Prijeđi na sadržaj

Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj
Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj
 Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (Rasprava)Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak.
Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020./21.

  0   > 0   50   100   250   500   1000   ≥ 2000

  >0   10 000   14 000   18 000   22 000   26 000   ≥ 30 000

Službena stranica Vlade RH za pravodobne i točne informacije o koronavirusu:
www.koronavirus.hr  Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. ožujka 2020. (Wayback Machine)
Bolest COVID-19
Virus SARS-CoV-2
Prvi slučaj Zagreb, 25. veljače 2020.
Ukupan broj slučajeva 1 273 256
Broj preminulih 18 213
Zadnji put ažurirano: 11. svibnja 2023.

Pandemija koronavirusa proširila se na Hrvatsku 25. veljače 2020. godine. Prvi slučaj potvrđen je u Zagrebu. Obolio je 26-godišnjak koji je od 19. do 21. veljače boravio u talijanskom gradu Milanu. Nakon što je pozitivno testiran, hospitaliziran je u Sveučilišnoj bolnici za zarazne bolesti dr. Frana Mihaljevića u Zagrebu.

Dana 19. ožujka 2020. zabilježeno je više od 100 slučajeva. Broj oboljelih samo za 2 dana duplicirao se na 200, a zaključno s 27. ožujka potvrđeno je više od 500 slučajeva. Dne 2. travnja zabilježeno je više od 1.000 slučajeva.[1] Prema Sveučilištu u Oxfordu, Hrvatska je krajem ožujka 2020. godine bila među državama s najstrožim restrikcijama i mjerama za smanjenje zaraze novim koronavirusom.[2][3] U ljeto ulazi s vrlo malim brojem novozaraženih, a onda popuštaju mjere i s krajem ljeta kreće novi val epidemije te Hrvatska u siječnju 2021. godine ima nešto više od 1 000 registriranih smrti na milijun stanovnika vezanih uz pandemiju koronavirusa, slično većini drugih zemalja EU.[4] U to vrijeme počinje i besplatno cijepljenje za sve koji borave u Hrvatskoj, ali mu se odaziva znatno manji broj stanovnika nego u zemljama zapadne Europe: do travnja 2022. barem jednu dozu cjepiva primilo je 56 % stanovništva, dok je prosjek cijele EU oko 75 %.[5]

Do 11. svibnja 2023. u Hrvatskoj je potvrđeno 1 273 256 slučajeva zaraze virusom, a smrću je bolest završila za 18 213 osoba.[6] Od početka pandemije do ožujka 2022. bilježi se porast smrtnosti od 19 000 u odnosu na višegodišnji prosjek.[7] U Hrvatskoj je od kraja 2021. većina mjera sprječavanja širenja virusa ukinuta, a broj umrlih od početka posljednjeg vala premašuje sve prethodne valove epidemije zajedno. Po smrtnosti prema broju stanovnika, više od 4500 na milijun, Hrvatska je sedma na svijetu.[8] Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na naknade za bolovanje i troškove testiranja, liječenja i cijepljenje potrošio je do travnja 2022. više od pet milijarda kuna, a ukupni troškovi koje je pokrivala država premašili su dvadeset i tri milijarde kuna.[9]

Vlada Republike Hrvatske za građane je otvorila web stranicu www.koronavirus.hr i poseban broj telefona 113 za informacije o koronavirusu.[10] Također, predstavljena je mobilna aplikacija Stop COVID-19.[11]

U svibnju 2023. proglašen je kraj epidemije jer broj zaraženih, oko 400 tjedno uz tridesetak umrlih,[6] više ne predstavlja preveliko opterećenje za zdravstveni sustav.[12]

Statistike



Dolazak i širenje koronavirusa u Hrvatskoj

Prvi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj potvrđen je 25. veljače 2020. godine.[13][14][15][16]

Do 11. svibnja 2023. u Hrvatskoj je registrirano 1 273 256 oboljelih. 2 321 600 osoba cijepljeno je samo jednom dozom cjepiva protiv koronavirusa, a njih 2 251 600 primile su dvije doze. Ukupno je utrošeno 5 362 000 doza cjepiva.[6]

Pozadina i sprječavanje

Upozorenje o COVIDu-19 na ogradi zaprešićke škole
Plakat u Puli s važnim informacijama za građane
Grafit "mrzim koronu" na raskrižju Draškovićeve i Vlaške ulice u Zagrebu

Zabrinutost zbog virusa započela je čim je počeo njegov brzi porast u Kini.[17] Zračne luke u Hrvatskoj pripremljene su i počele su prolaziti kroz pasivne mjere i biti oprezne.

Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske upozorava one koji putuju u Kinu kako bi izbjegli bolesne osobe, izbjegli životinje (i žive i mrtve) kao i tržišta, da ne jedu sirove ili nedovoljno kuhane životinje, da često peru ruke i obavijeste svog liječnika o svojim planovima za putovanje u Kinu.

Hrvatski Caritas je, 17. ožujka 2020. stavio na raspolaganje Nacionalnom stožeru civilne zaštite opremu za interventno i humanitarno zbrinjavanje.[18][19][20]

Zatvaranje obrazovnih institucija

Zbog velikih dnevnih migracija stanovništva između Istre i Italije, Vlada Republike Hrvatske donijela je 11. ožujka 2020. godine odluku o zatvaranju vrtića, osnovnih i srednjih škola te fakulteta na području Istarske županije s ciljem sprječavanja širenja bolesti COVID-19. Ponedjeljka, 16. ožujka 2020., su zatvorene sve obrazovne institucije u Republici Hrvatskoj.[21] Učenici od petih do osmih razreda osnovne škole te svi učenici srednjih škola nastavu imaju online, a za niže razrede osiguran je program na javnoj televiziji (HTV 3).[22]

Kršenje samoizolacije

Kazna za kršenje samoizolacije iznosi tri godine zatvora ili iznos od 8.000 do 120.000 kn.[nedostaje izvor] Također, broj telefona za sve ljude sa sumnjom na COVID-19 je 0800-9999.[23]

Smrtnost među izloženima zarazom

U Hrvatskoj je sredinom srpnja 2020. godine serološko istraživanje utvrdilo da je 2,4 % ispitanih imalo nekakav oblik susreta s virusom, a da je od njih tek 2 % imalo neutralizirajuća antitijela koja bi ih u tom trenutku štitila od infekcije. Zaraženih i oboljelih bilo je registrirano 3722, a umrlih 119 (3,2 %).[24]

Smrtnost među zaraženim stanovnicima Hrvatske u početku pandemije približno je onakva kakva se bilježi u susjednoj Sloveniji,[25] ali višestruko manja nego u nekim zapadnim zemljama. Tako se Nizozemskoj s krajem lipnja 2020. god. među oko 940 tisuća zaraženih (5,5 posto od 17,1 milijuna stanovnika) bilježi 6100 umrlih pacijenata (6,5 %).[26]

Znanstvenici ukazuju da su za sada podatci o broju zaraženih koronavirusom iz raznih dijelova svijeta nepouzdani i da je stoga još uvijek teško dati dobre procjene o smrtnosti. U općoj populaciji procjenjuju je na oko 0.7 % svih zaraženih,[27] no ona jako ovisi o dobi bolesnika, drugim bolestima (komorbiditetima) i cijepljenosti, a postoji i razlika vezana uz spol.[28] Istraživanje na necijepljenim osobama iz prosinca 2020. pokazalo je da će bolest završiti smrtnim ishodom za 15 % oboljelih u dobi od 85 godina, oko 5 % u dobi od 75 godina, 1,5 % za one sa 65 godina, 0,4 % za pedesetpetogodišnjake, ali će biti ispod 0,01 % za sve mlađe od 25.[29]

