Obična blitva: razlika između inačica

Obična blitva
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Koljeno:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Podrazred:	Caryophyllidae;
Red:	Caryophyllales;
Porodica:	Amaranthaceae;
Rod:	Beta;
Vrsta:	B. vulgaris;
Dvojno ime
	Beta vulgaris; L., 1753
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 2. prosinca 2024. u 17:25

Obična blitva (gajena blitva, lat. Beta vulgaris) lisnato je povrće tamnozelene boje iz porodice štirovki (Amaranthaceae). Razlikujemo dvije glavna oblika blitve koje se uzgajaju u Hrvatskoj. Prva uzgojni oblik blitve odlikuje se širokim mesnatim listovima u obliku "raščupanih" glavica ili rozeta s vrlo malom stabljikom. Drugi oblik blitve građen je tako da su joj listovi relativno mali u odnosu na debelu, jako razvijenu i mesnatu peteljku.

Opis

Beta vulgaris je cvjetnica iz porodice štirovki (Amaranthaceae) široko se uzgaja zbog jestivih listova i korijena u nekolikokultivirana oblika. Svaka od različitih oblike Beta vulgaris koristi se drugačije: (1) obična vrtna blitva uzgaja se kao vrtno povrće, (2) var. cicla se uzgaja zbog lišća bogatog hranjivim tvarima, (3) šećerna repa je komercijalno važna kao glavni izvor šećera, i (4) mangold, je sočna hrana za stoku. (5) cikla, B. vulgaris ssp. vulgaris var. conditiva. B. vulgaris izvorno je bio porijeklom s atlantske i sredozemne obale Europe, to je morska blitva, B. vulgaris ssp. maritima. Arheološki dokazi upućuju na to da se uzgaja najmanje od 1. stoljeća nove ere i da su se njezini različiti oblici razvili tijekom vremena.^[1]

Grupa vrtne blitve

Cikla se prvenstveno uzgaja zbog debelog mesnatog glavnog korijena koji se formira tijekom prve sezone. U drugoj sezoni izrasta visoka, razgranata stabljika s lišćem koja nosi grozdove sićušnih zelenih cvjetova koji se razvijaju u smeđe plutaste plodove koji se obično nazivaju sjemenke. Glavni korijen ima oblik od kuglastog do dugog i suženog. Boje kože i mesa obično su tamnoljubičastocrvene, iako su neke gotovo bijele ili narančaste. Cikla je dobar izvor riboflavina, kao i folata, mangana i antioksidansa betaina. Cikla bi trebala biti glatka, čvrsta i bez mrlja; primjerci srednje veličine su najnježniji. Često se konzerviraju, cijele ili izrezane, a često se ukisele, začine ili poslužuju u slatko-kiselom umaku. Listovi vrtne cikle mogu se kuhati ili jesti svježi ako se uberu mladi.^[1]

Grupa lisne blitve

Oblici B. vulgaris koji se uzgajaju zbog svojih jestivih listova različito su poznati, pri čemu se prave razlike između sorti s obojenim lisnim rebrima i onih s bijelim lisnim rebrima. Blitva je popularna vrtna biljka, a njezini listovi i stabljike obično se jedu u mnogim mediteranskim zemljama. Listovi su zeleni, a peteljke imaju boju od bijele preko žute do crvene. Pomalo gorkog okusa, blitva se obično kuha i često se koristi u juhama. Izvor je riboflavina, željeza i vitamina A, C i K.^[1]

Grupa šećerne repe

Šećerna repa je ekonomski najvažnija unutar skupine B. vulgaris. Razvijen u Njemačkoj u 18. stoljeću, njegov europski uzgoj potaknuo je Napoleon kao sredstvo borbe protiv britanske blokade uvezenog šećera. Sposobna je akumulirati do 22 posto saharoze u svom korijenu, šećerna repa čini oko jednu trećinu svjetske proizvodnje šećera.^[1]

Skupina stočne blitve

Uzgoj mangolda može potjecati čak iz prapovijesti. Iako se prvenstveno koristio kao hrana za životinje, mangel-wurzel je stekao popularnost kao vrtno povrće, jer su i korijen i lišće jestivi. U prosjeku, blijedi korijeni teže 4 kg (9 funti) svaki, iako je zabilježeno da neki teže i do 20 kg (44 funte). Slično šećernoj repi, mangold ima visok sadržaj saharoze.^[1]

