Prijeđi na sadržaj

Sport: razlika između inačica

Uredi poveznice
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjena
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
en:Wikipedia:COMMONNAME od naziva HR ministarstva do rubrika u medijima
dodana kategorija
 
(Nije prikazano 7 međuinačica 3 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Leicestersportingstatue.jpg|mini|220px|Kip [[nogomet]]aša, igrača [[ragbi]]ja i igrača [[kriket]]a.]]
[[Datoteka:Leicestersportingstatue.jpg|mini|220px|Kip [[nogomet]]aša, igrača [[ragbi]]ja i igrača [[kriket]]a.]]
'''Sport''' (od {{en|sport}}), rjeđe '''šport''' (prema [[Njemački jezik|njemačkom]] izgovoru), naziv je za fizičke aktivnosti koje [[čovjek]] izvodi iz natjecateljskih razloga.
'''Sport''' (od {{en|sport}} iz [[starofrancuski jezik|starofr.]] ''desport'': provoditi vrijeme, razonoditi se)<ref name=he> [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59859 šport] ''enciklopedija.hr''. [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]. Pristupljeno 19. studenoga 2022. </ref> ili '''šport''' (prema [[Njemački jezik|njem.]] izgovoru),<ref name=he/> naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.


Riječ sport nekad je označavala svaku [[igra|igru]] i [[zabava|zabavu]]. Danas se pod pojmom sport podrazumijevaju različite motoričke aktivnosti varijabilnog i dinamičkog karaktera u kojima na specifičan način dolazi do punog izražaja sportaševe sposobnosti, osobine i znanja u treningu i natjecanju.
Nekad je označavala svaku [[igra|igru]] i [[zabava|zabavu]]. Danas podrazumijeva različite motoričke aktivnosti promijenjivih obilježja i inteziteta u kojima na propisane načine dolazi do punoga izražaja sportaševih sposobnosti, osobina i znanja u treningu i natjecanju.


Prema definiciji i razini sport može biti vrhunski odnosno selektivni i masovni tj. neselektivni. U području sporta egzistira nekoliko sustava a to su: profesionalni sport, amaterski sport, rekreacijski sport, školski sport i sport osoba s invaliditetom.
Prema određenju i razini može biti profesionalan („vrhunski”, „selekcijski”) i masovan. U području sporta postoji nekoliko sustava: profesionalni, amaterski, rekreacijski, školski i sport osoba s invaliditetom.
Neki od razloga mogu biti razonoda, razvijanje tijela, poboljšanje sposobnosti, natjecateljski duh i tako dalje. Krovna organizacija svjetskoga sporta je [[Međunarodni olimpijski odbor]] koji je osnovan u [[Pariz]]u [[1894.]] godine.<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/2022/ šport], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 12. srpnja 2022.</ref> Zakonima Republike [[Hrvatska|Hrvatske]] uređena su i pitanja iz područja sporta. Dva najvažnija su:
Neki od razloga mogu biti razonoda, razvijanje tijela, poboljšanje sposobnosti, natjecateljski duh itd. Krovna organizacija svjetskoga športa je [[Međunarodni olimpijski odbor]] koji je osnovan u [[Pariz]]u [[1894.]] godine.<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/2022/ šport], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 12. srpnja 2022.</ref> Zakonima [[Hrvatska| Republike Hrvatske]] uređena su i pitanja iz područja sporta. Dva najvažnija su:
* Zakon o sportu<ref>Zakon o sportu (»Narodne novine«, br. {{nn|2006_06_71_1704}}, {{nn|2010_11_124_3209}}, {{nn|2011_11_124_2482}}, {{nn|2012_07_86_1965}}, {{nn|2013_07_94_2129}}, {{nn|2015_08_85_1650}}, {{nn|2016_03_19_580}} – ispravak, {{nn|2019_10_98_1972}}, {{nn|2020_04_47_953.html}} i {{nn|2020_07_77_1463}} – uredba).</ref>
* Zakon o sportu<ref>Zakon o sportu (»Narodne novine«, br. {{nn|2006_06_71_1704}}, {{nn|2010_11_124_3209}}, {{nn|2011_11_124_2482}}, {{nn|2012_07_86_1965}}, {{nn|2013_07_94_2129}}, {{nn|2015_08_85_1650}}, {{nn|2016_03_19_580}} – ispravak, {{nn|2019_10_98_1972}}, {{nn|2020_04_47_953.html}} i {{nn|2020_07_77_1463}} – uredba).</ref>
* Zakon o udrugama<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.upsos.hr/dolje/law.php |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20050830154424/http://www.upsos.hr/dolje/law.php |archive-date=30. kolovoza 2005. |access-date=19. kolovoza 2005.}}</ref>
* Zakon o udrugama<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.upsos.hr/dolje/law.php |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20050830154424/http://www.upsos.hr/dolje/law.php |archive-date=30. kolovoza 2005. |access-date=19. kolovoza 2005.}}</ref>

