Paula Preradović: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: es:Paula von Preradović |
Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 |
||
| (Nije prikazano 20 međuinačica 13 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Paula Preradović''' ([[Beč]], 12. listopada [[1887]] |
'''Paula Preradović''' ([[Beč]], [[12. listopada]] [[1887.]] – [[Beč]], [[25. svibnja]] [[1951.]]), poznata i kao '''Paula von Preradović''' i '''Paula Molden''', bila je [[Austrija|austrijsko]]-[[hrvatska]] [[pjesnikinja]] i pripovjedačica. |
||
== |
== Životopis == |
||
Paula von Preradović rodila se u Beču [[1887.]] godine. Njezin je otac [[Dušan Preradović]] sin hrvatskog književnika [[Petar Preradović|Petra Preradovića]].<ref name="Istrapedia">[http://istrapedia.hr/hrv/714/preradovic-paula-von/istra-a-z Istrapedia.hr: Preradović, Paula von], preuzeto 3. veljače 2012.</ref> Djetinjstvo i mladost od [[1889.]] do [[1901.]] godine i od [[1905.]] do [[1913.]] godine provela je u [[Pula|Puli]] gdje je njezin otac služio kao [[Austro-Ugarska|austrougarski]] [[Mornarica|mornarički]] [[časnik]].<ref name="Istrapedia"/> Katolički internat pohađa u [[Sveti Hipolit (grad)|Sankt Pölten]]u od [[1901.]] do [[1905.]] godine a po povratku u Pulu piše prve pjesme koje su objavljene u prijevodu na [[hrvatski jezik]] (''Iz pjesama Paule pl. Preradović'', [[Zagreb]], [[1910.]]) a potom u njemačkoj zbirci ''Südlicher Sommer'', [[1929.]] godine.<ref name="Istrapedia"/> Godine [[1916.]] udala se za austrijskoga [[novinar]]a i [[povjesničar]]a [[Ernst Molden|Ernsta Moldena]], s kojim će poslije imati dva sina (Otto Molden, političar, i Fritz Molden, izdavač). Živjela je u [[Kopenhagen]]u a od [[1920.]] u Beču, gdje su je [[1945.]] godine uhitili [[nacisti]] zbog sudjelovanja u pokretu otpora.<ref name="Istrapedia"/><ref name="GKIČMO-V">[http://knjiznica-vz.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=433&lang=en Gradska knjižnica i čitaonica Metel Ožegović - Varaždin: 25. svibanj, 1951. umrla je Paula von Preradović/ch], preuzeto 3. veljače 2012.</ref> |
|||
Umrla je u Beču [[1951.]] godine. |
|||
Rođena kao Paula von Preradović u Beču, s roditeljima se već u drugoj godini života seli u [[Pula|Pulu]], gdje je i odrasla. 1916. udaje se za austrijskog novinara i povjesničara Ernsta Moldena, s kojim će kasnije imati dva sina (Otto Molden, političar, i Fritz Molden, izdavač), a ratne godine provodi u [[Kopenhagen|Kopenhagenu]]. Nakon rata se vraća u Beč, gdje i umire 1951. |
|||
== Književno stvaralaštvo == |
|||
| ⚫ | |||
Za života objavila je nekoliko zbirki poezije i proze, a posmrtmno joj je [[1995.]] godine objavljen dnevnik u kojem je opisala posljednje dane [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] u Beču. Ipak, najpoznatija je kao autorica teksta nove austrijske himne ''[[Land der Berge, Land am Strome]]'' (Gorovita zemljo, zemljo na rijeci).<ref name="GKIČMO-V"/><ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/42606/ Proleksis enciklopedija: Preradović, Paula von], preuzeto 3. veljače 2012.</ref> Za to autorsko djelo je [[1947.]] godine nagrađena s 10.000 šilinga. Napisala je [[Autobiografija|autobiografski]] [[roman]] ''Kindheit am Meer'' u kojem se prisjeća svoga djetinjstva u Puli, svojoj "izgubljenoj domovini", a objavljen je u knjizi Ernsta Moldena ''Paula von Preradović. Porträt einer Dichterin'', [[1955.]] godine.<ref name="Istrapedia"/> |