Uzgoj

Blitva je dvogodišnja povrtna kultura koja se uzgaja zbog izuzetno hranjivog lišća. U prvoj godini vegetacije razvija lisnu rozetu sastavljenu od mnoštva spiralno poredanih listova. Druge godine vegetacije iz vegetativnog se pupa formira cvjetna stabljika koja naraste do dva metra visine. Uzgaja se u zapadnoj Europi, a kod nas najviše u primorskim krajevima.

Podvrste

Prehrambene vrijednosti

Blitva spada u niskokalorične namirnice kao i svo lisnato povrće jer pola šalice (100 grama) kuhane i ocijeđene blitve daje samo 20 kcal (84 kJ). Ovo povrće bogato je magnezijem, željezom i vitaminima B i C.

Priprema

Blitva u hladnjaku može izdržati i do tjedan dana, a kod pripremanja je potrebno listove dobro očistiti i oprati kroz mlaz vode. Radi očuvanja nutritivno vrijednih sastojaka, dovoljno je da se kuha otprilike 5 do 7 minuta. Može se pripremati kao špinat. U primorskim krajevima poslužuje se uz ribu tako da se kuhana prelije uljem uz dodatak češnjaka.

Izvori

↑ ^a ^b ^c ^d ^e Britannica Pristupljeno 15. listopada 2023.

Vanjske poveznice

PLIVAzdravlje - Blitva

Nedovršeni članak Obična blitva koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[Britannica-1] Britannica Pristupljeno 15. listopada 2023.

