Prijeđi na sadržaj

Lovro Bračuljević: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
CrniBot2 (razgovor | doprinosi)
m Bot: DEFAULTSORT iz predloska u magicnu rijec
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5
 
(Nije prikazano 25 međuinačica 12 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{dodaj infookvir|Književnik}}
'''Lovro Bračuljević''' ([[Budim]], oko [[1685.]] - [[21. studenog]] [[1737.]]) je bio hrvatski književnik. Pripadao je [[franjevci|franjevačkom]] redu.
'''Lovro Bračuljević''' ([[Budim]], oko [[1685.]] – [[Budim]], [[21. studenog]] [[1737.]])<ref name="Prilozi">[[Ante Sekulić]]: [http://www.ifzg.hr/prilozi/61-62/17%20Sekulic.PDF Objelodanjeni prinosi proučavanju filozofske baštine s rubnoga narodnog područja Podunavlja], Prilozi 61-()2 (2005), str. 205-241, 230-231</ref> je bio hrvatski književnik. Pripadao je [[franjevci|franjevačkom]] redu.


== Životopis ==
== Životopis ==
Rodio se oko [[1685.]] u [[Budimu]].<br>
Rodio se oko [[1685.]] u [[Budim]]u.<br>
Studirao je filozofiju i bogoslovne nauke. Nakon studije, profesorom je filozofije u Budimu.<br>
Studirao je [[filozofija|filozofiju]] i [[bogoslovlje|bogoslovne]] nauke. Nakon studije, profesorom je filozofije u Budimu.<ref name="Prilozi"/><br>


U svom radu se služio narodnim jezikom.<br>
U svom radu se služio narodnim jezikom.<br>
Redak 12: Redak 13:
Pored pravopisnih tema, u svojim djelima je pisao i o [[Hrvati|hrvatskoj]] etničkoj skupini [[Bunjevci]]ma u [[Ugarska|Ugarskoj]].
Pored pravopisnih tema, u svojim djelima je pisao i o [[Hrvati|hrvatskoj]] etničkoj skupini [[Bunjevci]]ma u [[Ugarska|Ugarskoj]].


Od njegovih pet djela koja je napisao, do danas se sačuvalo samo dva. Unatoč tome, neizbježna je i nezaobilazna osoba je pri izučavanju književnosti Hrvata u Mađarskoj.<ref>[http://www.okm.gov.hu/letolt/kozokt/keret_horvat_h.doc okm.gov.hu] Okvirni program hrv. jezika i književnosti za dvojezične škole u Mađarskoj za djecu od 1. do 4. razreda</ref>
Od njegovih pet djela koja je napisao, do danas se sačuvalo samo dva. Unatoč tome, neizbježna je i nezaobilazna osoba je pri izučavanju književnosti Hrvata u Mađarskoj.<ref>[http://www.okm.gov.hu/letolt/kozokt/keret_horvat_h.doc okm.gov.hu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100601185459/http://www.okm.gov.hu/letolt/kozokt/keret_horvat_h.doc |date=1. lipnja 2010. }} Okvirni program hrv. jezika i književnosti za dvojezične škole u Mađarskoj za djecu od 1. do 4. razreda</ref>


Smatra ga se dijelom franjevačkog budimskog kulturnog kruga, zajedno sa [[Marijan Jaić|Marijanom Jaićem]], [[Mihovil Radnić|Mihovilom Radnićem]], [[Matija Petar Katančić|Matijom Petrom Katančićem]], [[Grgur Čevapović|Grgurom Ćevapovićem]], [[Grgur Peštalić|Grgurom Peštalićem]], [[Emerik Pavić|Emerikom Pavićem]] i [[Stjepan Vilov|Stjepanom Vilovim]], koji je uvelike pridonio razvitku kulture Hrvata u Ugarskoj u 18. i 19. stoljeću.
Smatra ga se dijelom [[budimski krug hrvatskih franjevačkih pisaca|budimskog kruga hrvatskih franjevačkih pisaca]], zajedno s [[Marijan Jaić|Marijanom Jaićem]], [[Mihovil Radnić|Mihovilom Radnićem]], [[Matija Petar Katančić|Matijom Petrom Katančićem]], [[Grgur Čevapović|Grgurom Ćevapovićem]], [[Grgur Peštalić|Grgurom Peštalićem]], [[Emerik Pavić|Emerikom Pavićem]], [[Stjepan Vilov|Stjepanom Vilovim]] i ostalima, koji je uvelike pridonio razvitku kulture Hrvata u Ugarskoj u 18. i 19. stoljeću.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11264 Scrinia Slavonica br.6/2006.] Robert Skenderović: Sudjelovanje slavonskih franjevaca u nacionalnom pokretu podunavskih Hrvata tijekom 19. st. i početkom 20. st.</ref>

Umro je 21. studenog 1737. u Budimu.