U Hrvatskoj je do kraja srpnja 2022. godine registrirano 16 300 smrti povezanih s infekcijom koronavirusom.[30] To predstavlja nešto više od 0,4 posto cjelokupnog stanovništva države. Istraživanje koja bi mogla omogućiti točniju procjenu prokuženosti i smrtnosti u općoj populaciji zbog infekcije do toga vremena nisu provedena.[nedostaje izvor]

Organizacija psihološke podrške građanima Republike Hrvatske

Pandemija koronavirusa građanima Republike Hrvatske donijela je neizvjesnost i različite vrste gubitaka, a mjere koje su provedene u svrhu sprječavanja širenja epidemije uključivale su ograničenu slobodu kretanja. Mnogi su u tom periodu bili ograničeni u kontaktima sa svojim prijateljima, bližnjima te su bili zabrinuti za očuvanje vlastitih radnih mjesta. Neizvjesnost i dalje traje.

Uobičajeno je da se u takvim situacijama češće pojavljuju neugodne emocije, poput straha, uzrujanosti, ljutnje, razdražljivosti, dosade, zbunjenosti, tuge, bespomoćnosti, doživljaja gubitka kontrole, nezadovoljstva i druge. Takve nas emocije čuvaju i potiču na djelovanje, a strah je normalna reakcija na potencijalnu opasnost. No, jačina i čestina tih osjećaja može dovesti do nemogućnosti koncentracije, teškoća organiziranja, teškoća izvršavanja predviđenih zadataka, bezvoljnosti i drugih reakcija koje su prirodne za nove okolnosti u kojima živimo. Koji će „paket“ ovih emocija i kojeg intenziteta osoba doživjeti može se razlikovati za svakog pojedinca, ali sve emocije koje osoba osjeća očekivane su i normalne. Javljaju se kod većine nas i važno je znati da u njima i s njima nismo sami.[31]

Kako bi pomogli građanima u suočavanju s ovim izazovima, Hrvatska psihološka komora je u suradnji s Hrvatskim psihološkim društvom i županijskim psihološkim društvima u periodu od ožujka do lipnja 2020. aktivirala Mrežu telefonskih linija za psihološku pomoć.[31] Djelovala je i telefonska linija za psihološku podršku maturantima zbog uočene potrebe za omogućavanjem psihološke podrške toj skupini, budući da većina škola u Republici Hrvatskoj ne ispunjava minimalne uvjete državnog pedagoškog standarda te nema zaposlenog psihologa na puno radno vrijeme.[32][33] Ovim je putem psihološka podrška postala dostupna svim maturantima na području Republike Hrvatske. Razlozi javljanja bili su različiti, primjerice teškoće u učenju, organizacija vremena, emocionalno rasterećenje, pomoć u rješavanju problema, konkretan savjet, podrška, utjeha, umirenje i slično.[34]

U svakoj bolnici klinički psiholozi dežurni su na telefonima koji su objavljeni na stranicama bolnica, a preko 2000 psihologa svakodnevno je na svojim radnim mjestima u centrima za socijalnu skrb, obiteljskim centrima, vrtićima i školama i udrugama dostupno građanima.[31]

Tijekom razdoblja mjera ograničenja kretanja intenzivirala se produkcija online psihoedukativnih tekstova, od kojih su možda najistaknutiji oni Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba,[35] usmjereni djeci i roditeljima, Zagrebačkog psihološkog društva[36] koji su, tijekom određenog perioda, svakodnevno pisali o praktičnim vježbama za povišenje optimizma, projekta Kako Si[37] u kojemu su studenti psihologije, pod mentorstvom profesorice Nataše Jokić Begić, pisali i izvještavali u suradnji s portalom Srednja.hr[38] o suočavanju s aktualnim temama, ponajviše usmjerenim maturantima i srednjoškolcima, te Savjeti[39] na službenoj stranici koronavirusa Republike Hrvatske, poput tema o gubitku posla, suočavanju sa stresom i drugih.

Jednako su važni i korisni svi ostali tekstovi namijenjeni građanstvu i djelovanja stručnjaka iz područja psihologije koje je Hrvatska psihološka komora objedinila u zbirci[31] „Koronavirus i mentalno zdravlje: Psihološki aspekti, savjeti i preporuke“. Nadalje, izdane su knjige:[40] „Kako se nositi sa situacijom prouzrokovanom pandemijom koronavirusne bolesti (COVID-19)?“ autorice Andreje Bubić, radna bilježnica[41] „Moja priča o pandemiji: radna bilježnica za vođenu aktivnost za djecu svijeta, obitelji, učitelje i odgajatelje“ te slikovnice „Dan kada je sve stalo“[42] i „Bok. Ovo je koronavirus.“[43] Svi navedeni materijali dostupni su besplatno, u online izdanju.

Također, mnogi su stručnjaci gostovali u televizijskim emisijama, primjerice u emisijama Nedjeljom u 2 gostovali su psihologinja i psihoterapeutkinja Nataša Jokić Begić[44] (HTV 1, 21. lipnja 2020.) i psihijatar i psihoterapeut Milan Košuta[45] (HTV 1 21. travnja 2020.), u emisiji Treći element gostovali su psihologinje i psihoterapeutkinje Nataša Jokić Begić i Sena Puhovski na temu „Možemo li bez panike?“[46] (HTV 3, 5. travnja 2020.), a u emisiji Otvoreno[47] gostovali su psihologinje Marina Ajduković, Tanja Sever, Gordana Kuterovac-Jagodić i psihijatar Veljko Đorđević (HTV 1, 31. ožujka 2020.). Snimke emisija dostupne su online.

Potpora

Ugostiteljska potpora

S obzirom na to da je Stožer civilne zaštite zatvorio i zabranio rad ugostiteljskih objekata, hrvatski ugostitelji su se udružili da pomognu suzbijanju koronakrize u Hrvatskoj nudeći svoje usluge, pa tako osim grijalice i klime slastičarnice nude kolače, kafići nude tople napitke, catering tvrtke nude svoju infrastrukturu, a po potrebi posudit će i šatore.[48][49]

Međunarodna potpora

Države ili međunarodne organizacije koje su Hrvatskoj pružile pomoć:

Povijest

2020.

Veljača

Hrvatska je 25. veljače potvrdila svoj prvi slučaj. Obolio je 26-godišnjak koji je od 19. do 21. veljače boravio u talijanskom gradu Milanu. Nakon što je pozitivno testiran, hospitaliziran je u Sveučilišnoj bolnici za zarazne bolesti dr. Frana Mihaljevića u Zagrebu.[54] 26. veljače potvrđena su dva nova slučaja. U drugom su slučaju sudjelovali brat blizanac te osobe u prvom slučaju.[55] Također je primljen u istu bolnicu. Treći je slučaj bio Hrvat koji je radio u Parmi u Italiji. Hospitaliziran je u Rijeci.[55]

Od 29. veljače u Hrvatskoj je bilo sedam potvrđenih slučajeva. Broj zaraženih se za samo 10 dana duplicirao na 14.[56]

Ožujak

Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš u srijedu, 11. ožujka 2020. donio je Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2. Tom je odlukom proglašena epidemija na području čitave Republike Hrvatske od 11. ožujka 2020.[57] Istoga dana, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je prethodnu epidemiju pandemijom.