|||
Otac Paulin Dušan bio je veliki hrvatski rodoljub te je u tom duhu odgajao i svoju kćer Paulu.<ref name="Nova Istra">Branislava Zaradić, [https://web.archive.org/web/20020824110311/http://www.gradpula.com/nova_istra/2001/paula_b.htm ''Paula pl. Preradović i književna tradicija obitelji''], ''[[Nova Istra]]'', preuzeto 5. veljače 2012.</ref> Gotovo sva Paulina prozna djela, a i neka pjesnička, uzeta su iz hrvatske prošlosti.<ref name="Nova Istra"/> Prvu pjesničku zbirku, ''Südlicher Sommer (Južno ljeto, 1929.)'' posvetila je svome pradjedu, djedu i ocu a posveta u prijevodu glasi: |
|||
Za života je objavila nekoliko zbirki poezije i proze, a posthumno (1995.) joj je objavljen dnevnik u kojem opisuje posljednje dane [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Beču. Ipak, najpoznatija je kao autorica teksta za austrijsku himnu [[Land der Berge, Land am Strome]], za koji je [[1947]]. nagrađena s 10 000 šilinga. |
|||
:"Vama, moji oci, |
|||
:Tebi, Ivane Preradoviću, legendarni oficiru |
|||
:U Pappenheimovoj četi,koji si pao |
|||
:od švedske kugle; |
|||
:Tebi, Petre Preradoviću, djede moj, blagoslovljeni |
|||
:pjesniče svoga naroda; |
|||
:i tebi oče moj, Dušane Preradoviću, |
|||
:mornaru i istraživaču; uspomeni tvoje ljubavi |
|||
:i neizmjerne gorčine, koja ti je pala u dio: |
|||
:Vama posvećujem ove pjesme."<ref name="Nova Istra"/> |
|||
Očev povijesni rad ''Eine normanische Landung in Dalmatien 1075'' (Normansko izkrcavanje u [[Dalmacija|Dalmaciji]] 1075.) nadahnuo je Paulu na pisanje kraljevske legende o [[Kralj Slavac|Slavčevoj]] sudbini (''Königslegende'', 1950., hrv. prijevod ''Legenda o kralju Slavcu'', Beč, 1972.), sudbini jednog od posljednjih hrvatskih vladara, koji, po očevoj tvrdnji, nije bio ubijen, nego prognan na jedan pusti [[otok]] u [[Jadran]]u.<ref name="Nova Istra"/> |
|||
| ⚫ | |||
=== Lirika === |
=== Lirika === |
||
* ''Iz pjesama Paule pl. Preradović'', Zagreb, 1910. |
|||
* ''Südlicher Sommer: Gedichte'' (Ljeto na jugu), zbirka pjesama, [[München]], 1929. |
|||
* ''Dalmatinische Sonette'' (1933.) |
|||
* ''Dalmatinische Sonette'' (Dalmatinski soneti), zbirka pjesama, Berlin-Wien-Leipzig, 1933. |
|||
* ''Lob Gottes im Gebirge'' |
* ''Lob Gottes im Gebirge'', Salzburg-Leipzig, 1936. |
||
* ''Ritter, Tod und Teufel'' |
* ''Ritter, Tod und Teufel'', [[Innsbruck]], 1946. |
||
=== Proza === |
=== Proza === |
||
* ''Pave und Pero: Roman'', roman, [[Salzburg]], 1940., (u romanu opisuje tragične događaje iz života svojega djeda Petra Preradovića i njegove prve supruge Pavice)<ref name="Istrapedia"/> ([[Hrvatski jezik|hrv.]] izd. ''Pave i Pero: roman'', Zagreb, 1940., prevela [[Božena Begović]],<ref>[http://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-ISBDdetail.pl?biblionumber=12656 Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Pave i Pero : roman / Paula pl. Preradović ; prevela Božena Begović. - Zagreb : A. Velzek, 1940. - 360 str. ; 20 cm . - (Svjetski pisci)], preuzeto 29. listopada 2013.</ref> [[Talijanski jezik|tal.]] izd. ''Pave e Piero / Paula von Preradović'', Torino, 1942.; Milano, 1994.) |