== Djela ==
== Djela ==
* ''Uzao serafinske (po naški – goruće) ljubavi'', 1730.
* ''Uzao serafinske (po naški – goruće) ljubavi'', Budim,1730.
* ''Dobar put putovagnia kristianskogh u rai vicsniega uxivagnia to jest vladalistca za pravo i korisno suxiti Bogu,'' Budim 1730.
*


== Literatura ==
== Literatura ==
*Julije Šoltić: ''Lovro Bračuljević (1685.-1737.) - prvi začetnik našeg fonetskog pravopisa (1730. godine)'', [[Kolo]] br. 6, 1967., str. 588.-592.
*Julije Šoltić: ''Lovro Bračuljević (1685.1737.) - prvi začetnik našeg fonetskog pravopisa (1730. godine)'', [[Kolo]] br. 6, 1967., str. 588.592.


== Reference ==
== Izvori ==
{{izvori}}
<references/>


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.zvonik.org.yu/901/ZV19.html Zvonik] Jezik i pravopis Bunjevaca i Šokaca (prvi dio)
* [http://www.zvonik.org.yu/901/ZV19.html Zvonik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080309165547/http://www.zvonik.org.yu/901/ZV19.html |date=9. ožujka 2008. }} Jezik i pravopis Bunjevaca i Šokaca (prvi dio)
* [http://www.zvonik.org.yu/911/ZV07.html Zvonik] Jezik i pravopis Bunjevaca i Šokaca (drugi dio)
* [http://www.zvonik.org.yu/911/ZV07.html Zvonik] Jezik i pravopis Bunjevaca i Šokaca (drugi dio)
* [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/hrvatskaknjizevnostBiH Matica hrvatska] Knjige: Hrvatska književnost BiH od XIV_ do sredine XVIII_ stoljeća (6)
* [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/hrvatskaknjizevnostBiH Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070808153830/http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/hrvatskaknjizevnostBiH |date=8. kolovoza 2007. }} Knjige: Hrvatska književnost BiH od XIV_ do sredine XVIII_ stoljeća (6)
* [http://www.croatica.hu/index.php?id=31&lang=1 Croatica.hu] Croatica Kht.: Povijest Hrvata u Mađarskoj
* [http://www.croatica.hu/index.php?id=31&lang=1 Croatica.hu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071230200144/http://www.croatica.hu/index.php?id=31&lang=1 |date=30. prosinca 2007. }} Croatica Kht.: Povijest Hrvata u Mađarskoj
* [http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik34.pdf Hrvatski glasnik]
* [http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik34.pdf Hrvatski glasnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721104913/http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik34.pdf |date=21. srpnja 2011. }}
* [http://www.ffzg.hr/kroat/oldweb/lit_phj_hr.htm Filozofski fakultet u Zagrebu] Literature
* [http://www.ffzg.hr/kroat/oldweb/lit_phj_hr.htm Filozofski fakultet u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080510122430/http://www.ffzg.hr/kroat/oldweb/lit_phj_hr.htm |date=10. svibnja 2008. }} Literature
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Horvát népismeret
* [http://www.okm.gov.hu/letolt/kozokt/erettsegi/tervezet/horvat_nepismeret_vizsga_es_vizsgaleiras_1.doc okm.gov.hu] Horvát népismeret
* [http://www.hnv.org.yu/knjiznica/iznad_zita_nebo.pdf Iznad žita nebo]
* [http://www.hnv.org.yu/knjiznica/iznad_zita_nebo.pdf Iznad žita nebo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071007140309/http://www.hnv.org.yu/knjiznica/iznad_zita_nebo.pdf |date=7. listopada 2007. }}
*{{hu icon}} [http://www.ejf.hu/hefop/jegyzetek/nemzetisegi_referens.pdf Eötvös József Főiskola, Baja] Nemzetiségi referens felsőfokú szakképzési program - A horvát kisebbség irodalma I.II.III.
*{{hu icon}} [http://www.ejf.hu/hefop/jegyzetek/nemzetisegi_referens.pdf Eötvös József Főiskola, Baja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100401052507/http://www.ejf.hu/hefop/jegyzetek/nemzetisegi_referens.pdf |date=1. travnja 2010. }} Nemzetiségi referens felsőfokú szakképzési program - A horvát kisebbség irodalma I.II.III.
* [http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=18&conID=2518&act=view Glas koncila] Sv. Franjo u hrvatskoj književnosti
* [http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=18&conID=2518&act=view Glas koncila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071110053219/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=18&conID=2518&act=view |date=10. studenoga 2007. }} Sv. Franjo u hrvatskoj književnosti




