Sport: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 14. studenoga 2022. u 19:19

Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa.

Sport^[1] ili sport (eng. sport), naziv za fizičke aktivnosti koje čovjek izvodi iz natjecateljskih razloga.

Riječ sport nekad je označavala svaku igru i zabavu. Danas se pod pojmom sport podrazumijevaju različite motoričke aktivnosti varijabilnog i dinamičkog karaktera u kojima na specifičan način dolazi do punog izražaja sportaševe sposobnosti, osobine i znanja u treningu i natjecanju.

Prema definiciji i razini sport može biti vrhunski odnosno selektivni i masovni tj. neselektivni. U području sporta egzistira nekoliko sustava a to su: profesionalni sport, amaterski sport, rekreacijski sport, školski sport i sport osoba s invaliditetom. Neki od razloga mogu biti razonoda, razvijanje tijela, poboljšanje sposobnosti, natjecateljski duh i tako dalje. Krovna organizacija svjetskoga sporta je Međunarodni olimpijski odbor koji je osnovan u Parizu 1894. godine.^[2] Zakonima Republike Hrvatske uređena su i pitanja iz područja sporta. Dva najvažnija su:

Zakon o sportu^[3]
Zakon o udrugama^[4]

Podjela

Nekim sportom se čovjek može baviti: rekreacijski, amaterski i profesionalno.

sportove dijelimo na dvije grupe: grupne i samostalne.

U grupne (zajedničke) sportove spadaju svi sportovi koji se izvode grupno, gdje najveće mjesto zauzimaju sportske igre, kao na primjer nogomet, košarka, hokej na ledu i hokej na travi i tako dalje, ali tu također spadaju i sportovi kao sto su splavarenje, potezanje konopa itd.

U samostalne (pojedinačne) sportove spadaju sportovi gdje se pojedinac sam zalaže za svoje uspjehe. U pojedinačne sportove spadaju tenis, golf, šah, karate, judo te ostali borilački sportovi, atletika, triatlon, sportska gimnastika, ritmička gimnastika, plivanje, fitnes, pikado, biljar i mnogi drugi...

Napomena: U mnogim pojedinačnim sportskim disciplinama na službenim natjecanjima bodovi pojedinačnih sudionika se zbrajaju da bi se dobio ekipni pobjednik, to jest klub koji je imao najbolje natjecatelje.

Neki sportovi mogu se izvoditi pojedinačno ili grupno, te u parovima. Tu spadaju tenis, badminton, umjetničko klizanje, veslanje, kajak, kanu, skokovi u vodu i mnogi drugi.

sport može biti natjecateljskog ili slobodnog karaktera.

Natjecateljski karakter je kada sportaši nastupaju na natjecanjima u želji za postizanjem vrhunski rezultata.

Slobodni (amaterski) karakter je kada se sportaši bave sportom iz njima poznatih razloga, a najčešće su to zdravstveni razlozi! Npr. planinarenje je odlično za dišni sustav, a također dobro djeluje i na mišićni i krvožilni sustav čovjeka.

Popis sportova

Postoje brojne podjele sportova, i teško je napraviti potpuno točno razgraničenje. Često se govori o olimpijskim sportovima, tj. onima koji su u programu zimskih ili ljetnih Olimpijskih igara te o ostalim, neolimpijskim sportovima. Postoje i sportovi kao što su moderni petoboj ili triatlon koju su u stvari spoj nekoliko različitih sportova, te dakle spadaju u zasebnu kategoriju. Ipak, evo popisa sportova po grupama (neki sportovi očito spadaju u više kategorija, ali su navedeni samo u jednoj!):

Atletika

bacačke discipline (disk, koplje, kugla, kladivo)
trkačke discipline (sprint, srednje pruge, duge pruge, visoke i niske prepone, štafete)
skokovi (vis, dalj, troskok, motka)
višeboj

Ekipni sportovi s loptom

Podrobniji članak o temi: Športovi s loptom

Ekipni sportovi s loptom razvili su se iz srednjoameričke igre loptom:

američki nogomet
australski nogomet
fistball
kanadski nogomet - vrlo sličan američkom nogometu
keltski nogomet
košarka
korfball
mali nogomet
netball
nogomet
odbojka
odbojka na pijesku
ragbi (zajednički naziv za dva sporta - ragbijska unija i ragbijska liga, nekad se spominje i kao američki nogomet ali potpuno pogrešno)
rukomet
rukomet na pijesku
vaterpolo
streetball

sportovi u kojima se loptica udara reketom

sportovi u kojima se loptica udara palicom ili batom

Biciklizam

Gimnastika

sportovi snage

sportovi preciznosti

Vodeni sportovi

sportovi na snijegu i ledu

Podrobniji članak o temi: Zimski športovi

alpsko skijanje
bob
brzo klizanje
brzo klizanje na kratkim stazama (short track)
curling
hokej na ledu
nordijska kombinacija
nordijsko skijanje
sanjkanje
skeleton
skijaški skokovi
snowboarding
umjetničko klizanje
biatlon

sportovi s više sportskih disciplina

Borilački sportovi i vještine

Aikido
Arnis
Capoeira
Boks
Brazilski Jiu-jitsu
Hrvanje
Judo
Ju-jutsu
Karate
Kendo
Kempo
Kickboxing
Krav Maga
KungFu
Mačevanje
Mješovite borilačke vještine (MMA (engl. Mixed Martial Arts), ultimate fighting, free-fight)
Ninjutsu
Taekwondo
Tai Chi Chuan
Tajlandski boks (Muay Thai)
Savate boks

