Lovro Grizogono: razlika između inačica
m uklonjena kategorija Hrvatski teolozi; dodana kategorija Hrvatski rimokatolički teolozi uz pomoć dodatka HotCat |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Lovro Grizogon(o)''' (Grisogono) ([[Split]], [[18. travnja]] [[1590.]] |
'''Lovro Grizogon(o)''' (Grisogono) ([[Split]], [[18. travnja]] [[1590.]] – [[Trst]], [[24. ožujka]] [[1650.]]), hrvatski [[Katolička crkva|katolički]] [[svećenik]], [[Družba Isusova|isusovac]], [[teolog]] i [[duhovni pisac]]. |
||
Bio je jedan od najvećih hrvatskih [[mariologija|mariologa]] svih vremena. |
Bio je jedan od najvećih hrvatskih [[mariologija|mariologa]] svih vremena.<ref>Hrvatski leksikon, A-K, 1996., članak Lovro Grizogono</ref> Rodom je bio [[Hrvat]] iz [[Split]]a. U izvorima na latinskom ime mu glasi ''Laurentio Chrysogono''. |
||
Kao isusovac pripadao je austrijskoj provinciji, u čijim se je školama i školovao: u Ljubljani, Olomoucu, Brnu i Grazu. |
Kao isusovac pripadao je austrijskoj provinciji, u čijim se je školama i školovao: u Ljubljani, Olomoucu, Brnu i Grazu. |
||
Redak 20: | Redak 20: | ||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
*[http://hrcak.srce.hr/file/83169 Hrčak] [[Obnovljeni život]], sv. 38. br. 5., 1983 |
*[http://hrcak.srce.hr/file/83169 Hrčak] [[Obnovljeni život]], sv. 38. br. 5., 1983. Ante Katalinić: Mariološka usmjerenja Bartola Kašića (1575.—1650.) |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
Posljednja izmjena od 31. prosinca 2021. u 21:24
Lovro Grizogon(o) (Grisogono) (Split, 18. travnja 1590. – Trst, 24. ožujka 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, teolog i duhovni pisac.
Bio je jedan od najvećih hrvatskih mariologa svih vremena.[1] Rodom je bio Hrvat iz Splita. U izvorima na latinskom ime mu glasi Laurentio Chrysogono.
Kao isusovac pripadao je austrijskoj provinciji, u čijim se je školama i školovao: u Ljubljani, Olomoucu, Brnu i Grazu. Dobro je vladao latinskim, na kojem je isključivo pisao svoja djela. Poznavao je također izvrsno prirodne znanosti, humanizam, antiku, starogrčku i starorimsku kulturu, astronomiju i botaniku. Osim što ga je krasila velika inteligencija, bio je veliki erudit.
Tri je godine bio rektorom u Ilirskom kolegiju u Loretu, u isto vrijeme kad je Bartul Kašić ondje bio službenim penitencijarom (ispovjednikom) za hrvatske hodočasnike. Osim toga, bio je rektorom kolegija u Rijeci.
Njegov prostorni djelokrug je bio velik. Propovijedao je i radio za velike knjižnice u Austriji (Graz, Beč), Hrvatskoj (Zagreb), Italiji (Trst).
Poznato je njegovo teološko djelo Mundus Marianus iz triju svezaka:
- Mundi Mariani Pars Prima. Maria Speculum Mundi Archetypi seu Divinitatis.
- Mundus Marianus, hoc est Maria Speculum Mundi Caelestis
- Mundus Marianus, sive Maria Speculum Mundi Sublunaris.
Iako je stvarao isključivo na latinskom, u radu je uvijek iskazivao veliku vezanost za domovinu Hrvatsku, spominjući hrvatske kulturne (Marulić) i vojne velikane (Kružić, Parižević), marijanska svetišta diljem Hrvatske (Trsat, Remete), a o domovini je zapisao "U ovoj kraljevini Hrvatskoj, nekoć vrlo moćnoj, a sada nemilo okljaštrenoj i potlačenoj osmanlijskom tiranijom...".
Na radu Lovre Grizogona poznati hrvatski mariolog Ante Katalinić je stekao doktorat.
- Hrčak Obnovljeni život, sv. 38. br. 5., 1983. Ante Katalinić: Mariološka usmjerenja Bartola Kašića (1575.—1650.)
- ↑ Hrvatski leksikon, A-K, 1996., članak Lovro Grizogono