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+{{Taksokvir
-{{taksokvir
 | boja = lightgreen
-| naziv = Blitva
+| naziv = ''Obična blitva''
 | slika = Swiss Chard.jpg
 | regnum = [[biljke|Plantae]]
@@ Redak 9: / Redak 9: @@
 | ordo = [[Caryophyllales]]
 | familia = [[Amaranthaceae]]
-| genus = ''[[Beta (rod)|Beta]]''
+| genus = ''[[Beta (biljni rod)|Beta]]''
-| species = ''[[Beta vulgaris|B. vulgaris]]''
+| species = ''B. vulgaris''
-| subspecies = '''''B. v. vulgaris'''''
+| subspecies =
-| troimeno = ''Beta vulgaris'' subsp. ''vulgaris'' var. ''vulgaris''
+| dvoimeno=''Beta vulgaris''
+| dvoimeno_autorstvo= [[L.]], 1753
+| troimeno =
+| FCD = 1708
 }}
-'''Blitva''' ([[latinski|lat.]] ''Beta vulgaris'' subsp. ''vulgaris'' var. ''vulgaris'') lisnato je [[povrće]] tamnozelene [[boja|boje]] iz potporodice labode (''Chenopodiaceae''). Razlikujemo dvije glavna oblika blitve koje se uzgajaju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Prva uzgojni oblik blitve odlikuje se širokim mesnatim [[list]]ovima u obliku "raščupanih" glavica ili rozeta sa vrlo malom [[stabljika|stabljikom]]. Drugi oblik blitve građen je tako da su joj listovi relativno mali u odnosu na debelu, jako razvijenu i mesnatu peteljku.
+'''Obična blitva''' (gajena blitva, [[latinski|lat.]] ''Beta vulgaris'') lisnato je [[povrće]] tamnozelene [[boja|boje]] iz porodice štirovki (''Amaranthaceae''). Razlikujemo dvije glavna oblika blitve koje se uzgajaju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Prva uzgojni oblik blitve odlikuje se širokim mesnatim [[list]]ovima u obliku "raščupanih" glavica ili rozeta s vrlo malom [[stabljika|stabljikom]]. Drugi oblik blitve građen je tako da su joj listovi relativno mali u odnosu na debelu, jako razvijenu i mesnatu peteljku.
+== Opis ==
+''Beta vulgaris'' je cvjetnica iz porodice štirovki ([[Amaranthaceae]]) široko se uzgaja zbog jestivih listova i korijena u nekolikokultivirana oblika. Svaka od različitih oblike ''Beta vulgaris'' koristi se drugačije: (1) obična vrtna blitva uzgaja se kao vrtno povrće, (2) var. cicla se uzgaja zbog lišća bogatog hranjivim tvarima, (3) [[šećerna repa]] je komercijalno važna kao glavni izvor šećera, i (4) mangold, je sočna hrana za stoku. (5) [[cikla]], [[Beta vulgaris ssp. vulgaris var. conditiva|B. vulgaris ssp. vulgaris var. conditiva]]. ''B. vulgaris'' izvorno je bio porijeklom s atlantske i sredozemne obale [[Europa|Europe]], to je [[Morska blitva|morska blitva]],
+''[[Beta vulgaris ssp. maritima|B. vulgaris ssp. maritima]]''. Arheološki dokazi upućuju na to da se uzgaja najmanje od 1. stoljeća nove ere i da su se njezini različiti oblici razvili tijekom vremena.<ref name="Britannica ">[https://www.britannica.com/topic/Beta-vulgaris Britannica] Pristupljeno 15. listopada 2023.</ref>
+=== Grupa vrtne blitve ===
+[[Cikla]] se prvenstveno uzgaja zbog debelog mesnatog glavnog korijena koji se formira tijekom prve sezone. U drugoj sezoni izrasta visoka, razgranata stabljika s lišćem koja nosi grozdove sićušnih zelenih cvjetova koji se razvijaju u smeđe plutaste plodove koji se obično nazivaju sjemenke. Glavni korijen ima oblik od kuglastog do dugog i suženog. Boje kože i mesa obično su tamnoljubičastocrvene, iako su neke gotovo bijele ili narančaste. Cikla je dobar izvor [[riboflavin]]a, kao i [[folat]]a, [[mangan]]a i antioksidansa [[betain]]a. Cikla bi trebala biti glatka, čvrsta i bez mrlja; primjerci srednje veličine su najnježniji. Često se konzerviraju, cijele ili izrezane, a često se ukisele, začine ili poslužuju u slatko-kiselom umaku. [[Listovi]] vrtne cikle mogu se kuhati ili jesti svježi ako se uberu mladi.<ref name="Britannica "/>
+=== Grupa lisne blitve ===
+Oblici ''B. vulgaris'' koji se uzgajaju zbog svojih jestivih listova različito su poznati, pri čemu se prave razlike između sorti s obojenim lisnim rebrima i onih s bijelim lisnim rebrima. Blitva je popularna vrtna biljka, a njezini listovi i stabljike obično se jedu u mnogim mediteranskim zemljama. Listovi su zeleni, a peteljke imaju boju od bijele preko žute do crvene. Pomalo gorkog okusa, blitva se obično kuha i često se koristi u juhama. Izvor je riboflavina, željeza i vitamina A, C i K.<ref name="Britannica "/>
