Jere Jareb
Jere Jareb (Šepurine, Prvić, 3. svibnja 1922.[1] - Charlottesville, 21. studenoga 2017.), bio je hrvatski povjesničar.
Životopis
Jere Jareb rodio se u selu Šepurine na otoku Prviću 1922. godine. Pučku školu pohađao je u rodnom selu a klasičnu gimnaziju završio je u Šibeniku (1933.-1941.).[1] U Zagreb se preselio rujna 1941. godine i u njemu je ostao sve do svibnja 1945. godine.[1] U Zagrebu je upisao četiri semestra prava (1941.-1943.).[1] 1945. godine je, nakon svibanjske katastrofe, prebjegao u Austriju, u Klagenfurt, gdje je živio, u tamošnjoj bolnici i teško bolestan, do prosinca 1951. godine.[1] U siječnju 1952. godine otišao je živjeti u SAD. Po dolasku u SAD na Columbia Universityju odmah je počeo studirati modernu europsku povijest. Nakon tri godine studija, 1955. godine, postao je Bachelor of science a 1958. godine diplomirao je i dobio diplomu Master of Arts a teza mu je bila The Adriatic Question from the Armistice, 1918, to Orlando's Fall, June 1919 (Jadransko pitanje od primirja 1918. do Orlandovog pada, lipnja 1919.).[1] Doktorirao je na istom sveučilištu 1964. godine a disertacija za doktorat mu je bila The Adriatic Question, from June 1919 to February 1924 (Jadransko pitanje od lipnja 1919. do veljače 1924.)[2] Na Rutgers University podučava od 1963. do 1966. godine a od 1966. godine do umirovljenja, 1992. godine, predaje europsku povijest na Saint Francis College, Loretto, Pensylvania a također tu je i predstojnik odsjeka za povijest i političke znanosti od 1970. do 1992. godine.[2] Jedan je od osnivača Croatian Academy of America (Hrvatske Akademije Amerike).[2]
Umro je u Charlottesvilleu 2017. godine.
Znanstveni rad
Kao povjesničar bavi se izučavanjem novije hrvatske povijesti poslije 1790. godine.[1] Njegov je znanstveno-istraživački rad bio usmjeren borbi protiv etiketiranja i stigmatiziranja hrvatskog naroda. Zlonamjerni su htjeli prikazati da su ustaše u NDH ubijali Židove "zbog ukorijenjenog antisemtizma u dušu hrvatskog čovjeka". Jareb je to svojim radom argumentirano srušio, pokazavši kako su pripadnici tog pokreta ubijali zato što se sprovodilo naredbe nacionalsocijalističkog režima Trećeg Reicha.
Djela
- The Adriatic Question, from June 1919 to February 1924 (Jadransko pitanje od lipnja 1919. do veljače 1924.), Ann Arbor, Michigan, 1965. (doktorska disertacija)
- Pola stoljeća hrvatske politike: povodom Mačekove autobiografije, Buenos Aires, 1960., (prijetisak, Zagreb, 1995.)
- Političke uspomene i rad dra Branimira Jelića, Cleveland, 1982.
- Zlato i novac Nezavisne Države Hrvatske izneseni u inozemstvo 1944. i 1945.: dokumentarni prikaz, Zagreb, 1997.
- Državno gospodarstveno povjerenstvo Nezavisne Države Hrvatske od kolovoza 1941. do travnja 1945. godine: dokumentarni prikaz, Zagreb, 2001.
Priredio
- Dinko Šuljak, Tražio sam Radićevu Hrvatsku, München-Barcelona, 1988.
- Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja, 1925-1945: prilozi za hrvatsku povijest, Zagreb, 1995.
- Džafer Kulenović, Sabrana djela, 1945.-1956., Buenos Aires, 1978. (supriređivači Stjepan Barbarić, Miron Krešimir Begić, Ragib Zukić)
Odličja
- 1995.: Odlikovan je Redom hrvatskog pletera.[3]
Izvori
- ↑ a b c d e f g Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1995., (prijetisak) ISBN 953-6324-02-4, bilješka o piscu, str. 174.
- ↑ a b c Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., ISBN 953-160-107-0, str. 195.
- ↑ Odluka kojom se odlikuju Redom Hrvatskog pletera, Narodne novine, br. 46, 28. svibnja 1995.
Vanjske poveznice
- Časopis za suvremenu povijest Spomenica dr Jere Jareba prigodom 85. godišnjice života
- Novi tjednik Jere Jareb za proslavu Dana Knjižnice, 20 .veljače 2009.
- Jere Jareb , Pola stoljeća hrvatske politike: povodom Mačekove autobiografije
- Jareb, Jere, Prilog povijesti hrvatskog iseljeništva u Sjedinjenim Američkim Državama 1941.-1947. // Časopis za suvremenu povijest, br. 1., (2005.), str. 37.-70., (Hrčak)
- Jareb, Mario. Ocjene i prikazi: Dr. Jere Jareb, Zlato i novac NDH izneseni u inozemstvo 1944. i 1945. // Fontes: izvori za hrvatsku povijest, br. 3., (1997.), str. 347.-350., (Hrčak)
- Jareb, Mario. In memoriam, Nekrolog. Jere Jareb (3. svibnja 1922. – 21. studenoga 2017.) // Časopis za suvremenu povijest, sv. 49, br. 3., (2017.), str. 616.-617., (Hrčak)