Prijeđi na sadržaj

Beogradski mir: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 5.43.97.18 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo
Oznaka: brzo uklanjanje
+Kategorija:Mirovni sporazumi Habsburške Monarhije; ± 2 kategorije uz pomoć dodatka HotCat
 
(Nije prikazano 6 međuinačica 6 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{dodaj infookvir|ugovor}}
'''Beogradski mir''' ([[Ruski jezik|ruski]]:''Белградский мир'', [[Turski jezik|turski]]:''Belgrad antlaşması'') bio je mirovni ugovor kojega su [[18. rujna]] [[1739.]] u [[Beograd|Beogradu]] potpisali [[Osmansko carstvo]] i [[Habsburška Monarhija]].
'''Beogradski mir''' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Белградский мир'', [[Turski jezik|turski]]: ''Belgrad antlaşması'') bio je mirovni ugovor kojega su [[18. rujna]] [[1739.]] u [[Beograd]]u potpisali [[Osmansko Carstvo]] i Habsburška Monarhija.


Tim ugovorom prekinuta su neprijateljstva nakon dvogodišnjeg [[Rusko-turski rat 1735.-1739.|Rusko-turskog rata 1735.-1739.]], za kojeg se [[Habsburška Monarhija|Austrija]] pridružila [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] u borbi protiv [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Na osnovi tog mirovnog sporazuma Austrija je morala ustupiti sjevernu Srbiju s Beogradom (koje je dobila nakon [[Požarevački mir|Požarevačkog mira 1718.]]) [[Osmansko carstvo|Osmanskom carstvu]], a [[Oltenija]] (ili Mala Vlaška), je na osnovi već ranije potpisanog [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] iz [[1718.]] godine, pripala [[Vlaška (pokrajina)|Vlaškoj]] (Osmanskoj vazalnoj tvorevini).
Tim ugovorom prekinuta su neprijateljstva nakon dvogodišnjeg [[Rusko-turski rat 1735.1739.|Rusko-turskog rata 1735.1739.]], za kojeg se Habsburška Monarhija pridružila [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] u borbi protiv [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Na osnovi tog mirovnog sporazuma Austrija je morala ustupiti sjevernu [[Srbija|Srbiju]] s Beogradom (koje je dobila nakon Požarevačkog mira 1718.) Osmanskom Carstvu, a [[Oltenija]] (ili Mala Vlaška) je na osnovi već ranije potpisanog [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] iz [[1718.]] godine, pripala [[Kneževina Vlaška|Vlaškoj]] (Osmanskoj [[Vazal|vazalnoj]] tvorevini).


Crta razgraničenja između dotad zaraćenih strana bile su rijeke; [[Sava]] i [[Dunav]]. Nakon habsburgškog potpisivanja mirovnog ugovora i Rusija je bila primorana ubrzo nakon toga s Osmanlijama sklopiti [[Mir iz Niša]], na osnovi kojeg je mogla izgraditi utvrdu [[Azov]], te je time dobivala uporište na [[Crno more|Crnom moru]]<ref name = Williams >{{cite book | title = The Historians' History of the World | author = Henry Smith Williams | publisher = Hooper and Jackson LTD | year = 1909 | page = 410 }}{{eng oznaka}}</ref>.
Crta [[Granica|razgraničenja]] između dotad zaraćenih strana bile su rijeke; [[Sava]] i [[Dunav]]. Nakon habsburškog potpisivanja [[Mirovni sporazum|mirovnog ugovora]] i Rusko Carstvo je bilo primorana ubrzo nakon toga s Osmanlijama sklopiti [[Mir iz Niša]], na osnovi kojeg je mogla izgraditi utvrdu u [[Azov|Azovu]] te je time dobila uporište na [[Crno more|Crnom moru]].<ref name = Williams >{{cite book |title=The Historians' History of the World |author=Henry Smith Williams |publisher=Hooper and Jackson LTD |year=1909 |page=410}}{{eng oznaka}}</ref>


