Vidi kôd stranice Zoran Milanović

{{Infookvir političar
|ime                 = Zoran Milanović
|slika               = Zoran Milanović at Palazzo del Quirinale 2021 (11) (cropped).jpg
|veličina            = 220px
|opis slike          = Zoran Milanović, 2021. godine
|slikastandarda      = Flag of the President of Croatia.svg
|malaslika           = Milanovic potpis.gif
|opis male slike     = Potpis
|datum rođenja       = [[30. listopada]] [[1966.]]
|mjesto rođenja      = [[Zagreb]]
|datum smrti         = 
|mjesto smrti        = 
|položaj             = 5. [[predsjednik Republike Hrvatske]]
|mandat_start        = [[19. veljače]] [[2020.]]
|mandat_kraj         = ''danas''
|prethodnik          = [[Kolinda Grabar-Kitarović]]
|nasljednik          = 
|čin2                = 10. [[predsjednik Vlade Republike Hrvatske]]
|predsjednik2        = [[Ivo Josipović]]<br>[[Kolinda Grabar-Kitarović]]
|mandat_start2       = [[23. prosinca]] [[2011.]]
|mandat_kraj2        = [[22. siječnja]] [[2016.]]
|prethodnik2         = [[Jadranka Kosor]]
|nasljednik2         = [[Tihomir Orešković]]
|čin3                = 2. predsjednik [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]]
|mandat_start3       = [[2. lipnja]] [[2007.]]
|mandat_kraj3        = [[26. studenoga]] [[2016.]]
|prethodnik3         = [[Ivica Račan]]
|nasljednik3         = [[Davor Bernardić]]
|stranka             = [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] <small>(1999. – 2020.)</small>
|supruga             = Sanja Musić-Milanović
}}

{{dz|[[Zoran Milanović (basist)]]|glazbenika}}

'''Zoran Milanović''' ([[Zagreb]], [[30. listopada]] [[1966.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[političar]] i [[pravnik]], koji obnaša dužnost [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] od veljače 2020. Prethodno je obnašao dužnost [[predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednika Vlade Republike Hrvatske]] od prosinca 2011. do siječnja 2016. Od lipnja 2007. do studenog 2016. bio je predsjednik [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]]. Iz stranke službeno izlazi 2020.

Nakon diplomiranja na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]] zaposlio se u [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Ministarstvu vanjskih i europskih poslova]]. Radio je u Predstavništvu Republike Hrvatske pri [[Europska unija|EU]] i [[NATO]]-u u [[Bruxelles|Bruxellesu]], gdje 1998. završava poslijediplomski studij europskoga i komparativnoga prava na Sveučilištu u Bruxellesu. Godine 1999. postaje član [[SDP]]-a, a 2007., nakon smrti bivšeg premijera [[Ivica Račan|Ivice Račana]], postaje predsjednik stranke. Na parlamentarnim izborima 2007. su bili 2. po broju glasova, međutim 2011. stvara se [[Kukuriku koalicija]] koja pobjeđuje na izborima. Milanović 23. prosinca 2011. postaje [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|premijer]].  

Početkom premijerskog mandata u Hrvatskoj je održan uspješan [[Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji|referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju]] te je ona 1. srpnja 2013. postala 28. članica te zajednice. Kraj Milanovićevog mandata obilježen je [[Europska migracijska kriza 2015.|migrantskom krizom]] koja u Hrvatskoj počinje početkom rujna 2015. te Hrvatska postaje glavna tranzitna zemlja za migrante iz azijskih i afričkih zemalja koji u većini slučajeva nakon prolaska kroz zemlju ulaze u zonu zemalja potpisnica [[Schengenski sporazum|Schengenskog sporazuma]].