== Nazivlje ==
Oblici ''sport'' i ''šport'' jednakopravni su u uporabi u [[hrvatski jezik|hrvatskomu jeziku]].<ref> [https://www.archery.hr/vijesti/komunikacijski-seminar-hoo-sport-ili-sport „Komunikacijski seminar HOO; sport ili šport?”] ''archery.hr''. Hrvatski streličarski savez. Objavljeno 22. prosinca 2020. Pristupljeno 19. studenoga 2022. </ref> Pitanje standardnoga oblika predmetom je brojnih rasprava, najčešće politički motiviranih, ovisno o političkom sustavu koji je provodio normiranje.<ref> Horvatić, Ivica: „Zašto ''sport'' i ''šport'' u sredstvima javnog priopćavanja?”, u: ''Trenutak sadašnjosti u učenju jezika'', Zagreb, 1993., str. 111-115. </ref> [[Etimologija|Etimološki]], [[imenica]] ''sport'' [[francuski jezik|francuskoga]] je podrijetla (od starofr. ''desport''), i kao takva je prihvaćena kao međunarodnica posredovanjem [[engleski jezik|engleskoga jezika]]. U [[hrvatski jezik]] ušla je dvama oblicima različitih početnih suglasničkih skupina (''šp-'' i ''sp-''), povezanih s njihovim posrednicima (engleskim i njemačkim jezikom).<ref name=bašić> Bašić, Nataša: „Sport i šport u hrvatskome”, ''[[Jezik (časopis)|Jezik]]'', sv. 47, br. 2 (1999.), str. 52-62. {{Hrčak|id=113767}} </ref>


== Podjela ==
== Podjela ==


Nekim sportom se čovjek može baviti: [[Rekreacija|rekreacijski]], amaterski i profesionalno.
Sportom se čovjek može baviti [[Rekreacija|rekreacijski]], amaterski i profesionalno, a dijele se na samostalne (pojedinačne) i ekipne (skupne).

sportove dijelimo na dvije grupe: grupne i samostalne.

U grupne (zajedničke) sportove spadaju svi sportovi koji se izvode grupno, gdje najveće mjesto zauzimaju sportske [[igra|igre]], kao na primjer [[nogomet]], [[košarka]], [[hokej na ledu]] i [[hokej na travi]] i tako dalje, ali tu također spadaju i sportovi kao sto su [[splavarenje]], [[potezanje konopa]] itd.

U samostalne (pojedinačne) sportove spadaju sportovi gdje se pojedinac sam zalaže za svoje uspjehe.
U pojedinačne sportove spadaju [[tenis]], [[golf]], [[šah]], [[karate]], [[judo]] te ostali [[borilački športovi|borilački sportovi]], [[atletika]], [[triatlon]], [[športska gimnastika|sportska gimnastika]], [[ritmička gimnastika]], [[plivanje]], [[fitnes]], [[pikado]], [[biljar]] i mnogi drugi...

Napomena: U mnogim pojedinačnim sportskim disciplinama na službenim natjecanjima bodovi pojedinačnih sudionika se zbrajaju da bi se dobio ekipni pobjednik, to jest klub koji je imao najbolje natjecatelje.

