Austrijska škola: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m Reference → Izvori (via JWB) |
||
| (Nije prikazano 38 međuinačica 17 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{nedostaju izvori}} |
|||
Austrijska škola (Österreichische Schule) ekonomista je škola ekonomske misli koja smatra da je glavni uzrok gospodarskih problema miješanje države u tržišne tokove. Njihovi stavovi se smatraju prilično radikalnim zbog toga što oni svoju kritiku ne ograničavaju samo na tradicionalno državne sustave kao što su socijalizam i komunizam, već i na široko prihvaćene mehanizme u kapitalizmu kao što su središnje banke. Jedni od najpoznatijih pobornika austrijske škole su austrijski ekonomist [[Ludwig von Mises]] i ekonomist i filozof [[Friedrich Hayek]]. |
|||
[[Datoteka:Ludwig von Mises.jpg|mini|[[Ludwig von Mises]] (1881. – 1973.)]] |
|||
'''Austrijska škola ekonomije''' je [[Heterodoksne ekonomije|heterodoksna]] škola ekonomskog mišljenja. |
|||
Austrijska škola zastupa metodologični individualizam interpretirajući ekonomske razvoje (prakseologija) predstavljajući teoriju da novac nije ne-neutralan te ističući organizacijsku snagu mehanizma cijena. „Austrijski“ ekonomisti su općenito suglasnici ''[[laissez faire]]'' politike. |
|||
Jedna od najbitnijih osobina kapitalizma je postojanje poslovnih ciklusa, koji su periodi naizmjeničnih promjena između velikih uspona i padova. Najpoznatiji primjer pada poslovnih ciklusa je velika depresija koja se desila u SAD 1929-1933. Razlozi postanka velike depresije i ekonomska politika vlade SAD tijekom i nakon velike depresije su jedan od najviše studiranih tema u povijesti kapitalizma. Tijekom ovog razdoblja, burza je pala više od 80 posto, bruto nacionali proizvod je pao više od 30 posto, dok je stopa nezaposlenosti skočila preko 25%. |
|||
== Teorija == |
|||
Jedno od najšire prihvaćenih objašnjenja velike depresije je da je izazvana restriktivnom monetarnom politikom Američke središnje banke koja nije brzo reagirala na krah burze 1929. i time veoma pogoršala njegove učinke. Pobornici ovog mišljenja smatraju da su SAD izašle iz velike depresije zbog akcija američkog predsjednika Franklina Roosevelta koji je sproveo u praksu ekonomsku politiku sljedeći kejnzijanizam. |
|||
Teorija se temelji na subjektivnoj teoriji vrijednosti i graničnoj psihološkoj korisnosti. Naime, pri objašnjavanju ekonomskih pojava, teorija korisnost ne tretira kao neutralno svojstvo predmeta već analizira psihološki odnos pojedinca prema predmetu koji ispunjava njegove potrebe. Analiza se koncentrira na potrošača i potrošnju. Teorija preispituje motive pojedinca koji uvjetuju potrošačko ponašanje. Dakle, naglasak je na individualnim odlukama.<ref>{{Citiranje weba|title=austrijska škola {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4689|access-date=2022-04-08|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> |
|||
==Etimologija== |
|||
| ⚫ | Pobornici austrijske škole smatraju da je velika depresija izravno izazvana vrlo labavom monetarnom politikom Američke središnje banke tijekom 1920-ih godina koja je dovela do vrlo velikog povećanja količine novca i kredita u sustavu. Ovaj period je u američkoj povijesti poznat kao |
||
Austrijska škola je najstarija struja ekonomskih škola. Dobila je naziv od ličnosti koju su bili najraniji istraživači i prvih zagovornika koji su bili državljanini [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog]] carstva, osobito [[Carl Menger]], [[Eugen von Böhm-Bawerk]], [[Ludwig von Mises]], i [[Friedrich Hayek]]. U novije vrijeme zagovornici austrijske škole su Murray Rothbard i Hans-Herman Hoppe. |
|||
Naj pozatija današna ličnost austrijske škole u SAD je zastupnik kongresa, [[Ron Paul]]. |
|||
| ⚫ | Pobornici austrijske škole smatraju da je [[Velika depresija|velika depresija]] izravno izazvana vrlo labavom monetarnom politikom [[FED|Američke središnje banke]] tijekom 1920-ih godina koja je dovela do vrlo velikog povećanja količine novca i kredita u sustavu. Ovaj period je u američkoj povijesti poznat kao „bijesne dvadesete“ („roaring twenties“). Austrijska škola smatra da su sve krize u kapitalizmu izazvane suviše labavom monetarnom politikom u prethodnom usponu. |
||
Najpoznatija današnja ličnost austrijske škole u [[SAD|SAD-u]] je zastupnik kongresa, [[Ron Paul]]. U Sjedinjenim američkim državama osnovan je Ludwig von Mises Institue sa svrhom promoviranja i istraživanja austrijske škole ekonomije. |