== Raniji život ==
Otac Stipe rodom je iz Glavica kod [[Sinj]]a, a majka Đurđica »Gina«, rođena Matasić, rodom iz [[Senj]]a.<ref>[https://www.nacional.hr/svi-milanovicevi-preci-tezacki-i-gospodski-korijeni-zorana-milanovica-2/ SVI MILANOVIĆEVI PRECI Težački i gospodski korijeni Zorana Milanovića]</ref> Otac Stipe studijski je kolega i vjenčani kum [[Vlado Veselica|Vlade Veselice]]. Milanovićev djed bio je skupa u [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanima]] s Veseličinim ocem Stipom.<ref name="Krile">Davor Krile: ''Marko Veselica: Preživio sam i Čarugu i Tuđmana, a sada udaram i na Milanovića'', Spektar, Slobodna Dalmacija, 10. listopada 2015., str. 6-7</ref> Odrastao je na [[Trnje|Trnju]], a zatim na [[Črnomerec|Črnomercu]]. Pohađao je [[srednja škola|srednju školu]] „Centar za upravu i pravosuđe” (danas [[I. gimnazija u Zagrebu]]). Diplomirao je pravo na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]] kao izvrstan student. Za vrijeme studiranja dobiva Rektorovu nagradu i sudjeluje na studentskom natjecanju iz međunarodnog javnog prava „Telders” u [[Haag]]u. Prema vlastitom priznanju, u mladosti je bio buntovan i sklon tučnjavi.<ref name="biografija-dalje">{{Citiranje weba |url=http://dalje.com/hr-hrvatska/biografija--zoran-milanovic/49361 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. studenoga 2010. |archive-date=30. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111230122157/http://dalje.com/hr-hrvatska/biografija--zoran-milanovic/49361 |url-status=dead }}</ref>

Zapošljava se najprije na [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|Trgovačkom sudu u Zagrebu]], a zatim, 1993. godine u [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Ministarstvu vanjskih poslova]], gdje ga na posao prima [[Ivan Šimonović]]. Godinu dana kasnije odlazi u mirovnu misiju [[OESS]]-a u ratni [[Azerbajdžan]], u okupirani [[Gorski Karabah]] gdje boravi 45 dana. Savjetnikom u hrvatskoj misiji pri [[Europska unija|Europskoj uniji]] i [[NATO]]-u u [[Bruxelles]]u postaje 1996. godine, gdje dvije godine kasnije završava poslijediplomski studij europskoga i komparativnoga prava na flamanskom Sveučilištu u Bruxellesu. Nakon toga, 1999., vraća se u Ministarstvo vanjskih poslova.

== Politička karijera ==

=== Početci u SDP-u ===
Zoran nije pošao očevim stopama. Otac Stipe bio je član [[HDZ]]-a jedno vrijeme, a zahvaljujući intervenciji [[Marko Veselica|Marka Veselice]], početkom 1990-ih je postao zamjenik ministra prosvjete za financijska pitanja u HDZ-ovoj vladi, i to je bio zamjenik akademiku [[Vlatko Pavletić|Vlatku Pavletiću]].

Godine 1999. učlanjuje se u [[SDP]]. Nakon pobjede koalicije predvođene SDP-om na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|izborima 2000. godine]], povjerena mu je komunikacija s [[NATO]]-om. Tri godine kasnije postaje pomoćnik ministra vanjskih poslova [[Tonino Picula|Tonina Picule]]. Nakon pobjede HDZ-a na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|izborima 2003.]] odlazi s mjesta pomoćnika.
[[Datoteka:Kukuriku.jpg|mini|desno|[[Kukuriku koalicija]] 23. prosinca 2011. ispred zgrade [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] u [[Zagreb]]u; [[Ivan Jakovčić]] ([[IDS]]), Zoran Milanović ([[SDP]]), [[Radimir Čačić]] ([[HNS]]) i [[Silvano Hrelja]] ([[HSU]]).]]
Godine 2004. izabran je u Glavni odbor SDP-a, a dvije godine kasnije nakratko postaje glasnogovornik SDP-a. Početkom rujna 2006. godine izabran je za koordinatora rada SDP-a u četvrtoj izbornoj jedinici.

