Marelica: razlika između inačica

Marelica
	Zreli plodovi marelice
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Rosales;
Porodica:	Rosaceae;
Rod:	Prunus;
Vrsta:	P. armeniaca;
Dvojno ime
	Prunus armeniaca; L.
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 5. lipnja 2024. u 01:17

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Marelica

Marelica (barakokula, kajsija, lat. Prunus armeniaca), je kontinentalna koštuničava voćka koja sa šljivama, bademima, breskvama, višnjama i trešnjama pripada rodu Prunus porodice Rosaceae.

Opis

Marelica raste kao grm ili nisko drvo, visoko 8–12 m, sa stablom promjera do 40 cm. Oblik krošnje je okrugao, ponekad plosnat. Kora stabla je tamnosiva, uzdužno ispucala. Mlade grane i lisne drške su često crvenkaste boje. Listovi su ovalni, dugi 5 –10 cm, široki 5 – 8 cm, sa špicastim vrhom i nazubljenim rubom. Lisne drške su duge 2 – 4 cm.

Cvjetovi imaju kratku cvjetnu dršku, pa često imaju izgled sjedećih cvjetova. Razvijaju se usamljeno ili u parovima, najčešće prije listanja biljke. Promjer cvijeta je 2—4,5 cm. Marelica je samooplodna, rijetko stranooplodna biljka. Najvažniji oprašivač je pčela.

Plod je koštunica, podsjeća na malu breskvu, promjera 1,5 – 2,5 cm, žute do narančaste boje, ponekad i crvene na strani izloženoj suncu. Jedna sjemenka se nalazi unutar tvrde koštice.

Podrijetlo i status

Središte nastanka i prirodno područje ove vrste teško je definirati, tijekom ranog pripitomljavanja (3 stoljeća pr. Kr.).^[1] Marelice najvjerojatnije potječu iz predjela Srednje Azije i sjeveroistočne Kine, iz oblasti u blizini ruske granice. Moguće je da prirodno područje vrste obuhvaća i Korejski poluotok i Japan. Marelica, iako to njeno botaničko ime sugerira, ne potječe iz Armenije. U Armeniju su kajsije stigle poslije 3000 godina, šireći se duž Puta svile. Odatle su je Rimljani, oko 70. godine prije nove ere, proširili po cijeloj Europi.^[2]

Danas, divlje (nepripitomljene) jedinke marelice rastu u vrlo malim grupama u Kini, Kazahstanu, Kirgistanu i Uzbekistanu.^[3] Tijekom male brojnosti ovih populacija, vrsta Prunus armeniaca smatra se ugroženom.

Uzgojene sorte marelica raširene su širom planeta. Najbolje uspijeva u područjima s blagom, mediteranskom klimom, tijekom čega se u takvim područjima intenzivno komercijalno uzgaja.

Proizvodnja i upotreba

Prema statističkim podacima iz 2005. godine, najviše marelica se proizvodi u Turskoj (390.000 tona godišnje^[4]), Iranu (285.000) i Italiji (232.000). Osim za potrebe prehrane stanovništva, marelica se koristi kao dekorativna vrsta, a njeno drvo je visoke mehaničke i dekorativne kvalitete.^[5] Na području bivše SFRJ, područje gdje su se najviše uzgajale marelice 1960-ih godina je bila Subotičko-horgoška pješčara u Bačkoj.^[6]

Hranjiva vrijednost i sastav ploda mijenjaju se sušenjem ili termičkom obradom. U sastav ploda ulaze pojedini vitamini, kao i polifenoli. Najzastupljenija kiselina u plodovima kajsije je limunska kiselina.

Osim ploda, sjemenka kajsije se koristi u prehrambenoj industriji, najčešće kao zamjena za sjemenku badema. Od ove sjemenke se spravlja talijanski liker amareto. Ulje iz sjemenka kajsije se ponegdje upotrebljava kao jestivo ulje.