Čelnici kluba navijača Torcida stavili su 16. ožujka 2020. godine sve navijače na raspolaganje gradu Splitu i cijeloj Hrvatskoj, a dan kasnije dobili su poziv da se pripreme za zahtjevan zadatak preseljenja bolnice Križine u prostorije bolnice na Firulama, kako bi se oslobodili prostori za prihvat svih zaraženih iz četiri dalmatinske županije.[58]

Dana 17. ožujka broj oboljelih porastao je s 56 na 65. Od toga su ukupno dva slučaja iz Brodsko-posavske i Krapinsko-zagorske županije.[59][60] Dana 18. ožujka zabilježen je prvi slučaj u Zadarskoj županiji.[61] U noći sa 17. na 18. ožujka u Istri je preminuo čovjek u samoizolaciji. Potvrđeno je da bio inficiran koronavirusom.[62][63][64] Obdukcija je obavljena 25. ožujka, kada je potvrđeno da je uzrok smrti bio koronavirus.[65] Dana 19. ožujka 2020. godine zabilježeni su prvi slučajevi zaraze u Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Dana 20. ožujka 2020. godine potvrđen je prvi slučaj koronavirusa u Ličko-senjskoj županiji, na području grada Senja.[66]

Dana 21. ožujka 2020. godine broj zaraženih porastao je sa 168 na 206. Zabilježen je prvi slučaj u Koprivničko-križevačkoj županiji.[67]

Dana 23. ožujka 2020. godine, odlukom načelnika općine Murter-Kornati Tonija Turčinova, sav promet prema otoku Murteru zatvoren je do daljnjega za sve osobe koje nemaju stalno prebivalište na otoku, a koji je prema statistici od 24. ožujka, hrvatski otok s najviše slučajeva oboljelih, i to ukupno 15.[68][69] Dana 25. ožujka, otok Murter postaje prva hrvatska karantena.[70] Istoga dana, zabilježen je prvi slučaj u Vukovarsko-srijemskoj županiji.[71] Dana 26. ožujka, broj zaraženih porastao je s 442 na 495. U Zagrebu je preminula još jedna osoba.[72][73]

Dana 25. ožujka 2020. godine Hrvatska liječnička komora u javnom priopćenju obznanila je da zahtijeva značajno povećanje broja testiranja pacijenata u Hrvatskoj te promjenu kriterija za testiranje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.[74][75]

Krajem ožujka broj preminulih porastao je s 2 na 6, dok se broj zaraženih duplicirao na 900. U istom razdoblju broj oporavljenih porastao je s 22 na 64. Dne 31. ožujka, potvrđene su zaraze u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. To su posljednje hrvatske županije u kojima je došlo do infekcije, više od mjesec dana nakon što je potvrđen prvi slučaj zaraze virusom u Hrvatskoj.

Potres u Zagrebu
Podrobniji članak o temi: Potres u Zagrebu 2020.

Dana 22. ožujka 2020. godine u 6:24 sati, Seizmološka služba Republike Hrvatske zabilježila je snažan potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru, s epicentrom kod naselja Markuševca u Zagrebu,[76] a koji je najjači potres u Zagrebu nakon potresa 1880. godine.[77] Zbog pandemije koronavirusa predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković apelirali su na građane da se pridržavaju mjera i uputa Stožera.[78] Istoga dana, broj zaraženih povećan je za 29. Zabilježen je prvi slučaj u Čazmi, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.[79][80]

Travanj

Dana 2. travnja, zabilježeno je više od 1.000 zaraza u Hrvatskoj. Istoga dana izliječen je 88. pacijent, a od zaraze virusom preminula je sedma osoba.[81]

Dana 7. travnja potvrđena je prva smrt uzrokovana virusom na području Šibensko-kninske županije, a radilo se o 91-godišnjem muškarcu s područja općine Murter-Kornati.[82] To je, s obzirom na statistiku, sedamnaesti smrtni slučaj uzrokovan virusom u Hrvatskoj.

U razdoblju od 7. travnja do 23. travnja, broj zaraženih je porastao s 1.343 na 1.981. Broj izliječenih povećao se za 704. Dana 24. travnja, zabilježeno je više od 2.000 zaraza u Hrvatskoj. Istog dana izliječen je 982. pacijent, a od zaraze virusom preminula je 51. osoba.[83] 25. travnja potvrđeno je ukupno 2.016 slučajeva od kojih su 1.034 (51,3%) bili izliječeni. Broj novozaraženih osoba iznosio je samo 7.[84]

Svibanj

Ispred Županijske bolnice u Čakovcu postavljeni su šatori za testiranje.

Dana 1. svibnja, potvrđeno je 2.085 oboljelih u Hrvatskoj. Oporavio se 1.421. pacijent, a od zaraze virusom preminula je 75. osoba.[85]

Dana 10. svibnja, Stožer civilne zaštite objavio je kako se ukidaju propusnice u Hrvatskoj. E-propusnice ukidaju se na području cijele Hrvatske, osim na Braču, gdje je nastalo novo žarište pandemije. Odluka o ukidanju propusnica vjerojatno će se početi primjenjivati od ponoći sljedećeg dana.[86] Dne 15. svibnja zabilježen je samo jedan novi slučaj zaraze.[1]

Hrvatska biskupska konferencija posredstvom Hrvatskog Caritasa darovala je milijun kuna vrijednu medicinsku opremu KBC-u Sestre milosrdnice iz Zagreba, KBC-u Rijeka, KBC-u Osijek i KBC-u Split.[87]

Dana 23. svibnja, Nacionalni stožer civilne zaštite RH objavio je kako u posljednja 24 sata nije bilo zabilježenih slučajeva novooboljelih, čime je ukupan broj oboljelih iznosio 2.243.[88]

Lipanj

U razdoblju od 30. svibnja do 3. lipnja nije zabilježena ni jedna novooboljela osoba. Dana 4. lipnja, ukupan broj slučajeva iznosio je 2.247. Oporavio se 2.105 pacijent, a od zaraze virusom preminule su ukupno 103 osobe.[89]

Dana 18. lipnja, Stožer potvrđuje 11 novih zaraza.[90] Dne 26. i 27. lipnja zabilježeni su nagli porasti novih zaraza koronavirusom. Potvrđeno je ukupno 180 novih slučajeva u 48 sati.[91][92]

Srpanj

Dne 3. srpnja, zabilježeno je više od 3.000 zaraza u Hrvatskoj. Istoga dana izliječena je 2.168. osoba, a od zaraze virusom preminula je stodvanaesta osoba.