=== Predsjednik stranke ===
[[Datoteka:Josipovic Milanovic Opacic Pusic Maras Mrsic Zagreb 20 obljetnica medjunarodnog priznanja RH 15012012 2.jpg|mini|lijevo|Zoran Milanović u Zagrebu na obilježavanju 20. obljetnice međunarodnog priznanja [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u društvu [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]] (lijevo) te [[Milanka Opačić|Milanke Opačić]], [[Vesna Pusić|Vesne Pusić]], [[Gordan Maras|Gordana Marasa]] i [[Mirando Mrsić|Miranda Mrsića]] (desno).]]

Nakon smrti [[Ivica Račan|Ivice Račana]], na sjednici Glavnog odbora 21. travnja prvi najavljuje kandidaturu za predsjednika stranke. Objava kandidature dočekana je ovacijama.<ref name="biografija-jutarnji">{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/uspon-milanovica--racan-ga-doveo-u-sredisnjicu-sdp-a--sanader-primio-u-mvp/177008/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=28. studenoga 2010. |archive-date=24. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131224084727/http://www.jutarnji.hr/uspon-milanovica--racan-ga-doveo-u-sredisnjicu-sdp-a--sanader-primio-u-mvp/177008/ |url-status=dead }}</ref> Prevladavajuće mišljenje u osvit izborne konvencije bilo je kako Račan, u tekstu svoje ostavke neposredno pred smrt, sintagmom o »novim snagama« zapravo daje podršku Milanoviću u kandidaturi za predsjednika.<ref name="konvencija-dalje">{{Citiranje weba |url=http://dalje.com/hr-hrvatska/zoran-milanovic-novi-predsjednik-sdp-a/49247 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. studenoga 2010. |archive-date=24. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131224101834/http://dalje.com/hr-hrvatska/zoran-milanovic-novi-predsjednik-sdp-a/49247 |url-status=dead }}</ref> Na 10. izvanrednoj izbornoj konvenciji Milanović je u drugom krugu pobijedio [[Željka Antunović|Željku Antunović]] sa 150 glasova prednosti i time postao drugi predsjednik SDP-a u povijesti.

Zahvaljujući njegovom izboru, rejting SDP-a u istraživanjima je doživio rast te su mnogi analitičari predviđali lijevoj opciji s [[Ljubo Jurčić|Ljubom Jurčićem]] kao premijerskim kandidatom<ref>Vladimir Gligorov, ur., Sándor Richter, ur., ''High growth continues, with risks of overheating on the horizon'', WIIW research reports no. 341: Special issue on economic prospects for Central, East and Southeast Europe, Verein Wiener Institut für Internationale Wirtschaftsvergleiche, Beč, 2007., str. 101.
{{Citat|Only recently Zoran Milanović was elected new president of the Social Democrats, succeeding long-time leader Ivica Račan, who died in April this year. However, for the upcoming elections Ljubo Jurčić, a former minister of economy, will be the top candidate for prime minister.|2007., str. 101.}}</ref> uvjerljivu pobjedu na predstojećim parlamentarnim izborima. Međutim, HDZ pobjeđuje na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|izborima u studenom 2007. godine]], što su neki komentatori pripisali nedostatku iskustva kod Milanovića.

Godine 2008. pobjeđuje [[Davorko Vidović|Davorka Vidovića]] i [[Dragan Kovačević|Dragana Kovačevića]] u borbi za mjesto predsjednika SDP-a te nastavlja svoj mandat. Nakon što 2011. godine [[Kukuriku koalicija]] predvođena SDP-om pobjeđuje na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnim izborima]], Zoran Milanović postaje i predsjednik hrvatske vlade.<ref>{{Citiranje časopisa |author=S.K./Hina |title=Pogledajte kako je izglasano povjerenje Vladi! |url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/211184/pogledajte-kako-je-izglasano-povjerenje-vladi/ |accessdate=2019-10-20 |archive-date=20. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191020233955/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/211184/pogledajte-kako-je-izglasano-povjerenje-vladi/ |url-status=dead }}</ref>