Vanjske poveznice

The Mirror of Literature, Amusement, and Instruction

Izvori

↑ Huxley A. (ed) 1992. New RHS Dictionary of Gardening 1: 203–205. Macmillan ISBN 0-333-47494-5
↑ Rieger M. 2006. Introduction to Fruit Crops. Haworth Press. ISBN 1-56022-259-X
↑ Participants of the FFI/IUCN SSC Central Asian regional tree Red Listing workshop, Bishkek, Kyrgyzstan (11-13 July 2006) 2007. Armeniaca vulgaris. In: IUCN 2007. 2007 IUCN Red List of Threatened Species. <www.iucnredlist.org>. Preuzeto 11. srpnja 2008.
↑ The tendencies of Apricot producers
↑ Јовановић Б. 1972. Род Prunus L. У: Flora SR Srbije U: Flora SR Srbije IV. SANU: Beograd.
↑ (srp.) Acta Horticulturae 11 Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. siječnja 2012. (Wayback Machine) Suzbijanje bolesti i štetočina kajsije na Subotičko-horgoškoj peščari

[1] Huxley A. (ed) 1992. New RHS Dictionary of Gardening 1: 203–205. Macmillan ISBN 0-333-47494-5

[2] Rieger M. 2006. Introduction to Fruit Crops. Haworth Press. ISBN 1-56022-259-X

[3] Participants of the FFI/IUCN SSC Central Asian regional tree Red Listing workshop, Bishkek, Kyrgyzstan (11-13 July 2006) 2007. Armeniaca vulgaris. In: IUCN 2007. 2007 IUCN Red List of Threatened Species. <www.iucnredlist.org>. Preuzeto 11. srpnja 2008.

[4] The tendencies of Apricot producers

[5] Јовановић Б. 1972. Род Prunus L. У: Flora SR Srbije U: Flora SR Srbije IV. SANU: Beograd.

[Acta_Horticulturae-6] (srp.) Acta Horticulturae 11 Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. siječnja 2012. (Wayback Machine) Suzbijanje bolesti i štetočina kajsije na Subotičko-horgoškoj peščari

