Somalija
| Somalijska Republika Soomaaliya | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo nema | |||||
| Himna Nacionalna himna Somalije | |||||
 Položaj Somalije | |||||
| Glavni grad | Mogadishu | ||||
| Službeni jezik | somalijski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik1 | Abdullahi Yusuf Ahmed | ||||
| - Predsjednik Vlade | Salim Aliyow Ibrow | ||||
| Neovisnost | Od Ujedinjenoga Kraljevstva i Italije 1. srpnja 1960. | ||||
| Površina | 41. po veličini | ||||
| - ukupno | 637.657 km2 | ||||
| - % vode | 1,6 % | ||||
| Stanovništvo | 87. po veličini | ||||
| - ukupno (2005) | 8.591.629 | ||||
| - gustoća | 13/km2 | ||||
| BDP (PKM) | procjena 2006. | ||||
| - ukupno | 5.023 milijardi $ (160.) | ||||
| - po stanovniku | 600 $ (nije rangirano) | ||||
| Valuta | somalijski šiling (100 centesima2) | ||||
| Pozivni broj | 252 | ||||
| Vremenska zona | UTC +3 | ||||
| Internetski nastavak | .so | ||||
| 1 službena vlada, ne kontrolira teritorij Somalije 2izvan upotrebe | |||||
.svg)
Somalija je država u istočnoj Africi u regiji znanoj kao "Rog Afrike" na obali Indijskog oceana. Na sjeverozapadu graniči s Džibutijem, na zapadu s Etiopijom i Kenijom. Somalija je jedno od rijetkih područja svijeta bez organizirane vlasti.
Zemljopis
Somalijska je obala s 2720 km najdulja na afričkom kontinentu. Sjeverni dio zemlje brdovit je s nadmorskim visinama od 1000 do 2000 m (somalijska visoravan), a središnja i južna područja su ravna s prosječnom visinom ispod 200 m. Rijeke Juba i Šebele izviru u Etiopiji i teku prema jugu u Indijski ocean, ali ga Shebelle ne dostiže, osim u kišnom razdoblju.
Klima je obilježena visokim temperaturama tijekom cijele godine, sezonskim monsunima i nepravilnom raspodjelom oborina s čestim razdobljima suša. Srednji dnevni temperaturni maksimum je od 30 do 40°C, osim na uzvisinama i duž istočne obale. Srednji dnevni minimum kreće se između 15 i 30°C.
Povijest
Područje današnje Somalije u kolonijalnom je razdoblju bilo podijeljeno između Velike Britanije koja je držala sjeverni dio, i Italije u čijem je posjedu bio ostatak. Britanski je Somaliland postao neovisan 2. lipnja 1960., a 1. srpnja oba su dijela ujedinjena u neovisnu Somaliju. Prvi predsjednik neovisne Somalije bio je Aden Abdullah Osman Daar.
Prve godine nakon neovisnosti obilježila je borba za ujedinjenje područja naseljenih somalijskom manjinom u susjednoj Keniji i Etiopiji s maticom što je dovelo do pogoršanja odnosa sa susjedima i zemljama Zapada te približavanja Sovjetskom Savezu. Nakon kaotičnih izbora 1969. i političke krize koja je uslijedila vlast je vojnim udarom preuzeo general Mohammed Siad Barre.Uveo je izrazito represivnu vojnu diktaturu. On je proklamirao politiku "znanstvenog socijalizma" i osnažio veze sa Sovjetima i arapskim zemljama. Sovjetska podrška njegovom ekspanzionizmu opala je nakon dolaska na vlast socijalista Mengistua u Etiopiji tako da je ova 1978. povratila sve izgubljene teritorije.
Uskoro se Somalija našla na udaru pobunjeničkih grupa s bazama u Etiopiji, a 1988., nakon potpisivanja dogovora prema kojem su se somalijski susjedi obvezali na prekid pomoći pobunjenicima, oni su se preselili u samu Somaliju i tamo započeli građanski rat koji, s manjim prekidima, traje do danas. Godine 1991. sjeverni je dio, bivši britanski Somaliland, proglasio neovisnost uspijevajući, iako međunarodno nepriznat, očuvati relativnu stabilnost. Ostatak Somalije potonuo je u kaos i borbe pojedinih dobro naoružanih klanova i vojnih vođa. Američke i europske mirovne snage su se nakon invazije 1993. i neizdrživo velikih gubitaka morale povući. Pokušaji osnivanja nove vlade ostali su bez uspjeha. Od svrgavanja Barrea 1991. godine, nije bilo mira u Somaliji.
Stanovništvo
Za afričku zemlju Somalija je neuobičajeno etnički homogena; čak 85% stanovništva čine etnički Somalijci koji su, međutim, podijeljeni u mnoge klanove, povijesno sukobljene oko oskudnih prirodnih resursa. Gotovo svi stanovnici po vjeroispovijesti su muslimani. Osim službenog somalijskog, u upotrebi su i arapski, engleski i talijanski jezik.
Vidi
Gospodarstvo
Zbog potpunog nedostatka državne kontrole somalijsko je gospodarstvo jedno od najliberalnijih na svijetu; ipak, Somalija je jedna od najsiromašnijih svjetskih zemalja: socijalni, zdravstveni i obrazovni sustav gotovo da i ne postoje. Većina stanovnika bavi se nomadskim stočarstvom. Zanimljivo je da Somalija zbog odsutnosti državne regulative ima jedan od najpropulzivnijih telekomunikacijskih sektora u regiji. Od valuta, najviše se koristi američki dolar. Nema središnje nacionalne banke pa neke tvrtke i vlastodršci tiskaju vlastiti novac. Značajan izvor prihoda Somalijaca predstavljaju i doznake mnogobrojne dijaspore.
BDP je za 2004. procijenjen na 600 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).
| |||||||
| ||||||||||||||
| ||||||||||||||