== Predsjednik Vlade ==
{{glavni|Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske}}

=== Unutarnja politika ===
{{sapunica}}
[[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558639069).jpg|minijatura|desno|Premijer Zoran Milanović na predstavljanju programa rada [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]]; [[Hrvatski sabor]] 23. prosinca 2011. godine.]]
Milanovićeva vlast započela je svoj mandat uvođenjem nekoliko liberalnih reformi. Tijekom 2012. godine donesen je Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, uveden je zdravstveni odgoj u sve osnovne i srednje škole, a Milanović je najavio daljnje proširenje prava za istospolne parove. Tijekom [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|izbora 2011.]] koalicija Kukuriku obećala je objaviti registar branitelja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], što je i učinjeno u prosincu 2012. godine. 

Na suđenju [[Ante Gotovina|Anti Gotovini]] i drugima, nakon prvobitne presude za krivnju u travnju 2011., Ante Gotovina i [[Mladen Markač]] bili su konačno oslobođeni u studenom 2012. godine. Milanović je presudu nazvao »važnim trenutkom za Hrvatsku«, dodavši da nam je »skinut ogroman teret s ramena, a Markaču i Gotovini hvala što su ovoliko izdržali za Hrvatsku«.

U rujnu 2013. započeli su antićirilični prosvjedi protiv uvođenja dvojezičnih natpisa sa srpskom ćirilicom u [[Vukovar]]u. Milanović ih je osudio kao »šovinističko nasilje«, rekavši da neće uklanjati natpise s ćirilicom u Vukovaru jer je sam statut grada bio donijet u vrijeme HDZ-ove vlasti te da »vladavina zakona mora prevladati«.

Dne 1. prosinca 2013. godine, u Hrvatskoj je održan ustavni referendum, treći od osamostaljenja. Na referendumu, koji je organizirala građanska inicijativa »Za obitelj«, predložen je amandman kojim bi se brak definirao kao zajednica muškarca i žene, čime je stvorena ustavna zabrana istopolnih brakova. Milanović se usprotivio prijedlogu i rekao [[HRT]]-u da će glasati protiv. Vlada je savjetovala građanima da glasaju protiv, ali referendum je ipak prošao sa 65 % glasova za, međutim, odaziv birača bio je samo 38 %. Milanović je bio nezadovoljan što se referendum uopće održao, rekavši: "Mislim da nas nije učinio boljim, pametnijim ili ljepšim." Također je rekao da referendum ne mijenja postojeću definiciju braka prema hrvatskim zakonima. Nadalje je najavio nadolazeću donošenjem Zakona o partnerstvu, koji će istospolnim osobama omogućiti da formiraju zajednicu doživotnog partnerstva koja će dijeliti ista prava kao i pravo na brak, osim prava na usvajanje. Dana 12. prosinca 2013., Vlada je donijela predloženi prijedlog zakona, a parlament je u srpnju 2014. donio Zakon o životnom partnerstvu. 
[[Datoteka:Vlada12.jpg|minijatura|lijevo|Sastav [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|Dvanaeste vlade Republike Hrvatske]] na čelu s predsjednikom Zoranom Milanovićem.]]
Loša ekonomska situacija oslabila je izvorno snažnu javnu podršku Milanovićevoj vladi, što se pokazalo na [[Hrvatski lokalni izbori 2013.|lokalnim izborima 2013. godine]]. Na prvim [[Izbori za Europski parlament 2013.|izborima za Europski parlament]] u Hrvatskoj 2013. godine, SDP je osvojio 32 % glasova i pet zastupnika, jedan manje od HDZ-a, najveće oporbene stranke. Sljedeće godine SDP osvaja 29,9 % i četiri zastupnika u Europskom parlamentu. Milanović i njegova stranka dali su podršku [[Ivo Josipović|Ivi Josipoviću]] na [[Hrvatski predsjednički izbori 2014.|predsjedničkim izborima 2014./15.]], koje pobjeđuje [[Kolinda Grabar-Kitarović]] iz redova HDZ-a. 
[[Datoteka:Croatian Armed Forces cadets, Military Parade, Zagreb, 4-8-2015.JPG|minijatura|[[Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja]] u [[Zagreb]]u.]]