+=== Grupa šećerne repe ===
+[[Šećerna repa]] je ekonomski najvažnija unutar skupine ''B. vulgaris''. Razvijen u Njemačkoj u 18. stoljeću, njegov europski uzgoj potaknuo je ''[[Napoleon Bonaparte|Napoleon]]'' kao sredstvo borbe protiv britanske blokade uvezenog [[šećer]]a. Sposobna je akumulirati do 22 posto saharoze u svom korijenu, šećerna repa čini oko jednu trećinu svjetske proizvodnje šećera.<ref name="Britannica "/>
+=== Skupina stočne blitve ===
+Uzgoj [[mangold]]a može potjecati čak iz prapovijesti. Iako se prvenstveno koristio kao hrana za [[životinje]], mangel-wurzel je stekao popularnost kao vrtno povrće, jer su i korijen i lišće jestivi. U prosjeku, blijedi korijeni teže 4 kg (9 funti) svaki, iako je zabilježeno da neki teže i do 20 kg (44 funte). Slično šećernoj repi, mangold ima visok sadržaj [[Saharoza|saharoze]].<ref name="Britannica "/>
 == Uzgoj ==
-Blitva je dvogodišnja povrtna kultura koja se uzgaja zbog izuzetno hranjivog lišća. U prvoj godini vegetacije razvija lisnu rozetu sastavljenu od mnoštva spiralno poredanih listova.  Druge godine vegetacije iz vegetativnog se pupa formira cvjetna stabljika koja naraste do dva metra visine. Uzgaja se u zapadnoj [[Europa|Europi]], a kod nas najviše u primorskim krajevima.
+Blitva je dvogodišnja povrtna kultura koja se uzgaja zbog izuzetno hranjivog lišća. U prvoj godini vegetacije razvija lisnu rozetu sastavljenu od mnoštva spiralno poredanih listova. Druge godine vegetacije iz vegetativnog se pupa formira cvjetna stabljika koja naraste do dva metra visine. Uzgaja se u zapadnoj [[Europa|Europi]], a kod nas najviše u primorskim krajevima.
+== Podvrste ==
+# ''[[Beta vulgaris subsp. adanensis]]''
+# ''[[Beta vulgaris subsp. foliosa]]''
+# ''[[Beta vulgaris subsp. maritima]]''
+# ''[[Beta vulgaris subsp. orientalis]]''
+# ''[[Beta vulgaris subsp. vulgaris]]''
+# ''[[Beta vulgaris var. cicla]]''
+# ''[[Beta vulgaris var. pilosa]]''
+# ''[[Beta vulgaris var. rapacea]]''
+# ''[[Beta vulgaris var. rubra]]''
 == Prehrambene vrijednosti ==
-Blitva spada u [[kalorije|niskokalorične]] namimice kao i svo lisnato povrće jer pola šalice (100 grama) kuhane i ocijeđene blitve daje samo 20 kcal (84 kJ). Ovo povrće bogato je [[magnezij]]em, [[željezo]]m i vitaminima [[B-vitamin|B]] i [[C-vitamin|C]].
+Blitva spada u [[kalorije|niskokalorične]] namirnice kao i svo lisnato povrće jer pola šalice (100 grama) kuhane i ocijeđene blitve daje samo 20 kcal (84 kJ). Ovo povrće bogato je [[magnezij]]em, [[željezo]]m i vitaminima [[B-vitamin|B]] i [[C-vitamin|C]].
 == Priprema ==
-Blitva u [[hladnjak]]u može izdržati i do [[tjedan]] dana, a kod pripremanja je potrebno listove dobro očistiti i oprati kroz mlaz vode. Radi očuvanja nutritivno vrijednih sastojaka, dovoljno je da se kuha otprilike 5 do 7 minuta . Može se pripremati kao [[Špinat|špinat]]. U primorskim krajevima poslužuje se uz [[Riba|ribu]] tako da se kuhana prelije uljem uz dodatak [[Češnjak|češnjaka]].
+Blitva u [[hladnjak]]u može izdržati i do [[tjedan]] dana, a kod pripremanja je potrebno listove dobro očistiti i oprati kroz mlaz vode. Radi očuvanja nutritivno vrijednih sastojaka, dovoljno je da se kuha otprilike 5 do 7 minuta. Može se pripremati kao [[Špinat|špinat]]. U primorskim krajevima poslužuje se uz [[Riba|ribu]] tako da se kuhana prelije uljem uz dodatak [[češnjak]]a.
+== Izvori ==
+{{izvori}}
 == Vanjske poveznice ==
@@ Redak 32: / Redak 59: @@
 {{Mrva-biljke}}
-[[Kategorija:Lobodovke]]
+[[Kategorija:Blitva]]
 [[Kategorija:Povrće]]
+[[Kategorija:Flora Sjeverne Afrike]]
+[[Kategorija:Flora Sjeverne Europe]]
+[[Kategorija:Flora Indije]]
+[[Kategorija:Flora Pakistana]]
+[[Kategorija:Flora Irana]]
+[[Kategorija:Flora Iraka]]
+[[Kategorija:Flora Palestine (regija)]]
+[[Kategorija:Flora Sinaja]]
+[[Kategorija:Flora Jugoistočne Europe]]
+[[Kategorija:Flora Jugozapadne Europe]]
+[[Kategorija:Flora Saudijske Arabije]]
+[[Kategorija:Flora Zaljevskih država]]
+[[Kategorija:Flora Azorskih otoka]]