Loptački sportovi

Moto-sportovi

Konjički sportovi

Ekstremni sportovi

Misaone igre

bridž
šah

Tradicionalni sportovi

Uloga sporta u društvu

Australska biskupska konferencija objavila je 25. rujna 2014.^[5] izjavu o društvenoj pravdi Kruna za Australiju. Dati maksimum u našoj sportskoj naciji^[6] u kojem ističu odgojnu ulogu sporta, naročito među mladima, te upozoravaju na društvenu opasnost ako se iz vidika izgube istinske sportske vrijednosti, povlađujući samo novcu i uspjehu.^[7] U dokumentu stoji da se predlaže potanak ispit savjesti o tomu kako se živi sport, jer događa se da se mentalitet pobjede po svaku cijenu naglo proširio i u neprofesionalnom sportu do te mjere "da su i najmlađi izloženi pritisku zbog postizanja rezultata, da igraju i kad su ozlijeđeni, da krše pravila te da ne poštuju duh igre".^[7] U dokumentu su australski katolički biskupi izričito osudili svaki doping i pozvali da se popularnim sportašima ne tolerira nasilno ponašanje izvan igrališta te da se ne smije nijekati da sustav nema ništa s tim zastranjenjima.^[7] sport je zrcalo društva, odražava ono najbolje što pojedinci i nacija posjeduju, ali isto tako i najtamniju stranu društva, što za posljedicu ima da se zajednica previše navikava na nasilje, zloporabu droga i alkohola, bilo da se radi o sportašima ili o promatračima sporta, bilo da se radi o natjecanju ili izvan, zatim problem porasta nezakonitih oklada (koje su same po sebi kao kocka grijeh), korupcije i zločina u svezi s time "ozbiljno prijete cjelovitosti sporta i njegovoj sposobnosti da izgrađuje zajednicu."^[7] Vjernici su pozvani prepoznati istinski sport, jer u njemu je obnoviteljska snaga za sve ljude, osobito za najslabije.^[7]

Citati

»Odgajajte mlade za istinske vrijednosti sporta, a ne za pretjerano nadmetanje i agresivnost. «

(Papa Franjo u poruci sudionicima Međunarodnoga seminara o temi „Treneri: Odgojitelji osobe“, koji je u Rimu organizirao odjel Crkva i sport, Papinskoga vijeća za laike.^[8])

Izvori

↑ Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2010., str. 396., ISBN 978-953-0-40034-4
↑ šport, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 12. srpnja 2022.
↑ Zakon o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20. – uredba).
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. kolovoza 2005. Pristupljeno 19. kolovoza 2005. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑ Bishops put Sport at the forefront of Social Justice Statement, Associated & Catholic Colleges of WA, 25. rujna 2014. (engl.)
↑ Social Justice Statement 2014-15. A Crown for Australia. Striving for the best in our sporting nation., Australian Catholic Social Justice Council (sadrži zapise u formatima pdf, video, ppt i doc, te poveznicu na YouTube) (engl.)
↑ ^a ^b ^c ^d ^e Šport treba braniti od športskih pretjerivanja , Radio Vatikan na hrvatskom, 20. rujna 2014.
↑ Papa Franjo: Treneri imaju odgajati mlade za istinske vrijednosti sporta, Radio Vatikan na hrvatskom jeziku, 14. svibnja 2015.

[1] Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2010., str. 396., ISBN 978-953-0-40034-4

[2] šport, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 12. srpnja 2022.

[3] Zakon o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20. – uredba).

[4] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. kolovoza 2005. Pristupljeno 19. kolovoza 2005. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[5] Bishops put Sport at the forefront of Social Justice Statement, Associated & Catholic Colleges of WA, 25. rujna 2014. (engl.)

[6] Social Justice Statement 2014-15. A Crown for Australia. Striving for the best in our sporting nation., Australian Catholic Social Justice Council (sadrži zapise u formatima pdf, video, ppt i doc, te poveznicu na YouTube) (engl.)

[radiovatikan-hr-7] Šport treba braniti od športskih pretjerivanja , Radio Vatikan na hrvatskom, 20. rujna 2014.

[8] Papa Franjo: Treneri imaju odgajati mlade za istinske vrijednosti sporta, Radio Vatikan na hrvatskom jeziku, 14. svibnja 2015.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:Leicestersportingstatue.jpg|mini|220px|Kip [[nogomet]]aša, igrača [[ragbi]]ja i igrača [[kriket]]a.]]
-'''Sport'''<ref>Stjepan Babić, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika'', Školska knjiga, Zagreb, 2010., str. 396., ISBN 978-953-0-40034-4</ref> ili '''sport''' (prema {{njem.|Sport}}<ref>Gustav Šamšalović, ''Njemačko-hrvatski rječnik'', 13. izd., Zagreb, »Colorprint«, 1995., str. 877. – Sport definira sportom.</ref> i {{en|sport}}), naziv za fizičke aktivnosti koje [[čovjek]] izvodi iz natjecateljskih razloga.
+'''Sport'''<ref>Stjepan Babić, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika'', Školska knjiga, Zagreb, 2010., str. 396., ISBN 978-953-0-40034-4</ref> ili '''sport''' ({{en|sport}}), naziv za fizičke aktivnosti koje [[čovjek]] izvodi iz natjecateljskih razloga.
 Riječ sport nekad je označavala svaku [[igra|igru]] i [[zabava|zabavu]]. Danas se pod pojmom sport podrazumijevaju različite motoričke aktivnosti varijabilnog i dinamičkog karaktera u kojima na specifičan način dolazi do punog izražaja sportaševe sposobnosti, osobine i znanja u treningu i natjecanju.