Hrvatski branitelji započeli su prosvjed u Zagrebu u listopadu 2014., pozivajući na ostavku ministra branitelja [[Predrag Matić|Predraga Matića]], i novi ustavni zakon koji im garantira prava. Milanović je odbio njihove zahtjeve, rekavši da nema razloga otpustiti ministra i da se neće podvrgnuti ultimatumima, poručivši »moja vlada nije ni razmišljanjem, ni djelovanjem ni propuštanjem dovela u pitanje ljudsko dostojanstvo hrvatskih branitelja i vječni značaj Domovinskog rata«.

Prosvjed se nastavio tijekom cijele 2015. godine. U svibnju 2015. eskalirao je kada su se stotine branitelja posvađale s policijom ispred vladine zgrade. Milanović je rekao da njegova vlada nije suzbila njihova prava i da je spremna za razgovore, ali da ih neće ucjenjivati. Optužio je oporbenu stranku HDZ za manipulaciju braniteljima. Šef oporbe [[Tomislav Karamarko]] odbacio je optužbe.  Milanović se u lipnju sastao s predstavnicima branitelja, ali prosvjed se nastavio.

Dana 4. kolovoza 2015. godine, na inzistiranje Milanovića i ministra obrane [[Ante Kotromanović]]a, u Zagrebu je održana vojna parada [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u čast [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] kojom se slavi 20. godišnjica [[Operacija Oluja|vojnoredarstvene operacije Oluja]]. Milanović se zahvalio svima koji su žrtvovali svoje živote za slobodu Hrvatske. Također je izrazio zahvalnost dr. [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]], prvom hrvatskom predsjedniku, koji je Hrvatsku vodio tijekom rata riječima:

{{Citat4|lijevo|Prije dvadeset godina, u vojnoredarstvenoj operaciji Oluja oslobođen je najveći dio Hrvatske i stvoreni su svi uvjeti da naša zemlja, nakon godina okupacije i rata, počne živjeti i razvijati se kao samostalna, cjelovita i demokratska europska država.

Sloboda je najveće blago i nikome ne trebamo dokazivati koliko je Oluja - nakon mučne četiri godine ubijanja i progona na okupiranim područjima - bila opravdana, koliko je bila potrebna, koliko je novih žrtava spriječila i koliko je bila neizbježna. Hrvatska je imala svako pravo poduzeti sve da ostane živa i cjelovita, imala je pravo ne biti protjerana iz svojih domova, imala je sva prava ne biti više živi štit onima koji su rušili gradove i spaljivali sela.

Hrvatska danas ne slavi rat, ne slavi ničiju patnju niti progonstvo, neka to bude jasno onima kojima još nije. Hrvatska je poduzela sve da rata ne bude, nudila je mirna rješenja. I bila odbijena. 
Hrvatska danas slavi slobodu i mir, čista srca slavi pobjedu, prekretnicu koja je dokrajčila ružan, nametnut i osobito podao rat. Olujom je Hrvatska ponovno uspostavila svoj prerezani krvotok, a vjera u svoje tek stasale vojnoredarstvene snage zamijenila je osjećaj nepravde i nemoći pred dotad nadmoćnom vojnom mašinerijom. Hrvatska je porazila jednu zločinačku politiku, dokazala da se ne isplati posezati za tuđim, da se ništa oteto ne može zadržati, a da svoje vrijedi braniti. Bez Oluje, niti mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja ne bi bila moguća.
 