Dana 10. srpnja, zabilježeno je 116 novih slučajeva, što je bio najveći dnevni broj novozaraženih od početka epidemije u Hrvatskoj. Ukupan broj slučajeva iznosio je 3.532, dok se 2.377 osoba oporavilo, a ukupno preminulo sto sedamdeset osoba.[93] Rekord je oboren sljedećeg dana, 11. srpnja, kada je zabilježeno 140 novih slučajeva oboljenja.[94]

Dana 16. srpnja, zabilježeno je više od 4.000 slučajeva zaraze u Hrvatskoj.[95] Do 17. srpnja ukupno je testirano preko 100.000 osoba. Ukupan broj slučajeva iznosio je 4.137, dok se 2.825 osoba oporavilo, a ukupno preminulo 120 osoba.[96]

Dana 30. srpnja, zabilježeno je više od 5.000 slučajeva zaraze u Hrvatskoj.[97]

Kolovoz

Obavijest o držanju sigurnosnog razmaka od najmanje dva metra.

Zbog visokog rasta novooboljelih u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Stožer je donio, 4. kolovoza 2020. godine, Odluku o uvođenju nužne epidemiološke mjere za Vukovarsko-srijemsku županiju.[98]

Dana 8. kolovoza, zabilježeno je 77 novih slučajeva. Broj aktivnih slučajeva iznosio je 569. Istoga dana, preminula je sto pedesetsedma osoba od zaraze virusom.[99]

Uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera, 9. kolovoza održana je 305. Sinjska alka.

Dana 13. kolovoza, zabilježeno je 180 novozaraženih, čime je srušen rekord iz srpnja, kada je porast oboljelih jednom iznosio 140.[100] Taj rekord je oboren sljedećeg dana, 14. kolovoza, kada je zabilježeno 208 novih slučajeva.[101]

Dana 26. kolovoza, zabilježena je tadašnja rekordna brojka od 358 novih slučajeva.[102] Dana 28. kolovoza, zabilježeno je 357 novih slučajeva.[103]

Hrvatska je zbog povećanja broja oboljelih na 100.000 stanovnika na crvenim listama ukupno 13 zemalja (Austrija, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Island, Italija, Latvija, Litva, Norveška, Slovenija, Velika Britanija i Slovačka), što znači da će građani koji putuju u navedene zemlje iz Hrvatske morati u obveznu 14-dnevnu karantenu ili imati obvezan test na koronavirus ne dulji od 48 sati. Na crvenoj listi za Belgiju i Njemačku nalaze se dvije hrvatske županije, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska, a od 2. rujna Poljska zabranjuje letove iz 46 država, među kojima je i Hrvatska.[104][105]

Nizozemci su Hrvatsku obilježili narančastom bojom, putovanja u Hrvatsku preporučuju se samo u nužnim slučajevima, a po povratku je preporučena 10-dnevna samoizolacija.[104][105]

Dana 30. kolovoza, zabilježeno je više od 10.000 slučajeva zaraze u Hrvatskoj.

Rujan

Dana 3. rujna, zabilježena je rekordna brojka od 369 novih slučajeva.

Festival slobode
Okupljenici na Trgu bana Jelačića, 5. rujna 2020.

U Zagrebu je organiziran "Festival slobode", najveći prosvjed u Hrvatskoj protiv mjera za suzbijanje novog koronavirusa. Održan je 5. rujna 2020. u 17 sati, na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, a organizator je građanska inicijativa "Prava i slobode".[106] Međutim, dio radikalnih prosvjednika tvrdio je da je pandemija izmišljena i da su im oduzeta osnovna ljudska prava te su razvili transparente s porukama poput: "COVID je laž – nismo svi covidioti", "Bolje grob nego rob" i "Skini masku, ugasi TV, živi punim plućima".[107][108]

Mnogi sudionici nisu nosili zaštitne maske, a neki su javno pozivali građane da ignoriraju epidemiološke mjere kao obvezno nošenje zaštitnih maski.

Hrvatska udruga za medicinsko pravo (HUZMP) izrazila je zgranutost i izjavljuje da se radi o obmani i demagogiji.[108][109]

Slični prosvjedi su održani u Australiji[108] i Njemačkoj.[110]

Listopad

Do 5. listopada, ukupno je preminulo 300 osoba od zaraze virusom.[111]

Dana 14. listopada, zabilježeno je 748 novozaraženih, čime je srušen prethodni rekord kada je najveći broj novooboljelih iznosio 542. Taj rekord je oboren sljedećeg dana, 15. kolovoza, kada su zabilježena 793 nova slučaja.[112]

Dana 16. listopada, zabilježen je 1.131 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva ukupno iznosio 4.233. To je bio prvi put kada je u 24 sata zabilježeno preko tisuću novih zaraza u Hrvatskoj.[1] Dana 21. listopada, zabilježeno je 1.424 novozaraženih, a testirano je 8.255 osoba.[113] 24. listopada zabilježena su 2.242 novooboljele osobe od virusa COVID-19. To je bio prvi put kada je u 24 sata zabilježeno preko dvije tisuće novih zaraza u Hrvatskoj.[114] Najveći dnevni porast u Hrvatskoj od izbijanja epidemije zabilježen je 25. listopada, kad je zabilježen 2.421 novi slučaj zaraze. Zbog dramatičnog porasta Nacionalni stožer civilne zaštite objavio je nove stroge mjere za borbu protiv epidemije.[115] Mjere stupaju na snagu 26. listopada. Trajat će dva tjedna, a zatim će se 9. studenoga procijeniti kakva je njihova provedba te hoće li se produžiti. Uvedena su dodatna ograničenja i postroženja okupljanja, obveza dostavljanja obavijesti i vođenja pisane evidencije sudionika na većim skupovima, zabrana prodaje alkoholnih pića od ponoći do 6 sati i obvezno korištenje maski za lice ili medicinskih maski.[116]

Dana 19. listopada prva osoba preminula od koronavirusa na području Međimurske županije, koja je bila posljednjom županijom bez smrtnih slučajeva.

Studeni

Dana 6. studenoga, zabilježen je novi crni rekord od 2.890 novih slučajeva u 24 sata. Broj aktivnih slučajeva iznosio je 15.567. Ukupno je 1.307 osoba bilo na bolničkom liječenju, od toga 135 na respiratoru.[117]

Do 10. studenoga ukupno su zabilježene 70.243 osobe zaražene novim koronavirusom.[118] Do 23. studenoga ukupno su zabilježene 105.691 osobe zaražene novim koronavirusom.[119]

Dana 21. studenoga ukupno je zabilježeno više od 100.000 slučajeva.

Prosinac

Dana 9. prosinca zabilježen je najveći porast aktivnih slučajeva u jednom danu – 2.065 više aktivnih slučajeva.

Dana 10. prosinca zabilježeno je najviše novih slučajeva u 24 sata – 4.620.

Dana 12. prosinca zabilježen je najveći broj aktivnih slučajeva u jednom danu – 25.270.

Dana 16. prosinca zabilježeno je najviše preminulih u jednom danu – 92.

Dana 18. prosinca zabilježeno je najviše izliječenih u jednom danu – 4.352.

Dana 21. prosinca zabilježen je najveći pad aktivnih slučajeva u jednom danu – 2.552 manje aktivnih slučajeva.

Dana 23. prosinca ukupno je zabilježeno više od 200.000 slučajeva.

Dana 26. prosinca stiglo je prvih 9.750 doza cjepiva Pfizer-BioNTech u Hrvatskoj.[120]

2021.

Siječanj

Dana 31. siječnja ukupno je zabilježeno više od 5.000 preminulih.