Neki sportovi mogu se izvoditi pojedinačno ili grupno, te u parovima.
Tu spadaju [[tenis]], [[badminton]], [[umjetničko klizanje]], [[veslanje]], kajak, kanu, skokovi u vodu i mnogi drugi.

sport može biti natjecateljskog ili slobodnog karaktera.


Ekipnim športovima pribrajaju se svi oni u kojima se do ostvarenja cilja (pobjede) dolazi djelovanjem u skupini (ekipi, timu), po propisanim i utvrđenim pravilima. U samostalnim (pojedinačnim) sportovima pojedinac se sam zalaže za svoje uspjehe. Neki sportovi mogu se izvoditi pojedinačno ili skupno, te u parovima.
Natjecateljski karakter je kada sportaši nastupaju na natjecanjima u želji za postizanjem vrhunski rezultata.


Svaki sport može biti natjecateljskoga ili slobodnoga karaktera (pr. [[planinarenje]]), ovisno o načinu izvođenja.
Slobodni ([[amater]]ski) karakter je kada se sportaši bave sportom iz njima poznatih razloga, a najčešće su to [[zdravstvo|zdravstveni]] razlozi! Npr. [[planinarenje]] je odlično za dišni sustav, a također dobro djeluje i na mišićni i krvožilni sustav čovjeka.


== Popis sportova ==
== Razredba ==
Postoje brojne podjele sportova, i teško je napraviti potpuno točno razgraničenje. Često se govori o [[Olimpijske igre#Olimpijski športovi|olimpijskim sportovima]], tj. onima koji su u programu zimskih ili ljetnih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] te o ostalim, neolimpijskim sportovima. Postoje i sportovi kao što su [[moderni petoboj]] ili [[triatlon]] koju su u stvari spoj nekoliko različitih sportova, te dakle spadaju u zasebnu kategoriju. Ipak, evo popisa sportova po grupama (neki sportovi očito spadaju u više kategorija, ali su navedeni samo u jednoj!):
Postoje brojne podjele sportova, i teško je napraviti potpuno točno razgraničenje. Često se govori o [[Olimpijske igre#Olimpijski športovi|olimpijskim sportovima]], tj. onima koji su u programu [[ZOI|Zimskih]] ili [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnih olimpijskih igara]] te o ostalim, neolimpijskim sportovima. Postoje i športovi kao što su [[moderni petoboj]] ili [[triatlon]] koji su spoj nekoliko različitih sportova, i time spadaju u zasebnu kategoriju.


===[[Atletika]]===
===[[atletika]]===
* bacačke discipline (disk, koplje, kugla, kladivo)
* bacačke discipline ([[Bacanje diska|disk]], [[Bacanje koplja|koplje]], [[Bacanje kugle|kugla]], [[Bacanje kladiva|kladivo]])
* trkačke discipline (sprint, srednje pruge, duge pruge, visoke i niske prepone, štafete)
* trkačke discipline (sprint, srednje pruge, duge pruge, visoke i niske prepone, štafete)
* skokovi (vis, dalj, troskok, motka)
* skokovi ([[Skok u vis|vis]], [[Skok u dalj|dalj]], [[troskok]], [[Skok s motkom|motka]])
* višeboj
* višeboj ([[sedmoboj]] i [[desetoboj]])


=== Ekipni sportovi s loptom ===
=== ekipni sportovi s loptom ===
{{glavni|Športovi s loptom}}
{{glavni|Športovi s loptom}}


Ekipni sportovi s loptom razvili su se iz [[srednjoamerička igra loptom|srednjoameričke igre loptom]]:
Razvili su se iz [[srednjoamerička igra loptom|srednjoameričke igre loptom]]:
* [[američki nogomet]]
* [[američki nogomet]]
* [[australski nogomet]]
* [[australski nogomet]]
Redak 56: Redak 45:
* [[odbojka]]
* [[odbojka]]
* [[odbojka na pijesku]]
* [[odbojka na pijesku]]
* [[ragbi]] (zajednički naziv za dva sporta - [[ragbijska unija]] i [[ragbijska liga]], nekad se spominje i kao američki nogomet ali potpuno pogrešno)
* [[rugby]] (zajednički naziv dvaju sportova - [[ragbijska unija]] i [[ragbijska liga]])
* [[rukomet]]
* [[rukomet]]
* [[rukomet na pijesku]]
* [[rukomet na pijesku]]
Redak 69: Redak 58:


=== sportovi u kojima se loptica udara palicom ili batom ===
=== sportovi u kojima se loptica udara palicom ili batom ===
* [[bandy|bendi]] ili [[bandy]]
* [[bandy]]
* [[baseball]]
* [[baseball]]
* [[golf]]
* [[golf]]
Redak 81: Redak 70:
* [[polo]]
* [[polo]]
* [[skater hokej]]
* [[skater hokej]]
* [[softbol]]
* [[softball]]
* [[ulični hokej]]
* [[ulični hokej]]


Redak 87: Redak 76:
* [[cestovni biciklizam]]
* [[cestovni biciklizam]]
* [[ciklokros]]
* [[ciklokros]]
* [[biciklizam na pisti]]
* [[dvoranski biciklizam]]
* [[brdski biciklizam]]
* [[brdski biciklizam]]


Redak 94: Redak 83:
* [[ritmička gimnastika]]
* [[ritmička gimnastika]]
* opća gimnastika
* opća gimnastika
* [[športska gimnastika|sportska gimnastika]]
* [[športska gimnastika]]
* [[športska akrobatika|sportska akrobatika]]
* [[športska akrobatika]]
* [[trampolin (šport)|trampolin]]
* [[trampolin (šport)|trampolin]]
*[[ples]]
* [[ples]]


=== sportovi snage ===
=== sportovi snage ===
Redak 113: Redak 102:
* [[pikado]]
* [[pikado]]


=== Vodeni sportovi ===
=== vodeni sportovi ===
* [[jedrenje]]
* [[jedrenje]]
* [[kajak i kanu na mirnim vodama]]
* [[kajak i kanu na mirnim vodama]]
Redak 119: Redak 108:
* [[ronjenje na dah]]
* [[ronjenje na dah]]
* [[orijentacijsko ronjenje]]
* [[orijentacijsko ronjenje]]
* [[plivanje]]
* [[Plivanje (sport)|plivanje]]
* [[sinkronizirano plivanje]]
* [[sinkronizirano plivanje]]
* [[vaterpolo]]
* [[vaterpolo]]
Redak 131: Redak 120:
* [[bob]]
* [[bob]]
* [[brzo klizanje]]
* [[brzo klizanje]]
* [[brzo klizanje na kratkim stazama]] (short track)
* [[brzo klizanje na kratkim stazama]]
* [[curling]]
* [[curling]]
* [[hokej na ledu]]
* [[hokej na ledu]]
Redak 148: Redak 137:
* [[triatlon]]
* [[triatlon]]


=== Borilački sportovi i vještine ===
=== borilački sportovi i vještine ===
* [[Aikido]]
* [[Aikido]]
* [[Arnis]]
* [[Arnis]]
Redak 164: Redak 153:
* [[KungFu]]
* [[KungFu]]
* [[Mačevanje]]
* [[Mačevanje]]
* [[Mješovite borilačke vještine]] (MMA (engl. Mixed Martial Arts), ultimate fighting, free-fight)
* [[Mješovite borilačke vještine]] (MMA (engl. ''Mixed Martial Arts''), ultimate fighting, free-fight)
* [[Ninjutsu]]
* [[Ninjutsu]]
* [[Taekwondo]]
* [[Taekwondo]]
Redak 171: Redak 160:
* [[Savate boks]]
* [[Savate boks]]


=== Loptački sportovi ===
=== loptački sportovi ===
* [[picigin]]
* [[picigin]]
* [[zoga falu]]
* [[zoga falu]]


=== Moto-sportovi ===
=== moto-sportovi ===
* [[automobilizam]]
* [[automobilizam]]
* [[DTM]]
* [[DTM]]
Redak 185: Redak 174:
* [[rally]]
* [[rally]]


