Prijeđi na sadržaj

Radošić (Lećevica): razlika između inačica

Koordinate: 43°36′17″N 16°17′53″E / 43.6046016306325°N 16.298131942749023°E / 43.6046016306325; 16.298131942749023
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjena
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklonjena promjena suradnika 2405:6E00:248D:A3B3:B858:E3C3:2901:ED4B (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Dean72
Oznaka: brzo uklanjanje
uklanjanje izmjene 6973485 suradnika 188.129.78.247 (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
 
(Nije prikazano 30 međuinačica 18 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{Naselje u Hrvatskoj
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Radošić
|ime = Radošić
|regija =
|vrsta = naselje
|slika =
⚫
|županija = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}}
|općina = [[Lećevica]]
|opis slike =
⚫
|županija = {{Z+X|SDŽ}}
|mikroregija =
|najgrad = [[Split]]
|općina = [[Lećevica]]
|površina =
|najbliži grad = [[Split]]
|nadvisina =
|površina = 27,7
|visina =
|z. širina = 43.6046016306325
|z. dužina = 16.298131942749023
|z. širina = 43.6046016306325
|z. dužina = 16.298131942749023
|brojstan =
|gustoća =
|godina popisa = 2021.
|stanovništvo = 155
|domaćinstva =
|pošta =
|svetac =
|pozbroj = 021
|dan =
|etnik =
⚫
|autooznaka = <tt>ST</tt>
| karta2 =Splitsko-dalmatinska županija
|ktetik =
|pošta = 21204 Dugopolje
| naziv karte2 =[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]]
|slika =
|pozivni broj = +385 (0)21
⚫
|autooznaka = <tt>ST</tt>
|slika_opis =
|web =
|bilješke =
}}
}}


Redak 25: Redak 27:


== Zemljopis ==
== Zemljopis ==

Naselje se nalazi uz autocestu [[Autocesta A1|A1]],
sjeverozapadno od [[Split]]a udaljeno tridesetak kilometara. U zaleđu je [[kaštela|Kaštelanskog polja]], u podnožju sjeverne strane [[Malačka|Malačke]]. Proteže se na pedesetak kvadratnih kilometara. Ima mogućnosti za razvoj poljoprivrede, šumarstva i lova.
Naselje se nalazi uz autocestu [[Autocesta A1|A1]], [[Sjeverozapad|sjeverozapadno]] od [[Split]]a udaljeno tridesetak kilometara. U zaleđu je [[Kaštelansko polje|Kaštelanskog polja]], u podnožju sjeverne strane [[Malačka|Malačke]]. Proteže se na 27,7 [[Četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]].


== Povijest ==
== Povijest ==

Kralj [[Petar Krešimir IV.]] u Radošiću je imao zemlje i vojni logor,<ref>Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, sv. 1.str.157 </ref> što bi mogao potvrditi i toponim Kraljevci,<ref>Krešimir Kužić,Promjene toponima sela Radošića iz 1386.g.Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv.42, 2000.g. str. 79-104.</ref>
[[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatski]] kralj [[Petar Krešimir IV.]] u Radošiću je imao zemlje i [[Vojska|vojni]] logor,<ref>{{Citiranje knjige|last=Klaić|first=Vjekoslav|title=Povijest Hrvata|volume=1|pages=157|author-link=Vjekoslav Klaić}}</ref> što bi mogao potvrditi i toponim Kraljevci,<ref>{{Citiranje knjige|last=Kužić|first=Krešimir|title=Promjene toponima sela Radošića iz 1386. g.|publisher=Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|year=2000.|location=[[Zadar]], [[Hrvatska]]|pages=79–104}}</ref> dio Radošića na padinama sjevernog dijela [[Malačka|Malačke]] gdje su do danas sačuvani [[Suhozid|suhozidovi]] i stari panjevi [[Vinova loza|vinove loze]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] Radošić je bio u posjedu [[Trogir|trogirske]] plemićke [[Obitelj|obitelji]] Cega.<ref>{{Citiranje knjige|last=Klaić|first=Vjekoslav|title=Povijest Hrvata|volume=2|pages=386|author-link=Vjekoslav Klaić}}</ref>
dio Radošića na padinama sjevernog dijela Malačke gdje su do danas sačuvani suhozidovi i stari panjevi vinove loze. U četrnaestom stoljeću Radošić je bio u posjedu Trogirske plemićke obitelji Cega.<ref>Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, sv. 2. str. 386 </ref> [[Sinj]]ski knez [[Nelipić]] Trogiranima je nekoliko puta otimao Radošić. Padom Klisa pod Turke 1537.g. selo je potpuno opustošeno i gotovo da u njemu nije bilo stanovnika. Nakon [[kandijski rat|Kandijskog rata]] Venecija ga ponovno naseljava većinom katoličkim stanovništvom iz Bosne, a djelomično i pravoslavnim, tako da u njemu ima četiri pravoslavna zaselka: Škaro, Strižak, Galić i Kozlica. Katolički zaselci su: Rajčić, Kevo, Bejo, Laštro, Barać, Stipica, Bralić, Barišić, Milić, Radić, Gagić, Veljača, Škopljanac, Kužić, Lončar, Lunić, Đirlić, Ninčević, Pandža, Tendžera, Zoraja i Vlastelica. Katolička crkva posvećena je [[Sveti Juraj| svetome Jurju]], a nalazi se na brijegu unutar groblja. Radošić je samostalna katolička župa pod jurisdikcijom šibenske biskupije. Župnu su kuću 1941. godine zapalili talijanski fašisti, i poubijali velik broj mještana. Pravoslavna crkva svete Bogorodice s grobljem na Ublima, zajednička je pravoslavnima iz Radošića i s Ubala.