Veljača

Vlada RH je 12. veljače 2021. donijela Odlukom o izmjenama Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojom se ublažavaju protuepidemijske mjere. Odluka je stupila na snagu 15. veljače 2021. (Točka III. Odluka o izmjenama Odluke) i trebala trajati do 28. veljače 2021. (Točka II. Odluka o izmjenama Odluke). Tom odlukom se omogućilo svim ugostiteljima isporuka hrane, pića, napitaka i slastica za van, rad teretana i fitness centara uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera, rad dječjih igraonica i radionica uz strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera, rad škola za strane jezike uz strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera, rad kasina, automat klubova i kladionica, uz ograničenje radnog vremena od 8:00 do 22:00 sata i zabranu pružanja ugostiteljskih usluga.[121]

Ožujak

Vlada RH je 2. ožujka u trajanju do 14. ožujka prihvaćala nužne epidemiološke mjere za Dubrovačko-neretvansku županiju, konkretno grad Dubrovnik te općine Konavle, Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka i Ston, koje bile u drugoj polovici veljače glavna žarišta koronavirusa, posebno općina Konavle.[122]

Travanj

Dana 15. travnja zabilježeno je više od 300.000 slučajeva.

Dana 20. travnja započelo cijepljenje građana na Zagrebačkom velesajmu.[123]

Dana 23. travnja započelo u Dubrovniku cijepljenje turističkih djelatnika.[124]

Svibanj

Dana 10. svibnja zabilježeno je više od 7.500 preminulih.

Dana 14. svibnja cijepljena je milijunta osoba u Hrvatskoj.[125]

Dana 31. svibnja zabilježeno je samo 40 novih slučajeva – ovo je najmanji broj novozaraženih od 6. kolovoza 2020.

Lipanj

U lipnju nastala dvije nova velika žarišta u Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji - općina Pakoštane[126] i grad Metković.[127] U Pakoštanima bila zatvorena škola i dječji vrtić, kao najviše oboljelih boli djece i učitelji. U ostatku Hrvatske situacija je ostala dobra.

Srpanj

Dana 5. srpnja, zbog velikih žarišta koronavirusa u Zadarskoj županiji, posebno u gradu Zadru i općinama Sali, Poličnik, Galovac i Sukošan,[128] vlada RH je donijela nove mjere za Zadarsku županiju – održavanje svih vrsta koncerata i sličnih događaja na otvorenim površinama, gdje nije moguće provesti kontrolu prisutnih osoba, bilo zabranjeno.[129]

Dana 6. srpnja, cijepljeno je 45 posto odraslog stanovništva Hrvatske.[130]

Dana 9. srpnja je Bjelovarsko-bilogorska županija postala korona-free (bez aktivnih slučajeva zaraze COVID-19); dva dana kasnije postala korona-free i Virovitičko-podravska županija, ali ostala je samo jedan dan bez aktivnih slučajeva zaraze COVID-19. Bjelovarsko-bilogorska županija ostala korona-free pet dana. Dana 21. srpnja postala Virovitičko-podravska županija opet na jedan dan korona-free.[131]

Dana 23. srpnja vlada RH je donijela nove mjere za "regiju Jadran" - ovo je Istarska, Primorsko-goranska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska županija i dio Ličko-senjske županije (općina Karlobag te gradovi Senj i Novalja). Za Koprivničko-križevačku županiju, koja je također postala u srpnju žarište zaraze COVID-19, mjere još nisu uspostavljene.[132]


Županija Slučajevi Umrli Oporavljeni Aktivni Izvor Karta
Grad Zagreb 76.966 2.610 72.518 1.838 [133] Ukupan broj slučajeva po hrvatskim županijama
Splitsko-dalmatinska 51.964 670 49.770 1.524 [134]
Primorsko-goranska 34.608 514 33.658 436 [135]
Zagrebačka 32.715 4842 30.895 796 [136]
Varaždinska 22.709 563 21.835 311 [137]
Osječko-baranjska 22.478 980 21.115 383 [138]
Zadarska 16.082 262 15.521 299 [139]
Međimurska 15.073 198 14.756 119 [140]
Brodsko-posavska 12.849 213 12.412 224 [141]
Sisačko-moslavačka 12.041 2442 11.670 127 [142]
Vukovarsko-srijemska 11.524 225 11.143 156 [143]
Krapinsko-zagorska 11.481 351 10.952 178 [144]
Karlovačka 11.053 467 10.420 166 [145]
Šibensko-kninska 10.888 174 10.536 178 [146]
Dubrovačko-neretvanska 9.861 151 9.332 378 [147]
Koprivničko-križevačka 8.661 237 8.165 259 [148]
Bjelovarsko-bilogorska 8.225 189 7.864 172 [149]
Istarska 7.685 168 7.407 110 [150]
Virovitičko-podravska 4.909 114 4.641 154 [151]
Ličko-senjska 4.262 154 4.041 67 [152]
Požeško-slavonska 4.160 118 3.926 116 [153]
Ukupno 389.654 8.2812 373.1821 7.991 [1] Ukupan broj slučajeva po hrvatskim županijama:
  ≥25.000   ≥17.500   ≥15.000   ≥10.000   ≥7.500   ≥5.000   ≥3.000

  ≥2.000

Podatci su posljednji put ažurirani: 17. rujna 2021. (SEV)[1][154]
1Podatci za županije više se ne objavljuju, ali ih je moguće izračunati.[155][156]
2Podatci za broj umrlih u Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji dostupni su samo u tjednima izvješćama; na poveznici koronavirus.hr su podatci za broj umrlih zastarili, niti se ažuriraju.[157]