Istina je, sloboda je skupocjena i Hrvatska ju je skupo platila. Ovo je prigoda da još jednom od srca zahvalimo svima koji su se žrtvovali za slobodnu Hrvatsku, prije svega da zahvalimo hrvatskim braniteljima koji nam jesu i ostat će u srcu cijeloga života. Slobodna i demokratska Hrvatska najljepši je mogući spomenik poginulim braniteljima, onoj hrabroj vojsci koja se dala bez ostatka, koja nije ispostavljala račune, koja nije tražila ni uzimala, ali je zato znala davati i sanjati hrvatsku slobodu. Zahvalni smo onima koji nisu oklijevali umrijeti za domovinu, zahvalni smo njihovim obiteljima. Nastavili smo brinuti o njima da dalje ne moraju same, nastavili smo brinuti o braniteljima i štititi ih u najvećoj mogućoj mjeri od tereta teške gospodarske krize iz koje, sad je već izvjesno, napokon izlazimo i idemo naprijed.

Pobjedu u Oluji ostvario je narod, naši građani koji su izabrali vlast i dali joj vođenje države. U to vrijeme, a bilo je to najteže vrijeme od stjecanja državne neovisnosti, Hrvatsku je vodio Franjo Tuđman i njemu moramo odati zahvalnost i priznanje što je zajedno s brojnim suradnicima državu pripremio i osposobio za očuvanje cjelovitosti i samostalnosti Hrvatske.|Premijer Milanović tijekom obilježavanja 20. godišnjice Operacije Oluja, 5. kolovoza 2015. godine.<ref>https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-milanovic-cestitao-dan-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti-i-dan-hrvatskih-branitelja/17459</ref>}}

=== Gospodarstvo ===
Vlada Zorana Milanovića podigla je standardni porez na dodanu vrijednost s 23 % na 25 % i uvela nove stope PDV-a za robe i usluge koje ranije nisu oporezivane. Također je smanjila doprinose za socijalno osiguranje i plaće u javnom sektoru. U listopadu je usvojen ''Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi'' koji je omogućio tvrtkama koje nisu bile u mogućnosti platiti račune opstanak tijekom stečajnog postupka i restrukturiraju svoje dugove. Zbog protivljenja koalicijskog partnera [[HNS]]-a porez na imovinu nije proširen.
[[Datoteka:12th Croatian Government approval ratings.png|minijatura|lijevo|Ocjena rada vlade Zorana Milanovića 2015.]]

Vlada je uspjela smanjiti proračunski deficit na 5,3 % u 2012., ali BDP se smanjio za 2,2 %, a javni dug je dostigao 69,2 %. Milanovićevo vrijeme na vlasti obilježeno je nekoliko smanjenja kreditnog rejtinga Hrvatske. Dana 14. prosinca 2012. smanjen je dugoročni rejting zemlje na BB +, a kratkoročni na B, dok je 1. veljače 2013. smanjen na kreditni rejting Hrvatske s Baa3 na Ba1.
[[Datoteka:Premjers V.Dombrovskis piedalās Eiropadomē (6945881133).jpg|minijatura|Predsjednik Vlade Zoran Milanović na sastanku [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]], 1. ožujka 2012.]]

U 2012. započelo je nekoliko velikih građevinskih projekata, uključujući novi putnički terminal u [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zračnoj luci Zagreb]] i treći blok [[Termoelektrana Plomin|termoelektrane Plomin]]. Međutim, neki projekti su obustavljeni, uključujući hidroelektranu Ombla. Vlada je poručila da izgradnja [[Pelješki most|Pelješkog mosta]] počinje u proljeće 2016. Milanović je izrazio potporu za daljnje istraživanje nafte i plina te iskorištavanje [[Jadransko more|Jadranskog mora]], za razliku od oporbenih stranaka i organizacija za zaštitu okoliša.

