. (Wayback Machine) for sources used.)
- Mark Harrison. 1998. The Economics of World War II: Six Great Powers in International Comparison.
- Angus Maddison. 2001. The World Economy: A Millennial Perspective. OECD, Paris.
- Angus Maddison. 2006. The Contours of the World Economy 1-2030 AD. Oxford University Press.
- Colin McEvedy and Richard Jones. 1978. „Atlas of World Population History.” Facts on File. str. 342–351. New York.
- Sevket Pamuk. 2005, „The Ottoman Empire in World War I.” U: Stephen Broadberry, Mark Harrison. The Economics of World War I. str. 112–136. Cambridge University Press. ISBN 0-521-8521-2-9.
- Donald Quataert. 2005. The Ottoman Empire, 1700-1922.
- Walter Scheidel. 2005. The monetary systems of the Han and Roman empires Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. srpnja 2007. (Wayback Machine). Stanford University.
- Walter Scheidel. 2006. Imperial state formation in Rome and China Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. srpnja 2007. (Wayback Machine). Stanford University.
- Carla M. Sinopoli. 2003. The Political Economy of Craft Production: Crafting Empire in South India, C. 1350-1650.
- Ralph Thomlinson. 1975. Demographic Problems, Controversy Over Population Control, Second Edition.
- Dr Frances Wood. 2006. China: The Three Emperors. Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. svibnja 2013. (Wayback Machine) Royal Academy.
- H. Yoon. 1985. „An early Chinese idea of a dynamic environmental cycle.” GeoJournal 10 (2). str. 211–212.