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ a b c d e 361 novi slučaj u protekla 24 sata, u bolnicama ukupno 2.453 osobe  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. siječnja 2021. (Wayback Machine), koronavirus.hr, pristupljeno 4. siječnja 2021.
  2. ↑ Oxford: Hrvatska ima najstrože mjere u Europi. Beroš: Pažljivo balansiramo, vecernji.hr, pristupljeno 27. ožujka 2020.
  3. ↑ ISTRAŽIVANJE SVEUČILIŠTA OXFORD Proučili mjere koje su zemlje donijele i usporedili ih s brojem zaraženih. Najstriktnije mjere provodi – Hrvatska!, jutarnji.hr, pristupljeno 27. ožujka 2020.
  4. ↑ COVID-19 situation update for the EU/EEA, as of week 1 2021 (engleski). European Centre for Disease Prevention and Control. 14. siječnja 2021. Pristupljeno 18. siječnja 2021.
  5. ↑ Ritchie, Hannah; Mathieu, Edouard; Rodés-Guirao, Lucas; Appel, Cameron; Giattino, Charlie; Ortiz-Ospina, Esteban; Hasell, Joe; Macdonald, Bobbie; Beltekian, Diana; Roser, Max. 5. ožujka 2020. Coronavirus Pandemic (COVID-19). Our World in Data
  6. ↑ a b c Službena stranica Vlade za pravodobne i točne informacije o koronavirusu. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2020. Pristupljeno 11. svibnja 2023.
  7. ↑ Učinci pandemije bolesti COVID-19 na društveno-ekonomske pokazatelje. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 28. srpnja 2022.
  8. ↑ Ritchie, Hannah; Mathieu, Edouard; Rodés-Guirao, Lucas; Appel, Cameron; Giattino, Charlie; Ortiz-Ospina, Esteban; Hasell, Joe; Macdonald, Bobbie; Beltekian, Diana; Roser, Max. 11. svibnja 2023. Coronavirus Pandemic (COVID-19). Our World in Data
  9. ↑ Koliko nas je ukupno koštala pandemija? Samo HZZO je potrošio pet milijardi, a to nije ni izbliza sve. Novi list. 13. travnja 2022. Pristupljeno 27. travnja 2022.
  10. ↑ Važni brojevi  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. ožujka 2020. (Wayback Machine), koronavirus.hr, pristupljeno 19. ožujka 2020.
  11. ↑ Predstavljena mobilna aplikacija "Stop COVID-19", zdravlje.gov.hr, pristupljeno 31. srpnja 2020.
  12. ↑ Krnić, Ivana. 11. svibnja 2023. Proglašen kraj epidemije u Hrvatskoj. Jutarnji list. Pristupljeno 11. svibnja 2023.
  13. ↑ Vrabec, Vedran. 25. veljače 2020. Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. Telegram.hr. Pristupljeno 25. veljače 2020.
  14. ↑ Potvrđen je koronavirus u Zagrebu. Pristupljeno 25. veljače 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  15. ↑ Premijer potvrdio: Koronavirus stigao u Hrvatsku, mlađi muškarac hospitaliziran u Zagrebu. Boravio je u Milanu i ima blaže simptome. Pristupljeno 25. veljače 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  16. ↑ Potvrđen koronavirus u Hrvatskoj. Pristupljeno 25. veljače 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  17. ↑ What is Croatia Doing to Prevent the Spreading of the New Coronavirus?  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. svibnja 2020. (Wayback Machine), total-croatia-news.com, 25. siječnja 2020.
  18. ↑ Hrvatski Caritas stavio svoju opremu na raspolaganje Stožeru. www.tportal.hr. Tportal.hr. 17. ožujka 2020. Pristupljeno 17. ožujka 2020.
  19. ↑ COVID 19 – Djelovanje Caritasa. Hrvatski Caritas. 17. ožujka 2020. Pristupljeno 17. ožujka 2020.
  20. ↑ Brojne aktivnosti Hrvatskog Caritasa od početka pandemije COVID-om 19. Informativna katolička agencija. 17. ožujka 2020. Pristupljeno 17. ožujka 2020.
  21. ↑ O školovanju  Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. ožujka 2020. (Wayback Machine), koronavirus.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  22. ↑ Vijesti.hr. Koronavirus zatvara škole: Ministarstvo objavilo video kako će izgledati online nastava od kuće. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. ožujka 2020. Pristupljeno 23. ožujka 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  23. ↑ Nove informacije Nacionalnog stožera o koronavirusu 'Od jutros nemamo novih bolesnika, ali imamo jednu dobru vijest, povećao se broj oporavljenih'. Jutarnji list. 16. ožujka 2020. Pristupljeno 16. ožujka 2020.
  24. ↑ Capak: Po rezultatima seroloških testiranja 2,4 % ispitanika ima antitijela na virus. Politika.24.net. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. srpnja 2020. Pristupljeno 13. srpnja 2020.
  25. ↑ HINA. 20. srpnja 2020. Slovenija objavila rezultate masovnog testiranja, znaju koliko ljudi ima antitijela. Index.hr. Pristupljeno 20. srpnja 2020.
  26. ↑ Zack Newmark. 25. lipnja 2020. KNOWN COVID-19 DEATHS UP TO 6,100 IN NETHERLANDS. NLTIMES.NL. Pristupljeno 20. srpnja 2020.
  27. ↑ Gideon Meyerowitz-Katz, Lea Merone. Srpanj 2020. A systematic review and meta-analysis of published research data on COVID-19 infection-fatality rates. medRxiv.org (engleski). MedRxiv. Pristupljeno 20. srpnja 2020.
  28. ↑ Erin K. Stokes. 19. lipnja 2020. Coronavirus Disease 2019 Case Surveillance — United States, January 22–May 30, 2020 (engleski). CDC, Morbidity and Mortality Weekly Report (MMWR). Pristupljeno 13. listopada 2020.
  29. ↑ Levin, Andrew T.; Hanage, William P.; Owusu-Boaitey, Nana; Cochran, Kensington B.; Walsh, Seamus P.; Meyerowitz-Katz, Gideon. 1. prosinca 2020. Assessing the age specificity of infection fatality rates for COVID-19: systematic review, meta-analysis, and public policy implications. European Journal of Epidemiology (engleski). 35 (12): 1123–1138. doi:10.1007/s10654-020-00698-1. ISSN 1573-7284. PMC 7721859. PMID 33289900CS1 održavanje: format PMC-a (link)
  30. ↑ Službena stranica Vlade za pravodobne i točne informacije o koronavirusu. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2020. Pristupljeno 29. srpnja 2022.
  31. ↑ a b c d Skupina autora. Koronavirus i mentalno zdravlje: Psihološki aspekti, savjeti i preporuke (PDF). psiholoska-komora.hr. Hrvatska psihološka komora. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  32. ↑ Švegar, D. 27. siječnja 2020. Veliki broj osnovnih škola ne poštuje norme propisane državnim pedagoškim standardom: pedagog i knjižničar zaposleni u skoro svakoj školi, a psiholog čak ni u svakoj drugoj. psiholoskoproljece.org. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  33. ↑ Psihološko Proljeće. 19. veljače 2020. Gotov baza i elaborat: Prosvjetnoj inspekciji i Pravobraniteljici za djecu predali smo listu 326 osnovnih škola koje zapošljavaju manji broj stručnih suradnika od propisanog. psiholoskoproljece.org. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  34. ↑ Gelenčir, M. 13. svibnja 2020. Pokrenuta linija za psihološku podršku maturantima: Možete se javiti zbog teškoća u učenju, ali i iz drugih razloga. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  35. ↑ Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  36. ↑ Zagrebačko psihološko društvo. Zagrebačko psihološko društvo. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  37. ↑ Kako si?. kako si?. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  38. ↑ srednjaHR i Kako si?. Playlist Kako si?. youtube.com. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  39. ↑ koronavirus.hr. Savjeti. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. kolovoza 2020. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  40. ↑ Bubić, A. 2020. Kako se nositi sa situacijom prouzrokovanom pandemijom koronavirusne bolesti (COVID-19)? (PDF). psiholoska-komora.hr. Naklada Slap. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  41. ↑ Kliman, G., Oklan, E. i Wolfe, H. 2020. Moja priča o pandemiji: radna bilježnica za vođenu aktivnost za djecu svijeta, obitelj, učitelje i odgajatelje (PDF). bhidapa.ba. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  42. ↑ Skupina autora. Dan kada je sve stalo (PDF). psiholoska-komora.hr. Pixelatl. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  43. ↑ Bok. Ovo je koronavirus (PDF). psiholoska-komora.hr. Gouvernment of South Australia. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  44. ↑ HRT Nedjeljom u 2. 21. lipnja 2020. Nedjeljom u 2: Nataša Jokić Begić, 21.06.2020. youtube.com. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  45. ↑ HRT Nedjeljom u 2. 12. travnja 2020. Nedjeljom u 2: Milan Košuta, 12.04.2020. youtube.com. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  46. ↑ Treći element. 5. travnja 2020. Treći element S7E25 - Možemo li bez panike?. youtube.com. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  47. ↑ HRT OTVORENO. 1. travnja 2020. Otvoreno: Kako psihički podnosite krize koje prolazimo? 31.03.2020. youtube.com. Pristupljeno 5. kolovoza 2020.