U studenom 2012. ministar gospodarstva i potpredsjednik vlade [[Radimir Čačić]] podnio je ostavku, a zamijenio ga je [[Ivan Vrdoljak]]. U 2013. godini uveden je novi zakon o fiskalizaciji za kontrolu sive ekonomije i smanjenje izbjegavanja poreza. Vlada se do svibnja 2013. usredotočila na brodogradnju i privatizirala državna brodogradilišta. Kako bi se servisirao javni dug, vlada je predstavila projekt monetizacije hrvatskih autocesta u 2013. koji bi donio oko 2,5 milijardi eura. Sindikati i građanske udruge odbacili su prijedlog i pozvali na povlačenje odluke. Građanska inicijativa pod nazivom »Ne damo naše autoceste« prikupila je potpise za referendum o autocesti. Iako je ustavni sud presudio da je referendum o toj temi neustavan, vlada je objavila da povlači odluku. Umjesto prvobitnog plana da se autoceste u zemlji daju u zakup stranim investitorima, vlada će hrvatskim građanima i mirovinskim fondovima ponuditi dionice u njima.

''Zakon o mirovinskom osiguranju'' iz siječnja 2014. podigao je zakonsku mirovinu sa 65 na 67 godina, a prijevremenu dob umirovljenja sa 60 na 62. Stopa nezaposlenosti dosegla je vrhunac u veljači 2014. na 22,7 %, ali od tada neprestano opada i dostiže najnižu stopu u dvije godine u kolovozu. U svibnju 2014. Milanović je otpustio ministra financija [[Slavko Linić|Slavka Linića]] zbog imovinskog posla za koji je rekao da je naštetio državnom proračunu i na njegovo mjesto imenovao [[Boris Lalovac|Borisa Lalovca]]. Promjene poreza na dohodak uvedene su 2015. godine, povećao se neoporezivi dio dohotka, što je rezultiralo neto povećanjem plaća za oko milijun ljudi.

U siječnju 2015. vlada je odlučila zamrznuti tečaj za [[švicarski franak|švicarske franke]] na godinu dana, nakon porasta franka koji je uzrokovao sve skuplje zajmove za korisnike kredita u toj valuti. U kolovozu 2015. Milanović je najavio da će se zajmovi švicarskog franka pretvoriti u kredite u [[euro|eurima]].

BDP se smanjio u 2013. (–0,9 %) i 2014. (–0,4 %), ali je u 4. tromjesečju 2014. rast realnog BDP-a dosegao 0,3 %, prvi put od 2011. Objavljeno je 28. kolovoza 2015. da je ekonomija narasla za 1,2 % za treće tromjesečje zaredom, a što je obilježilo izlaz Hrvatske iz šest godina recesije. Proračunski deficit smanjio se u 2015. na 3,2 % BDP-a, što je pad s 5,5 % u 2014., a javni dug je iznosio 86,7 % BDP-a, što je najniža stopa rasta duga od uvođenja metodologije „ESA 2010”.

Izvješće Svjetskoga ekonomskog foruma o konkurentnosti za 2014. svrstalo je Hrvatsku na šesto mjesto na ljestvici država s neučinkovitom vladom.<ref>Mešanović, Elvir: [https://n1info.hr/vijesti/a60912-milanoviceva-vlada-sesta-najnesposobnija-na-svijetu/ Milanovićeva vlada šesta najnesposobnija na svijetu] N1. Objavljeno 14. srpnja 2015.</ref>

=== Vanjski odnosi ===

==== Bosna i Hercegovina ====
[[Datoteka:Secretary Clinton Shakes Hands With Milanovic (8142519313).jpg|minijatura|Premijer Milanović s [[Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država|američkom državnom tajnicom]] [[Hillary Rodham Clinton]] u [[Zagreb]]u, 1. listopada 2012.]]
[[Datoteka:Victor Ponta la Summit-ul Premierilor din Europa Centrala si de Est - China, Bucuresti (11170614844).jpg|minijatura|Premijer Milanović na sastanku predsjednika vlada [[Srednja Europa|srednje]] i [[Istočna Europa|istočne Europe]] i [[Kina|Kine]], [[Bukurešt]], 26. studenog 2013.]]