|||
* ''Königslegende'', Innsbruck, 1950., (hrv. prijevod ''Legenda o kralju Slavcu'', Beč, 1972.; preveo i uvod o spisateljici napisao [[Mirko Čović]]) |
|||
* ''Die Versuchung des Columba: novelle'', Salzburg, 1951., (hrv. izd. ''Kolumbova kušnja'', [[Split]], 1972.) |
|||
* ''Gesammelte Werke'', sabrana djela, Beč, 1967. |
|||
| ⚫ | |||
== Spomen == |
|||
* ''Pave und Pero'' (1940.) |
|||
* U Puli je na kući u kojoj je živjela, u spomen na Paulu von Preradović, prigodom 50. obljetnice njezine smrti, postavljena spomen-ploča.<ref name="Istrapedia"/> |
|||
* ''Die Versuchung des Columba'' (1951.) |
|||
* ''Königslegende'' (1950.) |
|||
== Izvori == |
|||
| ⚫ | |||
{{izvori}} |
|||
== Vanjske poveznice == |
|||
* Tihomil Maštrović, [http://www.matica.hr/vijenac/635/vjecno-sume-vode-oko-lukorana-28073/ ''Romansirani životopis Petra Preradovića u romanu Pave i Pero Paule pl. Preradović. Vječno šume vode oko Lukorana...''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190628225754/http://www.matica.hr/vijenac/635/vjecno-sume-vode-oko-lukorana-28073/ |date=28. lipnja 2019. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', [http://www.matica.hr/vijenac/635/r/Naslovnica/ br. 635] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190628225811/http://www.matica.hr/vijenac/635/r/naslovnica/ |date=28. lipnja 2019. }}, 5. srpnja 2018. |
|||
{{GLAVNIRASPORED:Preradović, Paula}} |
{{GLAVNIRASPORED:Preradović, Paula}} |
||
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] |
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] |
||
[[Kategorija:Austrijski književnici]] |
[[Kategorija:Austrijski književnici]] |
||
[[ar:باولا فون بريرادوفيتش]] |
|||
[[cs:Paula von Preradović]] |
|||
[[de:Paula Preradović]] |
|||
[[en:Paula von Preradović]] |
|||
[[es:Paula von Preradović]] |
|||
[[fr:Paula von Preradović]] |
|||
[[pt:Paula von Preradović]] |
|||
[[sv:Paula von Preradović]] |
|||
Posljednja izmjena od 2. svibnja 2024. u 11:10
Paula Preradović (Beč, 12. listopada 1887. – Beč, 25. svibnja 1951.), poznata i kao Paula von Preradović i Paula Molden, bila je austrijsko-hrvatska pjesnikinja i pripovjedačica.
Paula von Preradović rodila se u Beču 1887. godine. Njezin je otac Dušan Preradović sin hrvatskog književnika Petra Preradovića.[1] Djetinjstvo i mladost od 1889. do 1901. godine i od 1905. do 1913. godine provela je u Puli gdje je njezin otac služio kao austrougarski mornarički časnik.[1] Katolički internat pohađa u Sankt Pöltenu od 1901. do 1905. godine a po povratku u Pulu piše prve pjesme koje su objavljene u prijevodu na hrvatski jezik (Iz pjesama Paule pl. Preradović, Zagreb, 1910.) a potom u njemačkoj zbirci Südlicher Sommer, 1929. godine.[1] Godine 1916. udala se za austrijskoga novinara i povjesničara Ernsta Moldena, s kojim će poslije imati dva sina (Otto Molden, političar, i Fritz Molden, izdavač). Živjela je u Kopenhagenu a od 1920. u Beču, gdje su je 1945. godine uhitili nacisti zbog sudjelovanja u pokretu otpora.[1][2]
Umrla je u Beču 1951. godine.