  48. ↑ Klaić, Martina; Jokić, Jovan. 6. prosinca 2020. Velika pomoć: Prekrasna gesta ugostitelja, u šator kod Zarazne stiže vrlo bitan uređaj: ‘Mi ionako ne radimo‘. www.jutarnji.hr. Jutarnji list, HRT,. Pristupljeno 13. prosinca 2020.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  49. ↑ Palačinkarnica Stari plac iz Splita svaki će tjedan slati palačinke ekipi na KBC Križine. dalmatinskiportal.hr. Dalmatinski portal. 7. prosinca 2020. Pristupljeno 13. prosinca 2020.
  50. ↑ Stigla donacija 11,5 tona medicinske opreme od Vlade UAE. vecernji.hr. Pristupljeno 3. travnja 2020.
  51. ↑ Iz Kopenhagen stigle četiri tone medicinskih maski, rukavica, odijela... vecernji.hr. Pristupljeno 3. travnja 2020.
  52. ↑ UNICEF dostavio 4 tone profesionalne zaštitne i medicinske opreme u Hrvatsku. unicef.org. 30. ožujka 2020. Pristupljeno 12. travnja 2020.
  53. ↑ Iz Kine stigao zrakoplov sa 60 tona zaštitne opreme  Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. travnja 2020. (Wayback Machine), koronavirus.hr, pristupljeno 12. travnja 2020.
  54. ↑ Croatia latest European country to confirm coronavirus case. The Guardian. 25. veljače 2020.
  55. ↑ a b Croatia confirms third case of coronavirus infection. N1 HR. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. veljače 2020. Pristupljeno 26. veljače 2020.
  56. ↑ Potvrđen 14. slučaj u Hrvatskoj. Svi koji dolaze iz Italije moraju u karantenu. Pristupljeno 10. ožujka 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  57. ↑ Odluka o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2, zdravlje.gov.hr pristupljeno 14. svibnja 2020.
  58. ↑ Gabelić, Tomislav. 16. ožujka 2020. - 24sata.hr Torcida se odaziva pozivu u pomoć. Preselit će bolnicu!? Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć). 24sata. Pristupljeno 16. ožujka 2020.
  59. ↑ Ravnatelj KBC-a Rebro: "Zaraženi liječnici bili su u Austriji za vikend, a nikome to nisu prijavili. Sigurno će biti sankcija", dnevnik.hr, pristupljeno 17. ožujka 2020.
  60. ↑ Devet novih pacijenata u Hrvatskoj, nije objavljeno iz kojih su gradova  Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. ožujka 2020. (Wayback Machine), http://hr.n1info.com, pristupljeno 17. ožujka 2020.
  61. ↑ Zadarska županija bilježi prvi slučaj: Djevojka bila u Dubaiju, 24sata, pristupljeno 18. ožujka 2020.
  62. ↑ Obitelj preminulog muškarca iz Istre: Nije istina da nije želio u bolnicu. Večernji list. 18. ožujka 2020. Pristupljeno 19. ožujka 2020.
  63. ↑ Jelavić, Luka. 18. ožujka 2020. Obitelj preminulog Nina Kernjusa, vlasnika konobe Astarea u Brtonigli, koji je moguća prva žrtva koronavirusa u Hrvatskoj: "Nije istina da Nino nije želio u bolnicu. Do prije par dana je bio zdrav, a čim su se pojavili simptomi zvali smo epidemiologe. NISMO MOGLI VJEROVATI ŠTO SU NAM REKLI". Glas Istre. Pristupljeno 19. ožujka 2020.
  64. ↑ S. A. 19. ožujka 2020. Još tri nova: 102 zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj. Pratite presicu iz Splita. Index.hr
  65. ↑ Hina. 19. ožujka 2020. Beroš: Zdravstvena inspekcija ispitat će smrt muškarca u Istri. Glas Istre
  66. ↑ Milinović: Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Ličko-senjskoj županiji, to smo predvidjeli – nema mjesta panici, lika-online.com, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  67. ↑ Prvi slučaj koronavirusa u Koprivnici, riječ je o ženi (46) koja se vratila iz Njemačke, vecernji.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  68. ↑ FOTO: HRVATSKI OTOK S NAJVIŠE SLUČAJEVA KORONAVIRUSA 'Imamo još tri osobe pozitivne na Covid-19, ukupno čak šest. Strogo se pridržavajte uputa'. www.jutarnji.hr. 23. ožujka 2020. Pristupljeno 24. ožujka 2020.
  69. ↑ APEL NAČELNIKA OPĆINE MURTER - KORNATI / Situacija u Murteru s koronavirusom neozbiljno je shvaćena, ne žele nas testirati. mok.hr. 24. ožujka 2020. Pristupljeno 24. ožujka 2020.
  70. ↑ Otok Murter pod mjerama karantene  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. ožujka 2020. (Wayback Machine), koronavirus.hr, pristupljeno 26. ožujka 2020.
  71. ↑ Vukovarsko-srijemska  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. siječnja 2021. (Wayback Machine), koronavirus.hr, pristupljeno 26. ožujka 2020.
  72. ↑ Ukupno dosad 495 osoba zaraženih koronavirusom, koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno 26. ožujka 2020., arhivirano 26. ožujka 2020.
  73. ↑ Grad Zagreb  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. siječnja 2021. (Wayback Machine), koronavirus.hr, pristupljeno 26. ožujka 2020.
  74. ↑ službeno priopćenje. 25. ožujka 2020. HLK: Tražimo više testiranja na koronavirus. Hrvatska liječnička komora. Pristupljeno 31. ožujka 2020.
  75. ↑ Dopis HLK Ministarstvu zdravstva RH od 24. ožujka 2020 (PDF). 15. ožujka 2020. Pristupljeno 31. ožujka 2020.
  76. ↑ Dva snažna potresa u Zagrebu, pmf.unizg.hr, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  77. ↑ Zadnji veliki potres 1880. je oštetio svaku zgradu u gradu, 24sata.hr, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  78. ↑ Državni vrh: Slušajte upute Stožera, bez panike  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. ožujka 2020. (Wayback Machine), hr.n1info.com, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  79. ↑ Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. ožujka 2020. (Wayback Machine), hr.n1info.com, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  80. ↑ Koronavirusom je zaraženo 235 osoba u Hrvatskoj, petero ljudi je na respiratoru, vecernji.hr, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  81. ↑ Stanje 2. travnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 2. travnja 2020.
  82. ↑ Prva smrt zbog koronavirusa u Šibensko-kninskoj županiji, 91-godišnjak s Murtera 17. žrtva u Hrvatskoj; Veliki problemi u Kninu, 7 novozaraženih, slobodnadalmacija.hr, pristupljeno i arhivirano 7. travnja 2020.
  83. ↑ Stanje 24. travnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 25. travnja 2020.
  84. ↑ Stanje 25. travnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 25. travnja 2020.
  85. ↑ Stanje 1. svibnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 1. svibnja 2020.
  86. ↑ Ukinute propusnice. Pristupljeno 10. svibnja 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  87. ↑ HBK donirala ukupno milijun kuna četirima hrvatskim bolnicama za borbu protiv koronavirusa, 15. svibnja 2020.
  88. ↑ Stanje 23. svibnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 23. svibnja 2020.
  89. ↑ 4. lipnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 4. lipnja 2020.
  90. ↑ Stanje - 18. lipnja, koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 18. lipnja 2020.
  91. ↑ Stanje - 26. lipnja, koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno 27. lipnja 2020., arhivirano 26. lipnja 2020.
  92. ↑ Stanje - 27. lipnja, koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 27. lipnja 2020.