[[Sinj]]ski knez [[Nelipić]] Trogiranima je nekoliko puta otimao Radošić. Padom [[Klis|Klisa]] pod [[Osmansko Carstvo]] u [[Bitka kod Klisa 1537.|Bitki kod Klisa]] ([[1537.]]) selo je potpuno opustošeno i gotovo da nije bilo stanovnika u njemu. Nakon [[kandijski rat|Kandijskog rata]] ga [[Mletačka Republika]] ponovno naseljava većinom katoličkim [[Stanovništvo|stanovništvom]] iz [[Bosna|Bosne]], a djelomično i [[Pravoslavlje|pravoslavnim]], pa su u Radošiću četiri pravoslavna zaselka: Škaro, Strižak, Galić i Kozlica. [[Katoličanstvo|Katolički]] su [[Zaselak|zaselci]]: Rajčić, Kevo, Bejo, Laštro, Barać, Stipica, Bralić, Barišić, Milić, Radić, Gagić, Veljača, Škopljanac, Kužić, Lončar, Lunić, Đirlić, Ninčević, Pandža, Tendžera, Zoraja i Vlastelica.

== Župa ==

Katolička [[crkva]] posvećena je [[Sveti Juraj|sv. Jurju]], a nalazi se na brijegu unutar groblja. Radošić je samostalna katolička [[župa]] pod [[Jurisdikcija|jurisdikcijom]] [[Šibenska biskupija|Šibenske biskupije]].

[[Župna kuća|Župnu kuću]] su [[1941.]] godine zapalili [[Kraljevina Italija|talijanski]] [[Fašizam|fašisti]] i poubijali velik broj mještana. Pravoslavna crkva svete [[Bogorodica|Bogorodice]] s [[Groblje|grobljem]] na Ublima, zajednička je pravoslavnima iz Radošića i s Ubala.


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja koji je pripojen naselju Lećevica. U 1857., 1869. i od 1910. do 1948. sadrži dio podataka za naselje Lećevica.
{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857. – 2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 1091
|crta1 = 200
|crta2 = 30
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 =693
|p2 = 764
|p3 = 780
|p4 = 808
|p5 = 907
|p6 =1041
|p7 = 1000
|p8 = 1091
|p9 = 959
|p10 = 890
|p11 = 815
|p12 = 550
|p13 = 405
|p14 = 263
|p15 = 202
|izvor = Državni zavod za statistiku
|p16 = 174|a16 = 2011}}


{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Radošić |p1857=693 |p1869=764 |p1880=780 |p1890=808 |p1900=907 |p1910=1041 |p1921=1000 |p1931=1091 |p1948=959 |p1953=890 |p1961=815 |p1971=550 |p1981=405 |p1991=263 |p2001=202 |p2011=174 |p2021=155 |napomena=U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja koji je pripojen naselju Lećevica. U 1857., 1869. i od 1910. do 1948. sadrži dio podataka za naselje Lećevica. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
⚫
Nakon drugog svjetskog rata, zbog industrijalizacije u Splitu i Kaštelima, dolazi do masovnog odlaska stanovništva u Split i Kaštela tako da danas u Radošiću stalno živi tek stotinjak stanovnika.