Austrija je zadržala Temišvarski Banat ali je morala porušiti i napustiti sve utvrde koje je sagradila za vrijeme okupacije [[1718.]]-[[1739.]], ali i sve utvrde uz [[Dunav]] prema [[Osmansko carstvo|Osmanskom carstvu]]. Odredbama mira obostrano su se morali amnestirati svi sudionici rata, te pustiti svi zarobljenici na slobodu. Ugovor je jamčio nepovredivost granica, njime je bilo zabranjeno prihvaćanje prebjega ([[Hajduci|hajduka]]) kao i povreda teritorija druge strane. Ugovorom je reguliran riječni promet Dunavom i Savom, te su se obje strane obvezale da će jamčiti slobodu trgovine.
[[Habsburška Monarhija]] je zadržala Temišvarski Banat ali je morala porušiti i napustiti sve utvrde koje je sagradila za vrijeme [[Okupacija|okupacije]] 1718. – [[1739.]] te utvrde uz [[Dunav]] prema Osmanskom Carstvu. Odredbama mira obostrano su se morali amnestirati svi sudionici [[Rat|rata]], te pustiti sve zarobljenike na [[Sloboda|slobodu]]. Ugovor je jamčio nepovredivost granica, njime je bilo zabranjeno prihvaćanje prebjega ([[Hajduci|hajduka]]) kao i povreda teritorija druge strane. Ugovorom je reguliran [[Rijeka (vodotok)|riječni]] promet Dunavom i Savom, te su se obje strane obvezale da će jamčiti slobodu [[Trgovina|trgovine]].


==Izvori==
==Izvori==
Redak 11: Redak 12:


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
*[http://concise.britannica.com/ebc/article-9015207/Treaty-of-Belgrade Encyclopedia Britannica Concise - Ugovor iz Beograda] {{eng oznaka}}
*[http://concise.britannica.com/ebc/article-9015207/Treaty-of-Belgrade Encyclopedia Britannica Concise - Ugovor iz Beograda]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{eng oznaka}}
*[http://www.zum.de/whkmla/region/balkans/serbia16601789.html Portal WHKMLA - Srbija od 1660.-1789.] {{eng oznaka}}
*[http://www.zum.de/whkmla/region/balkans/serbia16601789.html Portal WHKMLA - Srbija od 1660.-1789.] {{eng oznaka}}


[[Kategorija:Habsburška Monarhija]]
[[Kategorija:Habsburško-turski ratovi| 1739]]
[[Kategorija:Osmanska vojna povijest]]
[[Kategorija:Mirovni sporazumi Osmanskog Carstva| 1739]]
[[Kategorija:Mirovni sporazumi]]
[[Kategorija:Srbija u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Srbija u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Povijest Beograda‎]]
[[Kategorija:Povijest Beograda‎]]
[[Kategorija:Mirovni sporazumi Habsburške Monarhije| 1739]]

Posljednja izmjena od 20. studenoga 2024. u 11:38

Dodaj infookvir "ugovor".
(Primjeri uporabe predloška)

Beogradski mir (ruski: Белградский мир, turski: Belgrad antlaşması) bio je mirovni ugovor kojega su 18. rujna 1739. u Beogradu potpisali Osmansko Carstvo i Habsburška Monarhija.

Tim ugovorom prekinuta su neprijateljstva nakon dvogodišnjeg Rusko-turskog rata 1735. – 1739., za kojeg se Habsburška Monarhija pridružila Ruskom Carstvu u borbi protiv Osmanskog carstva. Na osnovi tog mirovnog sporazuma Austrija je morala ustupiti sjevernu Srbiju s Beogradom (koje je dobila nakon Požarevačkog mira 1718.) Osmanskom Carstvu, a Oltenija (ili Mala Vlaška) je na osnovi već ranije potpisanog Požarevačkog mira iz 1718. godine, pripala Vlaškoj (Osmanskoj vazalnoj tvorevini).

Crta razgraničenja između dotad zaraćenih strana bile su rijeke; Sava i Dunav. Nakon habsburškog potpisivanja mirovnog ugovora i Rusko Carstvo je bilo primorana ubrzo nakon toga s Osmanlijama sklopiti Mir iz Niša, na osnovi kojeg je mogla izgraditi utvrdu u Azovu te je time dobila uporište na Crnom moru.[1]

Habsburška Monarhija je zadržala Temišvarski Banat ali je morala porušiti i napustiti sve utvrde koje je sagradila za vrijeme okupacije 1718. – 1739. te utvrde uz Dunav prema Osmanskom Carstvu. Odredbama mira obostrano su se morali amnestirati svi sudionici rata, te pustiti sve zarobljenike na slobodu. Ugovor je jamčio nepovredivost granica, njime je bilo zabranjeno prihvaćanje prebjega (hajduka) kao i povreda teritorija druge strane. Ugovorom je reguliran riječni promet Dunavom i Savom, te su se obje strane obvezale da će jamčiti slobodu trgovine.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Henry Smith Williams. 1909. The Historians' History of the World. Hooper and Jackson LTD. str. 410(engl.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]