Zbornik
Zbornik (zbor, od prasl. i stsl. sъborъ (slov. zbor, rus. sbor) ≃ s- (sa-) + brati[1] + nik ), knjiga s mnoštvo različitih tekstova odnosno sadržajno samostalnih priloga različitih autora povezanih zajedničkim naslovom.[2] Tekstovi koje obuhvaća mogu biti znanstveni i stručni članci, studije ili rasprava,[3] umjetničkih djela poput pjesama i ostalih književnih oblika i dr. Zajedničko svem sadržaju je što je tematski (zemljopisno, znanstvena grana, obljetnica i dr.), ili svrhovno povezan. Također može obuhvaćati sva ili izabrana djela (ili sažetci ili nacrtci radova) prinesena nekom znanstvenom skupu, konferenciji, okruglom stolu, književnoj, glazbenoj manifestaciji, kongresu i tako dalje. Sadržaj zbornika u cjelinu okuplja urednik. Zbornikom se naziva i periodična izdanja. Spomenica je posebna vrsta zbornika.[2] U srednjem vijeku zbornici su obuhvaćali tekstove iz raznih razdoblja i izvora, npr. Petrisov zbornik, Hvalov zbornik.[4] Zbornik je oblik pisane kulture.[5]
- ↑ Hrvatski jezični portal zbor (pristupljeno 29. studenoga 2019.)
- ↑ a b Hrvatska enciklopedija zbornik (pristupljeno 29. studenoga 2019.)
- ↑ Hrvatski jezični portal zbornik (pristupljeno 29. studenoga 2019.)
- ↑ Hrvatska katolička mreža Feljton: Petrisov zbornik. Upoznajmo hrvatsku glagoljičku baštinu s akademikom Stjepanom Damjanovićem. 14. ožujka 2019. (pristupljeno 29. studenoga 2019.)
- ↑ Glas Koncila Josip Bratulić, Stjepan Damjanović: Feljton: Iz riznice hrvatske srednjovjekovne pisane kulture. Kulturni procesi na "ugaru antičkog tla" 2. listopada 2005. (pristupljeno 29. studenoga 2019.)