Lovro Bračuljević: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 30. studenoga 2007. u 16:22

Lovro Bračuljević (Budim, oko 1685. - 21. studenog 1737.) je bio hrvatski književnik. Pripadao je franjevačkom redu.

Životopis

Rodio se oko 1685. u Budimu.
Studirao je filozofiju i bogoslovne nauke. Nakon studije, profesorom je filozofije u Budimu.

U svom radu se služio narodnim jezikom.
Za povijest hrvatskog jezika je bitno što se Bračuljević bavio i pravopisnim problemima. Jedan je od autora, koji su pokušali nadići nejedinstvenost pravopisne prakse u hrvatskoj književnosti, pored Šime Budinić (1583.), Bartol Kašić (1604.), Rajmund Džamanjić (1639.), Pavao Ritter Vitezović (prije 1702.), Andrija Jambrešić (1732.); Lovro Bračuljević je to pokušao 1730. godine.
Među ostalim, u djelu "Uzao serafinske (po naški – goruće) ljubavi", predložio je ovakvo pisanje tekstova na narodnom jeziku: "Lipše i pofaljenije je pisati onako kako se govori, jer štogod je od više, nije faljeno već kuđeno. Zato u knjigama pišem onako kako govorimo i izgovaramo naške riči: jer kako se mogu izgovarati, onako se mogu u knjigah štiti.", odnosno, predlagao je fonetski pravopis, znatno prije nekih razvikanijih pisaca koje se uzima za tvorce načela "piši kao što govoriš".

Pored pravopisnih tema, u svojim djelima je pisao i o hrvatskoj etničkoj skupini Bunjevcima u Ugarskoj.

Od njegovih pet djela koja je napisao, do danas se sačuvalo samo dva. Unatoč tome, neizbježna je i nezaobilazna osoba je pri izučavanju književnosti Hrvata u Mađarskoj.^[1]

Smatra ga se dijelom franjevačkog budimskog kulturnog kruga, zajedno sa Marijanom Jaićem, Mihovilom Radnićem, Matijom Petrom Katančićem, Grgurom Ćevapovićem, Grgurom Peštalićem, Emerikom Pavićem i Stjepanom Vilovim, koji je uvelike pridonio razvitku kulture Hrvata u Ugarskoj u 18. i 19. stoljeću.

Djela

Uzao serafinske (po naški – goruće) ljubavi, 1730.

Literatura

Julije Šoltić: Lovro Bračuljević (1685.-1737.) - prvi začetnik našeg fonetskog pravopisa (1730. godine), Kolo br. 6, 1967., str. 588.-592.

Reference

↑ okm.gov.hu Okvirni program hrv. jezika i književnosti za dvojezične škole u Mađarskoj za djecu od 1. do 4. razreda

Vanjske poveznice

Zvonik Jezik i pravopis Bunjevaca i Šokaca (prvi dio)
Zvonik Jezik i pravopis Bunjevaca i Šokaca (drugi dio)
Matica hrvatska Knjige: Hrvatska književnost BiH od XIV_ do sredine XVIII_ stoljeća (6)
Croatica.hu Croatica Kht.: Povijest Hrvata u Mađarskoj
Hrvatski glasnik
Filozofski fakultet u Zagrebu Literature
okm.gov.hu Horvát népismeret
Iznad žita nebo
Eötv¨s József Főiskola Baja Nemzetiségi referens felsőfokú szakképzési program
Glas koncila Sv. Franjo u hrvatskoj književnosti

[1] .gov.hu Okvirni program hrv. jezika i književnosti za dvojezične škole u Mađarskoj za djecu od 1. do 4. razreda

[1]

@@ Redak 8: / Redak 8: @@
 Za povijest hrvatskog jezika je bitno što se Bračuljević bavio i [[pravopis]]nim problemima.
 Jedan je od autora, koji su pokušali nadići nejedinstvenost pravopisne prakse u hrvatskoj književnosti, pored [[Šime Budinić]] ([[1583.]]), [[Bartol Kašić]] ([[1604.]]), [[Rajmund Džamanjić]] ([[1639.]]), [[Pavao Ritter Vitezović]] (prije [[1702.]]), [[Andrija Jambrešić]] ([[1732.]]); Lovro Bračuljević je to pokušao [[1730.]] godine.<br>
-Među ostalim, u djelu "''Uzao serafinske (po naški – goruće) ljubavi''", predložio je ovakvo pisanje tekstova na narodnom jeziku: "''Lipše i pofaljenije je pisati onako kako se govori, jer štogod je od više, nije faljeno već kuđeno. Zato u knjigama pišem onako kako govorimo i izgovaramo naške riči: jer kako se mogu izgovarati, onako se mogu u knjigah štiti.''", odnosno, predlagao je [[fonetski pravopis]].
+Među ostalim, u djelu "''Uzao serafinske (po naški – goruće) ljubavi''", predložio je ovakvo pisanje tekstova na narodnom jeziku: "''Lipše i pofaljenije je pisati onako kako se govori, jer štogod je od više, nije faljeno već kuđeno. Zato u knjigama pišem onako kako govorimo i izgovaramo naške riči: jer kako se mogu izgovarati, onako se mogu u knjigah štiti.''", odnosno, predlagao je [[fonetski pravopis]], znatno prije nekih razvikanijih pisaca koje se uzima za tvorce načela "piši kao što govoriš".
 Pored pravopisnih tema, u svojim djelima je pisao i o [[Hrvati|hrvatskoj]] etničkoj skupini [[Bunjevci]]ma u [[Ugarska|Ugarskoj]].