Veliki indijski nosorog
| Veliki indijski nosorog | |
|---|---|
 Indijski nosorog | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Osjetljivi | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Perissodactyla |
| Porodica: | Rhinocerotidae |
| Rod: | Rhinoceros |
| Vrsta: | R. unicornis |
| Dvojno ime | |
| Rhinoceros unicornis Linne, 1758. | |
| Rasprostranjenost | |
 Nekadašnja (rozo) i sadašnja (crvene točke) rasprostranjenost indijskog nosoroga | |
| Baze podataka | |
Veliki indijski nosorog (lat. Rhinoceros unicornis) najveća je od tri azijske vrste nosoroga te drugi najveći azijski sisavac, nakon azijskog slona.
Veliki indijski nosorog nekoć je nastavao cijeli sjeverni dio indijskog potkontinenta, od Pakistana na zapadu, do Burme na istoku. No danas je stjeran tek u nekoliko džepova u južnom Nepalu, sjevernom Bengalu, dolini Brahmaputre i u butanskom NP Manasu.
Mužjaci velikog indijskog nosoroga dugi su 370-380 cm, visoki 170-185 cm, a teže 2000-2130 kg. Ženke su nešto manje - duljina njihova tijela iznosi 310-340 cm, visina 150-170 cm, a masa im iznosi otprilike 1600 kg. Neke jedinke mogu težiti i do 4000 kilograma.
Indijski nosorog ima samo jedan rog dužine oko 25 cm, sačinjen od keratina.
Tijelo ovog nosoroga prekriveno je debelom sivkasto-smeđom kožom, koja zbog dubokih kožnih nabora izgleda poput oklopa.
Veliki indijski nosorog većinom je samačka životinja iako su ponekad viđeni i u skupinama za vrijeme kupanja u rijekama.
Veoma su teritorijalne životinje, posebice za vrijeme parenja. Teritoriji mužjaka su površine oko 2-8 km², a označavaju ih urinom. Prijelaz preko tuđeg teritorija može rezultirati sukobom.
Indijski nosorog nema prirodnih neprijatelja, osim tigrova koji znaju napadati nezaštićenu mladunčad.
Mogu trčati brzinom do 55 km/h, dobri su plivači te imaju dobar sluh i njuh, ali loš vid.
Indijski nosorozi su vegetarijanci. Hrane se travama, plodovima, grančicama, ali i algama. Hrane se većinom u sumrak i jutro.
Trudnoća ženki indijskog nosoroga traje 16 mjeseci, a mlado ostaje s majkom do najviše tri godine. Razmak između dvije trudnoće traje otprilike 34-51 mjeseca. Ženke su spolno zrele s 4 godine, ali rijetko kad dolazi do parenja prije navršavanja šeste godine života.
Mužjaci su spolno zreli s pet, ali najčešće se pare tek s 15 godina, kad postanu dovoljno veliki i snažni za privlačenje ženki. Životni vijek indijskog nosoroga je oko 40 godina.
Indijski je nosorog osjetljiva vrsta s 2575 jedinki u divljini; 378 u Nepalu, 2200 na prostoru Indije i 19 u Butanu. Zbog oštrih mjera zaštite, brojnost ove vrste nosoroga se povećava. Uspjeh programa zaštite još je uočljiviji uzmemo li u obzir da je 1900. godine u divljini preživljavalo jedva 200 jedinki.[1]