⚫
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], zbog industrijalizacije u Splitu i Kaštelima, dolazi do masovnog odlaska stanovništva u [[Split]] i [[Kaštela|Kaštelu]] tako da danas u Radošiću stalno živi tek stotinjak stanovnika.

== Znamenitosti ==

* [[Škopljanci (ruralna cjelina)|Ruralna cjelina Škopljanci]], zaštićeno kulturno dobro.<ref>{{kulturnadobra|Z-3587|naziv=Ruralna cjelina zaseoka Škopljanci|sadržaj=preuzet|pristupljeno=10. prosinca 2023.}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Izvori}}


{{Mrva-naselje hr}}
{{Naselja općine Lećevica}}
{{Naselja općine Lećevica}}



[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Lećevice]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Lećevice]]

Posljednja izmjena od 19. lipnja 2024. u 14:25

Radošić
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/gradLećevica
Najbliži veći gradSplit
Površina27,7 km2 [1]
Koordinate43°36′17″N 16°17′53″E / 43.6046016306325°N 16.298131942749023°E / 43.6046016306325; 16.298131942749023
Stanovništvo (2021.)
Ukupno155 [2]
– gustoća6 st./km2
Odredišna pošta21204 Dugopolje [3]
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaST

Zemljovid

Radošić na zemljovidu Hrvatske
Radošić
Radošić

Radošić na zemljovidu Hrvatske

Radošić je naselje u općini Lećevica, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Naselje se nalazi uz autocestu A1, sjeverozapadno od Splita udaljeno tridesetak kilometara. U zaleđu je Kaštelanskog polja, u podnožju sjeverne strane Malačke. Proteže se na 27,7 km2.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Hrvatski kralj Petar Krešimir IV. u Radošiću je imao zemlje i vojni logor,[4] što bi mogao potvrditi i toponim Kraljevci,[5] dio Radošića na padinama sjevernog dijela Malačke gdje su do danas sačuvani suhozidovi i stari panjevi vinove loze. U 14. stoljeću Radošić je bio u posjedu trogirske plemićke obitelji Cega.[6]

Sinjski knez Nelipić Trogiranima je nekoliko puta otimao Radošić. Padom Klisa pod Osmansko Carstvo u Bitki kod Klisa (1537.) selo je potpuno opustošeno i gotovo da nije bilo stanovnika u njemu. Nakon Kandijskog rata ga Mletačka Republika ponovno naseljava većinom katoličkim stanovništvom iz Bosne, a djelomično i pravoslavnim, pa su u Radošiću četiri pravoslavna zaselka: Škaro, Strižak, Galić i Kozlica. Katolički su zaselci: Rajčić, Kevo, Bejo, Laštro, Barać, Stipica, Bralić, Barišić, Milić, Radić, Gagić, Veljača, Škopljanac, Kužić, Lončar, Lunić, Đirlić, Ninčević, Pandža, Tendžera, Zoraja i Vlastelica.

Župa

[uredi | uredi kôd]

Katolička crkva posvećena je sv. Jurju, a nalazi se na brijegu unutar groblja. Radošić je samostalna katolička župa pod jurisdikcijom Šibenske biskupije.

Župnu kuću su 1941. godine zapalili talijanski fašisti i poubijali velik broj mještana. Pravoslavna crkva svete Bogorodice s grobljem na Ublima, zajednička je pravoslavnima iz Radošića i s Ubala.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Naselje Radošić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
693
764
780
808
907
1041
1000
1091
959
890
815
550
405
263
202
174
155
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja koji je pripojen naselju Lećevica. U 1857., 1869. i od 1910. do 1948. sadrži dio podataka za naselje Lećevica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Nakon Drugog svjetskog rata, zbog industrijalizacije u Splitu i Kaštelima, dolazi do masovnog odlaska stanovništva u Split i Kaštelu tako da danas u Radošiću stalno živi tek stotinjak stanovnika.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. ↑ Klaić, Vjekoslav. Povijest Hrvata. 1. str. 157
  5. ↑ Kužić, Krešimir. 2000. Promjene toponima sela Radošića iz 1386. g. Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Zadar, Hrvatska. str. 79–104
  6. ↑ Klaić, Vjekoslav. Povijest Hrvata. 2. str. 386
  7. ↑ Ruralna cjelina zaseoka Škopljanci Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 10. prosinca 2023.
v • u
Naselja u sastavu Općine Lećevice
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Radošić_(Lećevica)&oldid=6973553"