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-{{naslov u kurzivu}}
 {{Taksokvir
-|boja = lightgreen
+| boja = lightgreen
-|naziv = Marelica
+| naziv = Marelica
-|slika = Apricots.jpg
+| slika = Apricots.jpg
+| slika_opis = Zreli plodovi marelice
-|slika_širina = 240px
+| regnum = [[Plantae]]
-|slika_opis = Kajsije
-|regnum = [[Plantae]]
+| divisio = [[Magnoliophyta]]
-|divisio = [[Magnoliophyta]]
 |classis = [[Magnoliopsida]]
-|ordo = [[Rosales]]
+| ordo = [[Rosales]]
-|familia = [[Rosaceae]]
+| familia = [[Rosaceae]]
-|genus = ''[[Prunus]]''
+| genus = ''[[Prunus]]''
-|species = '''''P. armeniaca'''''
+| species = '''''P. armeniaca'''''
-|dvoimeno = ''Prunus armeniaca''
+| dvoimeno = ''Prunus armeniaca''
-|dvoimeno_autorstvo = <small>[[Carolus Linnaeus|L.]]</small>
+| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]
+|FCD = 8100
 }}
-[[Datoteka:Turkey.Pasa Baglari005.jpg|mini|280px|Drvo marelice u središnjoj [[Kapadocija|Kapadociji]], [[Turska]]]]
+[[Datoteka:Turkey.Pasa Baglari005.jpg|mini|240px|Drvo marelice u središnjoj [[Kapadocija|Kapadociji]], [[Turska]]]]
 [[Datoteka:Cvijet marelice - prašnici.jpg|mini|desno|240px|Cvijet marelice]]
+[[Datoteka:Marelica Kečkemetska ruža - nezreli plodovi.jpg|mini|desno|240px|Nezreli plodovi na grani]]
 {{commons|Prunus armeniaca}}
-'''Marelica''' (barakokula, kajsija, [[Latinski jezik|lat.]] ''Prunus armeniaca''), je kontinentalna koštuničava voćka koja zajedno sa [[šljiva]]ma, [[badem]]ima, [[breskva]]ma, [[višnja]]ma i [[trešnja]]ma pripada rodu Prunus porodice [[Rosaceae]].
+'''Marelica''' (barakokula, kajsija, [[Latinski jezik|lat.]] ''Prunus armeniaca''), je kontinentalna koštuničava voćka koja sa [[šljiva]]ma, [[badem]]ima, [[breskva]]ma, [[višnja]]ma i [[trešnja]]ma pripada rodu Prunus porodice [[Rosaceae]].
 == Opis ==
-Marelica raste kao [[grm]] ili nisko drvo, visoko 8—12 m, sa stablom promjera do 40 cm. Oblik krošnje je okrugao, ponekad plosnat. Kora stabla je tamnosiva, uzdužno ispucala. Mlade grane i lisne drške su često crvenkaste boje. [[List]]ovi su ovalni, dugi 5—10 cm, široki 5—8 cm, sa špicastim vrhom i nazubljenim rubom. Lisne drške su duge 2—4 cm.
+Marelica raste kao [[grm]] ili nisko drvo, visoko 8–12 m, sa stablom promjera do 40&nbsp;cm. Oblik krošnje je okrugao, ponekad plosnat. Kora stabla je tamnosiva, uzdužno ispucala. Mlade grane i lisne drške su često crvenkaste boje. [[List]]ovi su ovalni, dugi 5 –10&nbsp;cm, široki 5 – 8&nbsp;cm, sa špicastim vrhom i nazubljenim rubom. Lisne drške su duge 2 – 4&nbsp;cm.
-Cvjetovi imaju kratku cvjetnu dršku, pa često imaju izgled sjedećih cvjetova. Razvijaju se usamljeno ili u parovima, najčešće prije listanja biljke. Promjer cvijeta je 2—4,5 cm. Marelica je samooplodna, rijetko stranooplodna biljka. Najvažniji oprašivač je [[pčela]].
+Cvjetovi imaju kratku cvjetnu dršku, pa često imaju izgled sjedećih cvjetova. Razvijaju se usamljeno ili u parovima, najčešće prije listanja biljke. Promjer cvijeta je 2—4,5&nbsp;cm. Marelica je samooplodna, rijetko stranooplodna biljka. Najvažniji oprašivač je [[pčela]].
-Plod je koštunica, podsjeća na malu [[breskva|breskvu]], promjera 1,5—2,5 cm, žute do narančaste boje, ponekad i crvene na strani izloženoj suncu. Jedna [[sjemenka]] se nalazi unutar tvrde koštice.
+Plod je koštunica, podsjeća na malu [[breskva|breskvu]], promjera 1,5 – 2,5&nbsp;cm, žute do narančaste boje, ponekad i crvene na strani izloženoj suncu. Jedna [[sjemenka]] se nalazi unutar tvrde koštice.
 == Podrijetlo i status ==
-Središte nastanka i prirodno područje ove vrste teško je definirati, tijekom ranog pripitomljavanja (3 stoljeća pr. Kr.)<ref>-{Huxley A. (ed) 1992. New RHS Dictionary of Gardening 1: 203-205. Macmillan ISBN 0-333-47494-5}-</ref>. Marelice najvjerojatnije potječu iz predjela [[Srednja Azija|Srednje Azije]] i [[Kina|sjeveroistočne Kine]], iz oblasti u blizini [[Rusija|ruske]] granice. Moguće je da prirodno područje vrste obuhvaća i [[Koreja|Korejski]] [[poluotok]] i [[Japan]]. Marelica, iako to njeno botaničko ime sugerira, ne potječe iz [[Armenija|Armenije]]. U Armeniju su kajsije stigle poslije 3000 godina, šireći se duž [[Put Svile|Puta svile]]. Odatle su je [[Stari Rim|Rimljani]], oko 70. godine prije nove ere, proširili po cijeloj [[Europa|Europi]]<ref>-{Rieger M. 2006. Introduction to Fruit Crops. Haworth Press. ISBN 1-56022-259-X}-</ref>.