|||
| ⚫ | |||
{{citat|Svaki posao uvijek je koristan i za kupca i za prodavača. Čak i čovjek koji prodaje uz gubitak još uvijek bolje prolazi nego ako ne bi uopće prodao ili ako bi prodao po još nižoj cijeni. On gubi zbog vlastita slabog uvida u budućnost; ostvarena prodaja smanjuje njegov gubitak čak i ako je postignuta cijena niska. Kada kupac i prodavač transakciju ne bi smatrali najprikladnijim djelovanjem što ga mogu odabrati pod postojećim okolnostima, oni ne bi ni ulazili u posao. }}<ref>{{cite news |url=http://www.austrijanci.com/novo/2011/06/stvarni-je-izvor-profita-predvidanje-buducih-stanja/ |title=Stvarni je izvor profita predviđanje budućih stanja |publisher=Ludwig von Mises |year=1949 |access-date=17. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120401075050/http://www.austrijanci.com/novo/2011/06/stvarni-je-izvor-profita-predvidanje-buducih-stanja/ |archive-date=1. travnja 2012.}}</ref> [[Ludwig von Mises]] |
|||
== Vanjske poveznice == |
|||
* [http://www.mises.org/ Stranica ''Ludwig von Mises Institute'' u Auburnu (Alabama)] |
|||
* [http://www.hayek-institut.at Stranica ''Hayek Institute'' u Beću] |
|||
* [http://www.austrijanci.com Stranic ''austrijanci.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111128085255/http://www.austrijanci.com/ |date=28. studenoga 2011. }} |
|||
[[Kategorija:Ekonomska povijest]] |
|||
| ⚫ | |||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
Posljednja izmjena od 8. kolovoza 2022. u 22:23
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Austrijska škola ekonomije je heterodoksna škola ekonomskog mišljenja.
Austrijska škola zastupa metodologični individualizam interpretirajući ekonomske razvoje (prakseologija) predstavljajući teoriju da novac nije ne-neutralan te ističući organizacijsku snagu mehanizma cijena. „Austrijski“ ekonomisti su općenito suglasnici laissez faire politike.
Teorija se temelji na subjektivnoj teoriji vrijednosti i graničnoj psihološkoj korisnosti. Naime, pri objašnjavanju ekonomskih pojava, teorija korisnost ne tretira kao neutralno svojstvo predmeta već analizira psihološki odnos pojedinca prema predmetu koji ispunjava njegove potrebe. Analiza se koncentrira na potrošača i potrošnju. Teorija preispituje motive pojedinca koji uvjetuju potrošačko ponašanje. Dakle, naglasak je na individualnim odlukama.[1]
Austrijska škola je najstarija struja ekonomskih škola. Dobila je naziv od ličnosti koju su bili najraniji istraživači i prvih zagovornika koji su bili državljanini Austro-Ugarskog carstva, osobito Carl Menger, Eugen von Böhm-Bawerk, Ludwig von Mises, i Friedrich Hayek. U novije vrijeme zagovornici austrijske škole su Murray Rothbard i Hans-Herman Hoppe.
Pobornici austrijske škole smatraju da je velika depresija izravno izazvana vrlo labavom monetarnom politikom Američke središnje banke tijekom 1920-ih godina koja je dovela do vrlo velikog povećanja količine novca i kredita u sustavu. Ovaj period je u američkoj povijesti poznat kao „bijesne dvadesete“ („roaring twenties“). Austrijska škola smatra da su sve krize u kapitalizmu izazvane suviše labavom monetarnom politikom u prethodnom usponu.
Najpoznatija današnja ličnost austrijske škole u SAD-u je zastupnik kongresa, Ron Paul. U Sjedinjenim američkim državama osnovan je Ludwig von Mises Institue sa svrhom promoviranja i istraživanja austrijske škole ekonomije.
»Svaki posao uvijek je koristan i za kupca i za prodavača. Čak i čovjek koji prodaje uz gubitak još uvijek bolje prolazi nego ako ne bi uopće prodao ili ako bi prodao po još nižoj cijeni. On gubi zbog vlastita slabog uvida u budućnost; ostvarena prodaja smanjuje njegov gubitak čak i ako je postignuta cijena niska. Kada kupac i prodavač transakciju ne bi smatrali najprikladnijim djelovanjem što ga mogu odabrati pod postojećim okolnostima, oni ne bi ni ulazili u posao. «
- Stranica Ludwig von Mises Institute u Auburnu (Alabama)
- Stranica Hayek Institute u Beću
- Stranic austrijanci.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. studenoga 2011. (Wayback Machine)
- ↑ austrijska škola | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 8. travnja 2022.
- ↑ Stvarni je izvor profita predviđanje budućih stanja. Ludwig von Mises. 1949. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. travnja 2012. Pristupljeno 17. ožujka 2012.