  93. ↑ Stanje 10. srpnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 10. srpnja 2020.
  94. ↑ Stanje 11. srpnja 2020.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2021. (Wayback Machine), koronavirus.hr , pristupljeno 11. srpnja 2020.
  95. ↑ Stanje 16. srpnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno 17. srpnja 2020., arhivirano 16. srpnja 2020.
  96. ↑ Stanje 17. srpnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 17. srpnja 2020.
  97. ↑ Stanje 30. srpnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 31. srpnja 2020.
  98. ↑ Odluka o uvođenju nužne epidemiološke mjere za Vukovarsko-srijemsku županiju, civilna-zastita.gov.hr, pristupljeno 8. kolovoza 2020.
  99. ↑ Stanje 8. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 8. kolovoza 2020.
  100. ↑ Stanje 13. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 13. kolovoza 2020.
  101. ↑ Stanje 14. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 14. kolovoza 2020.
  102. ↑ Stanje 26. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 26. kolovoza 2020.
  103. ↑ Stanje 28. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 28. kolovoza 2020.
  104. ↑ a b Krnić, Ivana. 28. kolovoza 2020. Pooštreni uvjeti Hrvatska na crvenim listama: ukupno 13 zemalja uvelo je restrikcije po povratku iz naše zemlje. www.slobodnadalmacija.hr. Slobodna Dalmacija, Jutarnji list. Pristupljeno 30. kolovoza 2020.
  105. ↑ a b Dollar, Lina. 29. kolovoza 2020. Nižemo crne brojke Kraj sezone? Hrvatska je na crvenim listama sve više zemalja pa je u crvenom i hrvatski turizam. dnevnik.hr. Dnevnik.hr. Pristupljeno 30. kolovoza 2020.
  106. ↑ OBAVIJEST📢, inicijativa.hr, pristupljeno 11. rujna 2020.
  107. ↑ Danas je održan Festival slobode, skup ljudi koji tvrde da je korona izmišljotina., telegram.hr, pristupljeno 11. rujna 2020.
  108. ↑ a b c Prosvjed protiv restrikcija na zagrebačkom trgu, pristupljeno 11. rujna 2020.
  109. ↑ HUZMP zgrožen najavom "Festivala slobode" - to je obmana i demagogija, glasistre.hr, autor: Hina, objavljeno 4. rujna 2020., pristupljeno 4. siječnja 2021.
  110. ↑ U Berlinu počeli masovni prosvjedi protiv korona-mjera, index.hr, pristupljeno 11. rujna 2020.
  111. ↑ Stanje 5. listopada 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 5. listopada 2020.
  112. ↑ Stanje 15. listopada 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 15. listopada 2020.
  113. ↑ Stanje 21. listopada 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 21. listopada 2020.
  114. ↑ Hrvatski zavod za javno zdravstvo Broj oboljelih od COVID-19 i stope po županijama 24. listopada 2020., pristupljeno 25. listopada 2020.
  115. ↑ Dnevnik.hr V.P. : Još jedan crni rekord: Potvrđen 2421 novi slučaj. Zagreb ponovno ima rekordan broj novooboljelih, loše vijesti i u Slavoniji, objavljeno i pristupljeno 25. listopada 2020.
  116. ↑ Varazdinski.hr ODLUKA STOŽERA Pogledajte popis svih novih mjera koje sutra stupaju na snagu, objavljeno i pristupljeno 25. listopada 2020.
  117. ↑ Stanje 6. studenoga 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 6. studenoga 2020.
  118. ↑ Stanje 10. studenoga 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 10. studenoga 2020.
  119. ↑ Stanje 23. studenoga 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 23. studenoga 2020.
  120. ↑ Stiglo cjepivo protiv koronavirusa. www.hzjz.hr. Pristupljeno 2. ožujka 2021.
  121. ↑ Stožer objavio dokument koji u detalje navodi koje promjene od ponedjeljka stupaju na snagu. Net.hr. Net.hr. 12. veljače 2021. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. veljače 2021. Pristupljeno 14. veljače 2021.
  122. ↑ Nužne epidemiološke mjere za Grad Dubrovnik te općine Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Ston. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. ožujka 2023. Pristupljeno 2. veljače 2021.
  123. ↑ Cijepljenje građana na Zagrebačkom velesajmu. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. rujna 2021. Pristupljeno 30. svibnja 2021.
  124. ↑ Započelo organizirano cijepljenje turističkih djelatnika. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. rujna 2021. Pristupljeno 30. svibnja 2021.
  125. ↑ Cijepljena je milijunta osoba!. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. lipnja 2021. Pristupljeno 30. svibnja 2021.
  126. ↑ Pakoštane žarište zbog fešte prije dva tjedna, zaražena djeca i učitelji. www.vecernji.hr. Pristupljeno 22. lipnja 2021.
  127. ↑ Metković žarište korone: I opet sve krenulo sa svadbe?. Telegraf.rs (srpski). Pristupljeno 22. lipnja 2021.
  128. ↑ Dnevna izvješća Zadarskog županije – https://zadarska-zupanija.hr/component/search/?searchword=Dnevno%20izvje%C5%A1%C4%87e&searchphrase=all&Itemid=572
  129. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. kolovoza 2021. Pristupljeno 27. prosinca 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  130. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. srpnja 2021. Pristupljeno 27. prosinca 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  131. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. srpnja 2021. Pristupljeno 11. kolovoza 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  132. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. srpnja 2021. Pristupljeno 11. kolovoza 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  133. ↑ Grad Zagreb. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  134. ↑ Splitsko-dalmatinska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  135. ↑ Primorsko-goranska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  136. ↑ Zagrebačka. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  137. ↑ Varaždinska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  138. ↑ Osječko-baranjska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  139. ↑ Zadarska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  140. ↑ Međimurska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  141. ↑ Brodsko-posavska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  142. ↑ Sisačko-moslavačka. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  143. ↑ Vukovarsko-srijemska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  144. ↑ Krapinsko-zagorska županija. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  145. ↑ Karlovačka. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  146. ↑ Šibensko-kninska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  147. ↑ Dubrovačko-neretvanska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  148. ↑ Koprivničko-križevačka. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  149. ↑ Bjelovarsko-bilogorska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  150. ↑ Istarska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  151. ↑ Virovitičko-podravska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  152. ↑ Ličko-senjska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  153. ↑ Požeško-slavonska. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2021. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  154. ↑ Koronavirus – najnoviji podatci, hzjz.hr, pristupljeno 4. siječnja 2021.
  155. ↑ Broj pozitivnih u ZGŽ od 27. ožujka 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 27. ožujka 2020.
  156. ↑ Zaražene osobe od 1. travnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 1. travnja 2020.
  157. ↑ Tjedna izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo  Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. ožujka 2021. (Wayback Machine), koronavirus.hr, pristupljeno 9. ožujka 2021

Vanjske poveznice

    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pandemija_COVID-19_u_Hrvatskoj&oldid=6861561"