+Središte nastanka i prirodno područje ove vrste teško je definirati, tijekom ranog pripitomljavanja (3 stoljeća pr. Kr.).<ref>Huxley A. (ed) 1992. New RHS Dictionary of Gardening 1: 203–205. Macmillan {{ISBN|0-333-47494-5}}</ref> Marelice najvjerojatnije potječu iz predjela [[Srednja Azija|Srednje Azije]] i [[Kina|sjeveroistočne Kine]], iz oblasti u blizini [[Rusija|ruske]] granice. Moguće je da prirodno područje vrste obuhvaća i [[Koreja|Korejski]] [[poluotok]] i [[Japan]]. Marelica, iako to njeno botaničko ime sugerira, ne potječe iz [[Armenija|Armenije]]. U Armeniju su kajsije stigle poslije 3000 godina, šireći se duž [[Put svile|Puta svile]]. Odatle su je [[Stari Rim|Rimljani]], oko 70. godine prije nove ere, proširili po cijeloj [[Europa|Europi]].<ref>Rieger M. 2006. Introduction to Fruit Crops. Haworth Press. {{ISBN|1-56022-259-X}}</ref>
-Danas, divlje (nepripitomljene) jedinke marelice rastu u vrlo malim grupama u [[Kina|Kini]], [[Kazahstan]]u, [[Kirgistan]]u i [[Uzbekistan]]u<ref>-{Participants of the FFI/IUCN SSC Central Asian regional tree Red Listing workshop, Bishkek, Kyrgyzstan (11-13 July 2006) 2007. ''Armeniaca vulgaris''. In: IUCN 2007. 2007 [[IUCN Red List of Threatened Species]]. <www.iucnredlist.org>.}- Preuzeto 11. srpnja 2008.</ref>. Tijekom male brojnosti ovih populacija, vrsta ''Prunus armeniaca'' smatra se ugroženom.
+Danas, divlje (nepripitomljene) jedinke marelice rastu u vrlo malim grupama u [[Kina|Kini]], [[Kazahstan]]u, [[Kirgistan]]u i [[Uzbekistan]]u.<ref>Participants of the FFI/IUCN SSC Central Asian regional tree Red Listing workshop, Bishkek, Kyrgyzstan (11-13 July 2006) 2007. ''Armeniaca vulgaris''. In: IUCN 2007. 2007 [[IUCN Red List of Threatened Species]]. <www.iucnredlist.org>. Preuzeto 11. srpnja 2008.</ref> Tijekom male brojnosti ovih populacija, vrsta ''Prunus armeniaca'' smatra se ugroženom.
 Uzgojene sorte marelica raširene su širom planeta. Najbolje uspijeva u područjima s blagom, [[mediteran]]skom klimom, tijekom čega se u takvim područjima intenzivno komercijalno uzgaja.
 == Proizvodnja i upotreba ==
-Prema statističkim podacima iz 2005. godine, najviše marelica se proizvodi u [[Turska|Turskoj]] (390.000 tona godišnje<ref>[http://www.actahort.org/members/showpdf?booknrarnr=717_56 -{The tendencies of Apricot producers}-]</ref>), [[Iran]]u (285.000) i [[Italija|Italiji]] (232.000). Osim za potrebe prehrane stanovništva, marelica se koristi kao dekorativna vrsta, a njeno drvo je visoke mehaničke i dekorativne kvalitete.<ref>Јовановић Б. 1972. Род -{''Prunus'' L.}- У: Flora SR Srbije U: Flora SR Srbije IV. SANU: Beograd.</ref>. Na području bivše SFRJ, područje gdje su se najviše uzgajale marelice 1960-ih godina je bila [[Subotičko-horgoška pješčara]] u [[Bačka|Bačkoj]] <ref name="Acta Horticulturae">{{sr icon}} [http://www.pubhort.org/actahort/books/11/11_43.htm Acta Horticulturae 11] Suzbijanje bolesti i štetočina kajsije na Subotičko-horgoškoj peščari </ref>.
+Prema statističkim podacima iz 2005. godine, najviše marelica se proizvodi u [[Turska|Turskoj]] (390.000 tona godišnje<ref>[http://www.actahort.org/members/showpdf?booknrarnr=717_56 The tendencies of Apricot producers]</ref>), [[Iran]]u (285.000) i [[Italija|Italiji]] (232.000). Osim za potrebe prehrane stanovništva, marelica se koristi kao dekorativna vrsta, a njeno drvo je visoke mehaničke i dekorativne kvalitete.<ref>Јовановић Б. 1972. Род ''Prunus'' L. У: Flora SR Srbije U: Flora SR Srbije IV. SANU: Beograd.</ref> Na području bivše SFRJ, područje gdje su se najviše uzgajale marelice 1960-ih godina je bila [[Subotičko-horgoška pješčara]] u [[Bačka|Bačkoj]].<ref name="Acta Horticulturae">{{sr icon}} [http://www.pubhort.org/actahort/books/11/11_43.htm Acta Horticulturae 11] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118175559/http://www.pubhort.org/actahort/books/11/11_43.htm |date=18. siječnja 2012. }} Suzbijanje bolesti i štetočina kajsije na Subotičko-horgoškoj peščari</ref>
 Hranjiva vrijednost i sastav ploda mijenjaju se sušenjem ili termičkom obradom. U sastav ploda ulaze pojedini [[vitamini]], kao i [[polifenoli]]. Najzastupljenija kiselina u plodovima kajsije je [[limunska kiselina]].
@@ Redak 45: / Redak 45: @@
 == Vanjske poveznice ==
 * [http://www.gutenberg.org/dirs/1/1/3/6/11369/11369.txt The Mirror of Literature, Amusement, and Instruction]
 == Izvori ==