=== Konjički sportovi ===
=== konjički sportovi ===
* [[kasačke utrke]]
* [[kasačke utrke]]
* [[konjičke utrke]]
* [[konjičke utrke]]
Redak 191: Redak 180:
* [[polo]]
* [[polo]]


=== Ekstremni sportovi ===
=== ekstremni sportovi ===
* [[alpinizam]]
* [[alpinizam]]
* [[base skokovi]]
* [[base skokovi]]
Redak 197: Redak 186:
* [[bungee skokovi]]
* [[bungee skokovi]]
* [[ekstremni biciklizam]]
* [[ekstremni biciklizam]]
* [[ice climbing]] (penjanje po ledu)
* [[penjanje po ledu]]
* [[kitesurfing]]
* [[kitesurfing]]
* [[padobranstvo]] (parachuting)
* [[padobranstvo]]
* [[paintball]]
* [[paintball]]
* [[Padobransko jedrenje|paragliding]]
* [[padobransko jedrenje]]
* [[planinarenje]]
* [[planinarenje]]
* [[pustolovne utrke]]
* [[pustolovne utrke]]
Redak 208: Redak 197:
* [[skateboarding]]
* [[skateboarding]]
* [[skijanje na vodi]]
* [[skijanje na vodi]]
* [[slobodno penjanje]] (free climbing)
* [[slobodno penjanje]]
* [[športsko penjanje|sportsko penjanje]]
* [[športsko penjanje]]
* [[trekking]]
* [[trekking]]
* [[zmajarenje]]
* [[zmajarenje]]


=== Misaone igre ===
=== misaone igre ===
* [[bridž]]
* [[bridž]]
* [[šah]]
* [[šah]]


=== Tradicionalni sportovi ===
=== tradicijske igre ===
* [[potezanje konopa]]
* [[potezanje konopa]]
* [[Sinjska alka]]
* [[Sinjska alka]]
Redak 224: Redak 213:
* [[potezanje klipa]]
* [[potezanje klipa]]


