Uzbekistan

Republika Uzbekistan O'zbekiston Respublikasi
Zastava Grb
Himna Nacionalna himna Republike Uzbekistan
Položaj Uzbekistana
Glavni grad	Taškent
Službeni jezik	uzbečki
Državni vrh
- Predsjednik	Islam Karimov
- Predsjednik Vlade	Šavkat Mirzijajev
Neovisnost	Od Sovjetskog Saveza 1. rujna 1991.
Površina	55. po veličini
- ukupno	447.400 km2
- % vode	4,9 %
Stanovništvo	42. po veličini
- ukupno (2006)	27.307.134
- gustoća	61/km2
Valuta	uzbekistanski som (100 tiyina)
Pozivni broj	+998
Vremenska zona	UTC +5
Internetski nastavak	.uz

Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more. Graniči na sjeveru i zapadu s Kazahstanom, na istoku s Kirgistanom i Tadžikistanom te na jugu s Turkmenistanom. Uzbekistan je jedna od 15 država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza.

Zemljopis

Više od 4/5 teritorija čine slabo naseljene ravnice, dijelovi velike Turanske nizine: na krajnjem zapadu Uzbekistanu pripada dio Ustjurtske visoravni i južna polovica Aralskog jezera (teško onečišćenog u doba Sovjetskog Saveza), a u središnjem dijelu nalazi se pustinja Kizilkum. Na istoku zemlje nalaze se planine, dijelovi Tien Šana, te Gissara i Alaya, u čijim podnožjima živi većina stanovništva. Najviši vrh je Beštor, 4.300 m.

Zapadni dio države zauzima autonomna republika Karakalpačka.

Povijest

Na području današnjeg Uzbekistana i okolnih zemalja postojale su u prvom tisućljeću prije Krista države Sogdiana i Baktrija koje su u doba Ahemenida dospjele pod vlast Perzijskog Carstva. U 8. stoljeću poslije Krista Arapi su donijeli Islam, a u 13. st. zemlja je bila dio države Džingis-kana. Uzbečka plemena, porijeklom turkijsko-mongolska, doselila su se na ovaj prostor u 15. i 16. stoljeću pod vlašću Abu'l-Hayr kana i njegovog unuka Muhameda Šajbanija čiji su nasljednici, dinastija Šajbanida, vladali do početka 17. stoljeća. Naslijedili su ih Aštarhanidi (Astrahanidi) pod čijom je vlašću snaga države opadala, pa je područje Uzbekistana tijekom 18. stoljeća podijeljeno na tri kanata: Hiva (jugoistočno od Aralskog jezera), Buhara i Kokand (u Ferganskoj dolini).

U drugoj polovici 19. stoljeća kanate je zauzelo Rusko Carstvo, a nakon oktobarske revolucije 1917. Središnja Azija bila je poprište pobune anti-boljševičkih gerilaca Basmači koja je ugušena tek sredinom 20-ih. Uzbečka Sovjetska Socijalistička Republika proglašena je 1924.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza i neovisnosti u zemlji su nastavili vladati vođe komunističke partije s kraja sovjetskog perioda, među kojima je i predsjednik Islam Karimov. Otvoreno suprotstavljanje vlastima se ne tolerira. U 1999. i 2004. u Uzbekistanu se dogodilo nekoliko terorističkih napada za koje vlasti okrivljuju radikalne islamiste.

Stanovništvo

Uzbekistan je najmnogoljudnija od bivših sovjetskih republika Središnje Azije. Većinu stanovništva čine Uzbeci, turkijski narod čija je religija tradicionalno sunitski Islam. Broj Tadžika, prve po veličini nacionalne manjine, je sporan, a iznosi od 5 do 30% stanovništva. U zemlji žive i Rusi (5,5%), te značajna korejska zajednica, rezultat Staljinovog prisilnog preseljenja u doba drugog svjetskog rata.

Gospodarstvo

Razvoj gospodarstva koče uplitanje države, restriktivni trgovinski propisi i nekonvertibilnost domaće valute udružena s visokom inflacijom. Poljoprivreda još uvijek dominira, a najvažnija grana je uzgoj pamuka. Značajan je i izvoz zlata te zemnog plina. BDP je u 2003. bio 1.700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.