{{DEFAULTSORT:Bračuljević, Lovro}}
{{GLAVNIRASPORED:Bračuljević, Lovro}}


[[Kategorija:Franjevci]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici iz Mađarske]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici iz Mađarske]]
[[Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]

Posljednja izmjena od 18. svibnja 2024. u 22:20

Dodaj infookvir "književnik".
(Primjeri uporabe predloška)

Lovro Bračuljević (Budim, oko 1685.Budim, 21. studenog 1737.)[1] je bio hrvatski književnik. Pripadao je franjevačkom redu.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rodio se oko 1685. u Budimu.
Studirao je filozofiju i bogoslovne nauke. Nakon studije, profesorom je filozofije u Budimu.[1]

U svom radu se služio narodnim jezikom.
Za povijest hrvatskog jezika je bitno što se Bračuljević bavio i pravopisnim problemima. Jedan je od autora, koji su pokušali nadići nejedinstvenost pravopisne prakse u hrvatskoj književnosti, pored Šime Budinić (1583.), Bartol Kašić (1604.), Rajmund Džamanjić (1639.), Pavao Ritter Vitezović (prije 1702.), Andrija Jambrešić (1732.); Lovro Bračuljević je to pokušao 1730. godine.
Među ostalim, u djelu "Uzao serafinske (po naški – goruće) ljubavi", predložio je ovakvo pisanje tekstova na narodnom jeziku: "Lipše i pofaljenije je pisati onako kako se govori, jer štogod je od više, nije faljeno već kuđeno. Zato u knjigama pišem onako kako govorimo i izgovaramo naške riči: jer kako se mogu izgovarati, onako se mogu u knjigah štiti.", odnosno, predlagao je fonetski pravopis, znatno prije nekih razvikanijih pisaca koje se uzima za tvorce načela "piši kao što govoriš".

Pored pravopisnih tema, u svojim djelima je pisao i o hrvatskoj etničkoj skupini Bunjevcima u Ugarskoj.

Od njegovih pet djela koja je napisao, do danas se sačuvalo samo dva. Unatoč tome, neizbježna je i nezaobilazna osoba je pri izučavanju književnosti Hrvata u Mađarskoj.[2]

Smatra ga se dijelom budimskog kruga hrvatskih franjevačkih pisaca, zajedno s Marijanom Jaićem, Mihovilom Radnićem, Matijom Petrom Katančićem, Grgurom Ćevapovićem, Grgurom Peštalićem, Emerikom Pavićem, Stjepanom Vilovim i ostalima, koji je uvelike pridonio razvitku kulture Hrvata u Ugarskoj u 18. i 19. stoljeću.[3]

Umro je 21. studenog 1737. u Budimu.

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Uzao serafinske (po naški – goruće) ljubavi, Budim,1730.
  • Dobar put putovagnia kristianskogh u rai vicsniega uxivagnia to jest vladalistca za pravo i korisno suxiti Bogu, Budim 1730.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Julije Šoltić: Lovro Bračuljević (1685. – 1737.) - prvi začetnik našeg fonetskog pravopisa (1730. godine), Kolo br. 6, 1967., str. 588. – 592.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Ante Sekulić: Objelodanjeni prinosi proučavanju filozofske baštine s rubnoga narodnog područja Podunavlja, Prilozi 61-()2 (2005), str. 205-241, 230-231
  2. okm.gov.huArhivirana inačica izvorne stranice od 1. lipnja 2010. (Wayback Machine) Okvirni program hrv. jezika i književnosti za dvojezične škole u Mađarskoj za djecu od 1. do 4. razreda
  3. Scrinia Slavonica br.6/2006. Robert Skenderović: Sudjelovanje slavonskih franjevaca u nacionalnom pokretu podunavskih Hrvata tijekom 19. st. i početkom 20. st.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]