== Uloga sporta u društvu ==
== Uloga u društvu ==
[[Australska biskupska konferencija]] objavila je [[25. rujna]] [[2014.]]<ref>[http://www.accsport.asn.au/acc-information/news/bishops-put-sport-forefront-social-justice-statement Bishops put Sport at the forefront of Social Justice Statement], Associated & Catholic Colleges of WA, 25. rujna 2014. {{eng oznaka}}</ref> izjavu o društvenoj pravdi ''[[Kruna za Australiju. Dati maksimum u našoj športskoj naciji|Kruna za Australiju. Dati maksimum u našoj sportskoj naciji]]''<ref>[http://www.socialjustice.catholic.org.au/publications/social-justice-statement-2014-15 Social Justice Statement 2014-15. A Crown for Australia. Striving for the best in our sporting nation.], Australian Catholic Social Justice Council (sadrži zapise u formatima pdf, video, ppt i doc, te poveznicu na YouTube) {{eng oznaka}}</ref> u kojem ističu odgojnu ulogu sporta, naročito među mladima, te upozoravaju na društvenu opasnost ako se iz vidika izgube istinske sportske vrijednosti, povlađujući samo novcu i uspjehu.<ref name="radiovatikan-hr">{{Citiranje weba|title=Šport treba braniti od športskih pretjerivanja|url=http://www.archivioradiovaticana.va/storico/2014/09/20/%C3%85%C2%A1port_treba_braniti_od_%C3%85%C2%A1portskih_pretjerivanja/cro-826453|access-date=2022-11-14|website=www.archivioradiovaticana.va}}</ref><!-- Radio Vatikan govori "dokument objavljen prošlih dana", kao da je prije 20. rujna, australske katoličke stranice od 24. rujna "Last week the Australian Catholic Bishops Conference launched the Catholic Bishops’ Social Justice Statement at St Mary’s Cathedral in Sydney." http://mediablog.catholic.org.au/?p=3260, dok http://www.socialjustice.catholic.org.au/publications/social-justice-statement-2014-15 govori 25. rujna objavio je tu vijest--> U dokumentu stoji da se predlaže potanak ispit savjesti o tomu kako se živi sport, jer događa se da se mentalitet pobjede po svaku cijenu naglo proširio i u neprofesionalnom sportu do te mjere "da su i najmlađi izloženi pritisku zbog postizanja rezultata, da igraju i kad su ozlijeđeni, da krše pravila te da ne poštuju duh igre".<ref name="radiovatikan-hr"/> U dokumentu su australski katolički biskupi izričito osudili svaki doping i pozvali da se popularnim sportašima ne tolerira nasilno ponašanje izvan igrališta te da se ne smije nijekati da sustav nema ništa s tim zastranjenjima.<ref name="radiovatikan-hr"/> sport je zrcalo društva, odražava ono najbolje što pojedinci i nacija posjeduju, ali isto tako i najtamniju stranu društva, što za posljedicu ima da se zajednica previše navikava na nasilje, zloporabu droga i alkohola, bilo da se radi o sportašima ili o promatračima sporta, bilo da se radi o natjecanju ili izvan, zatim problem porasta nezakonitih oklada (koje su same po sebi kao kocka grijeh), korupcije i zločina u svezi s time "ozbiljno prijete cjelovitosti sporta i njegovoj sposobnosti da izgrađuje zajednicu."<ref name="radiovatikan-hr"/> Vjernici su pozvani prepoznati istinski sport, jer u njemu je obnoviteljska snaga za sve ljude, osobito za najslabije.<ref name="radiovatikan-hr"/>
[[Australska biskupska konferencija]] objavila je [[25. rujna]] [[2014.]]<ref>[http://www.accsport.asn.au/acc-information/news/bishops-put-sport-forefront-social-justice-statement Bishops put Sport at the forefront of Social Justice Statement], Associated & Catholic Colleges of WA, 25. rujna 2014. {{eng oznaka}}</ref> izjavu o društvenoj pravdi ''Kruna za Australiju. Dati maksimum u našoj sportskoj naciji''<ref>[http://www.socialjustice.catholic.org.au/publications/social-justice-statement-2014-15 Social Justice Statement 2014-15. A Crown for Australia. Striving for the best in our sporting nation.], Australian Catholic Social Justice Council (sadrži zapise u formatima pdf, video, ppt i doc, te poveznicu na YouTube) {{eng oznaka}}</ref> u kojem ističu odgojnu ulogu sporta, naročito među mladima, te upozoravaju na društvenu opasnost ako se iz vidika izgube istinske sportske vrijednosti, povlađivanjem samo novcu i uspjehu.<ref name="radiovatikan-hr">{{Citiranje weba|title=Šport treba braniti od športskih pretjerivanja|url=http://www.archivioradiovaticana.va/storico/2014/09/20/%C3%85%C2%A1port_treba_braniti_od_%C3%85%C2%A1portskih_pretjerivanja/cro-826453|access-date=2022-11-14|website=www.archivioradiovaticana.va}}</ref><!-- Radio Vatikan govori "dokument objavljen prošlih dana", kao da je prije 20. rujna, australske katoličke stranice od 24. rujna "Last week the Australian Catholic Bishops Conference launched the Catholic Bishops’ Social Justice Statement at St Mary’s Cathedral in Sydney." http://mediablog.catholic.org.au/?p=3260, dok http://www.socialjustice.catholic.org.au/publications/social-justice-statement-2014-15 govori 25. rujna objavio je tu vijest--> U dokumentu stoji da se predlaže potanak ispit savjesti o tomu kako se živi sport, jer događa se da se mentalitet pobjede po svaku cijenu naglo proširio i u neprofesionalnom sportu do te mjere „da su i najmlađi izloženi pritisku zbog postizanja rezultata, igraju i kad su ozlijeđeni, krše pravila te ne poštuju duh igre”.<ref name="radiovatikan-hr"/> U dokumentu su australski katolički biskupi izričito osudili svaki doping i pozvali na kažnjavanje nasilnoga ponašanja izvan igrališta i na odgovornost športskoga sustava za ponašanje profesionalnih igrača.<ref name="radiovatikan-hr"/> Sport je zrcalo društva, odražava ono najbolje što pojedinci i nacija posjeduju, ali isto tako i najtamniju stranu društva, što za posljedicu može imati navikavanje na [[nasilje]], zloporabu droga i [[Alkoholizam|alkohola]], bilo da se radi o sportašima ili o promatračima sporta, bilo o natjecanju ili izvan, zatim problem porasta nezakonitih oklada (kockanja), korupcije i zločina u svezi s time „ozbiljno prijete cjelovitosti sporta i njegovoj sposobnosti da izgrađuje zajednicu”.<ref name="radiovatikan-hr"/> Vjernici su pozvani prepoznati istinski sport, jer u njemu je obnoviteljska snaga za sve ljude, osobito za najslabije.<ref name="radiovatikan-hr"/>