Za života objavila je nekoliko zbirki poezije i proze, a posmrtmno joj je 1995. godine objavljen dnevnik u kojem je opisala posljednje dane Drugoga svjetskog rata u Beču. Ipak, najpoznatija je kao autorica teksta nove austrijske himne Land der Berge, Land am Strome (Gorovita zemljo, zemljo na rijeci).[2][3] Za to autorsko djelo je 1947. godine nagrađena s 10.000 šilinga. Napisala je autobiografski roman Kindheit am Meer u kojem se prisjeća svoga djetinjstva u Puli, svojoj "izgubljenoj domovini", a objavljen je u knjizi Ernsta Moldena Paula von Preradović. Porträt einer Dichterin, 1955. godine.[1]
Otac Paulin Dušan bio je veliki hrvatski rodoljub te je u tom duhu odgajao i svoju kćer Paulu.[4] Gotovo sva Paulina prozna djela, a i neka pjesnička, uzeta su iz hrvatske prošlosti.[4] Prvu pjesničku zbirku, Südlicher Sommer (Južno ljeto, 1929.) posvetila je svome pradjedu, djedu i ocu a posveta u prijevodu glasi:
- "Vama, moji oci,
- Tebi, Ivane Preradoviću, legendarni oficiru
- U Pappenheimovoj četi,koji si pao
- od švedske kugle;
- Tebi, Petre Preradoviću, djede moj, blagoslovljeni
- pjesniče svoga naroda;
- i tebi oče moj, Dušane Preradoviću,
- mornaru i istraživaču; uspomeni tvoje ljubavi
- i neizmjerne gorčine, koja ti je pala u dio:
- Vama posvećujem ove pjesme."[4]
Očev povijesni rad Eine normanische Landung in Dalmatien 1075 (Normansko izkrcavanje u Dalmaciji 1075.) nadahnuo je Paulu na pisanje kraljevske legende o Slavčevoj sudbini (Königslegende, 1950., hrv. prijevod Legenda o kralju Slavcu, Beč, 1972.), sudbini jednog od posljednjih hrvatskih vladara, koji, po očevoj tvrdnji, nije bio ubijen, nego prognan na jedan pusti otok u Jadranu.[4]
- Iz pjesama Paule pl. Preradović, Zagreb, 1910.
- Südlicher Sommer: Gedichte (Ljeto na jugu), zbirka pjesama, München, 1929.
- Dalmatinische Sonette (Dalmatinski soneti), zbirka pjesama, Berlin-Wien-Leipzig, 1933.
- Lob Gottes im Gebirge, Salzburg-Leipzig, 1936.
- Ritter, Tod und Teufel, Innsbruck, 1946.
- Pave und Pero: Roman, roman, Salzburg, 1940., (u romanu opisuje tragične događaje iz života svojega djeda Petra Preradovića i njegove prve supruge Pavice)[1] (hrv. izd. Pave i Pero: roman, Zagreb, 1940., prevela Božena Begović,[5] tal. izd. Pave e Piero / Paula von Preradović, Torino, 1942.; Milano, 1994.)
- Königslegende, Innsbruck, 1950., (hrv. prijevod Legenda o kralju Slavcu, Beč, 1972.; preveo i uvod o spisateljici napisao Mirko Čović)
- Die Versuchung des Columba: novelle, Salzburg, 1951., (hrv. izd. Kolumbova kušnja, Split, 1972.)
- Gesammelte Werke, sabrana djela, Beč, 1967.
- Wiener Chronik 1945, Beč, 1995.
- U Puli je na kući u kojoj je živjela, u spomen na Paulu von Preradović, prigodom 50. obljetnice njezine smrti, postavljena spomen-ploča.[1]
- ↑ a b c d e f g Istrapedia.hr: Preradović, Paula von, preuzeto 3. veljače 2012.
- ↑ a b Gradska knjižnica i čitaonica Metel Ožegović - Varaždin: 25. svibanj, 1951. umrla je Paula von Preradović/ch, preuzeto 3. veljače 2012.
- ↑ Proleksis enciklopedija: Preradović, Paula von, preuzeto 3. veljače 2012.
- ↑ a b c d Branislava Zaradić, Paula pl. Preradović i književna tradicija obitelji, Nova Istra, preuzeto 5. veljače 2012.
- ↑ Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Pave i Pero : roman / Paula pl. Preradović ; prevela Božena Begović. - Zagreb : A. Velzek, 1940. - 360 str. ; 20 cm . - (Svjetski pisci), preuzeto 29. listopada 2013.
- Tihomil Maštrović, Romansirani životopis Petra Preradovića u romanu Pave i Pero Paule pl. Preradović. Vječno šume vode oko Lukorana... Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. lipnja 2019. (Wayback Machine), Vijenac, br. 635 Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. lipnja 2019. (Wayback Machine), 5. srpnja 2018.