== Citati ==
== Citati ==
Redak 235: Redak 224:


[[Kategorija:Šport| ]]
[[Kategorija:Šport| ]]
[[Kategorija:Društveni događaji]]

Posljednja izmjena od 29. studenoga 2024. u 15:17

Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa.

Sport (od eng. sport iz starofr. desport: provoditi vrijeme, razonoditi se)[1] ili šport (prema njem. izgovoru),[1] naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.

Nekad je označavala svaku igru i zabavu. Danas podrazumijeva različite motoričke aktivnosti promijenjivih obilježja i inteziteta u kojima na propisane načine dolazi do punoga izražaja sportaševih sposobnosti, osobina i znanja u treningu i natjecanju.

Prema određenju i razini može biti profesionalan („vrhunski”, „selekcijski”) i masovan. U području sporta postoji nekoliko sustava: profesionalni, amaterski, rekreacijski, školski i sport osoba s invaliditetom. Neki od razloga mogu biti razonoda, razvijanje tijela, poboljšanje sposobnosti, natjecateljski duh itd. Krovna organizacija svjetskoga športa je Međunarodni olimpijski odbor koji je osnovan u Parizu 1894. godine.[2] Zakonima Republike Hrvatske uređena su i pitanja iz područja sporta. Dva najvažnija su:

  • Zakon o sportu[3]
  • Zakon o udrugama[4]

Nazivlje

Oblici sport i šport jednakopravni su u uporabi u hrvatskomu jeziku.[5] Pitanje standardnoga oblika predmetom je brojnih rasprava, najčešće politički motiviranih, ovisno o političkom sustavu koji je provodio normiranje.[6] Etimološki, imenica sport francuskoga je podrijetla (od starofr. desport), i kao takva je prihvaćena kao međunarodnica posredovanjem engleskoga jezika. U hrvatski jezik ušla je dvama oblicima različitih početnih suglasničkih skupina (šp- i sp-), povezanih s njihovim posrednicima (engleskim i njemačkim jezikom).[7]

Podjela

Sportom se čovjek može baviti rekreacijski, amaterski i profesionalno, a dijele se na samostalne (pojedinačne) i ekipne (skupne).

Ekipnim športovima pribrajaju se svi oni u kojima se do ostvarenja cilja (pobjede) dolazi djelovanjem u skupini (ekipi, timu), po propisanim i utvrđenim pravilima. U samostalnim (pojedinačnim) sportovima pojedinac se sam zalaže za svoje uspjehe. Neki sportovi mogu se izvoditi pojedinačno ili skupno, te u parovima.

Svaki sport može biti natjecateljskoga ili slobodnoga karaktera (pr. planinarenje), ovisno o načinu izvođenja.

Razredba

Postoje brojne podjele sportova, i teško je napraviti potpuno točno razgraničenje. Često se govori o olimpijskim sportovima, tj. onima koji su u programu Zimskih ili Ljetnih olimpijskih igara te o ostalim, neolimpijskim sportovima. Postoje i športovi kao što su moderni petoboj ili triatlon koji su spoj nekoliko različitih sportova, i time spadaju u zasebnu kategoriju.

atletika

ekipni sportovi s loptom

Podrobniji članak o temi: Športovi s loptom

Razvili su se iz srednjoameričke igre loptom:

sportovi u kojima se loptica udara reketom

sportovi u kojima se loptica udara palicom ili batom

Biciklizam

Gimnastika

sportovi snage

sportovi preciznosti

vodeni sportovi

sportovi na snijegu i ledu

Podrobniji članak o temi: Zimski športovi

sportovi s više sportskih disciplina

borilački sportovi i vještine

loptački sportovi

moto-sportovi

konjički sportovi

ekstremni sportovi

misaone igre

tradicijske igre

Uloga u društvu

Australska biskupska konferencija objavila je 25. rujna 2014.[8] izjavu o društvenoj pravdi Kruna za Australiju. Dati maksimum u našoj sportskoj naciji[9] u kojem ističu odgojnu ulogu sporta, naročito među mladima, te upozoravaju na društvenu opasnost ako se iz vidika izgube istinske sportske vrijednosti, povlađivanjem samo novcu i uspjehu.[10] U dokumentu stoji da se predlaže potanak ispit savjesti o tomu kako se živi sport, jer događa se da se mentalitet pobjede po svaku cijenu naglo proširio i u neprofesionalnom sportu do te mjere „da su i najmlađi izloženi pritisku zbog postizanja rezultata, igraju i kad su ozlijeđeni, krše pravila te ne poštuju duh igre”.[10] U dokumentu su australski katolički biskupi izričito osudili svaki doping i pozvali na kažnjavanje nasilnoga ponašanja izvan igrališta i na odgovornost športskoga sustava za ponašanje profesionalnih igrača.[10] Sport je zrcalo društva, odražava ono najbolje što pojedinci i nacija posjeduju, ali isto tako i najtamniju stranu društva, što za posljedicu može imati navikavanje na nasilje, zloporabu droga i alkohola, bilo da se radi o sportašima ili o promatračima sporta, bilo o natjecanju ili izvan, zatim problem porasta nezakonitih oklada (kockanja), korupcije i zločina u svezi s time „ozbiljno prijete cjelovitosti sporta i njegovoj sposobnosti da izgrađuje zajednicu”.[10] Vjernici su pozvani prepoznati istinski sport, jer u njemu je obnoviteljska snaga za sve ljude, osobito za najslabije.[10]

Citati

»Odgajajte mlade za istinske vrijednosti sporta, a ne za pretjerano nadmetanje i agresivnost. «
(Papa Franjo u poruci sudionicima Međunarodnoga seminara o temi „Treneri: Odgojitelji osobe“, koji je u Rimu organizirao odjel Crkva i sport, Papinskoga vijeća za laike.[11])

Izvori

  1. ↑ a b šport enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 19. studenoga 2022.
  2. ↑ šport, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 12. srpnja 2022.
  3. ↑ Zakon o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20. – uredba).
  4. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. kolovoza 2005. Pristupljeno 19. kolovoza 2005. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  5. ↑ „Komunikacijski seminar HOO; sport ili šport?” archery.hr. Hrvatski streličarski savez. Objavljeno 22. prosinca 2020. Pristupljeno 19. studenoga 2022.
  6. ↑ Horvatić, Ivica: „Zašto sport i šport u sredstvima javnog priopćavanja?”, u: Trenutak sadašnjosti u učenju jezika, Zagreb, 1993., str. 111-115.
  7. ↑ Bašić, Nataša: „Sport i šport u hrvatskome”, Jezik, sv. 47, br. 2 (1999.), str. 52-62. (Hrčak)
  8. ↑ Bishops put Sport at the forefront of Social Justice Statement, Associated & Catholic Colleges of WA, 25. rujna 2014. (engl.)
  9. ↑ Social Justice Statement 2014-15. A Crown for Australia. Striving for the best in our sporting nation., Australian Catholic Social Justice Council (sadrži zapise u formatima pdf, video, ppt i doc, te poveznicu na YouTube) (engl.)
  10. ↑ a b c d e Šport treba braniti od športskih pretjerivanja. www.archivioradiovaticana.va. Pristupljeno 14. studenoga 2022.
  11. ↑ Papa Franjo: Treneri imaju odgajati mlade za istinske vrijednosti sporta, Radio Vatikan na hrvatskom jeziku, 14. svibnja 2015.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sport&oldid=7078135"