Odnos Hrvatske prema [[BiH|Bosni i Hercegovini]] u vrijeme Milanovićevog mandata se znatno promijenio. Za razliku od prethodnih vlasti, Milanovićeva vlada je dala značajnu podršku [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatima u BiH]]. Prethodne vlasti u Hrvatskoj, naročito nakon smrti [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] nisu pokazivale interes za položaj Hrvata u BiH. Štoviše, bivši predsjednik [[Stjepan Mesić]] se sukobio s hrvatskim političarima u BiH, a istodobno gradio prijateljske odnose s bošnjačkim političarima. Milanovićeva politika prema BiH ocijenjena je kao »najsuvislija i najbolja politika prema BiH« za Hrvate »unatrag dva desetljeća«. Javno je izrazio zanimanje Hrvatske za stanje u Bosni i Hercegovini i položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda.<ref name="Toma">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/zoran-milanovic-je-drzavnik-sa-suvislom-politikom-prema-bih-921272 Zoran Milanović je državnik sa suvislom politikom prema BiH]. Večernji list, 15. veljače 2014. Pristupljeno 3. prosinca 2014.</ref>

Simbolično, nakon što mu je Sabor potvrdio drugi uzastopni mandat, Milanović je za prvi posjet odabrao BiH, odnosno grad [[Mostar]], i to u vrijeme velikih nereda u veljači 2014. koje su izazivali bošnjački prosvjednici, što je umalo rezultiralo međunacionalnim sukobom u gradu. Štoviše, nije posjetio [[Sarajevo]] kao glavni grad, što je izazvalo kritike među bošnjačkim političarima i javnim osobama. Poslije Mostara posjetio je [[Vitez (BiH)|Vitez]] i [[Široki Brijeg]]. Sarajevo je odabrao kao posljednju destinaciju prije napuštanja zemlje. Time je postao prvi hrvatski premijer koji je posjetio Hrvate u BiH nakon više od dvadeset godina. Milanovićev posjet Mostaru pohvalio je i vođa oporbe [[Tomislav Karamarko]].<ref name="Toma"/>

Milanović je pristaša olakšavanja puta Bosni i Hercegovini za ulazak u [[Europska unija|Europsku uniju]] te je kritizirao zahtjev europskih političara da BiH mora mijenjati [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustav]] kao uvjet za status kandidata. Milanović je izrazio konzervativan stav glede implementacije [[Presuda Sejdić-Finci|presude Sejdić-Finci]] [[Europski sud za ljudska prava|Europskog suda za ljudska prava]] na bosanskohercegovački Ustav, koji onemogućava pripadnicima nacionalnih manjina da budu birani na neke dužnosti izvršne vlasti. Kritizirao je stavove onih koji tvrde da su promjene Ustava uvjet bez kojega se ne može, navodeći da je Bosna i Hercegovina s takvim ustavom primljena u [[Vijeće Europe]] i da od tada nije niti jednom mijenjan, napominjući da, ako je u trenutku ulaska BiH u Vijeće Europe Ustav bio u skladu s dokumentima Vijeća Europe, »onda je valjda i danas«. Zahtjeve za promjenom nazvao je »politički i pravno nepoštenima« zbog njihovog retroaktivnog karaktera, ali i neprincipijelnima, jer slične ustave imaju [[Cipar]] i [[Belgija]], koje su već članice Europske unije.<ref name="Kresic">[http://www.vecernji.ba/treba-pustiti-da-hrvati-biraju-clana-predsjednistva-bih-943541 Treba dopustiti da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva BiH]. Večernji list, 8. lipnja 2014. Pristupljeno 3. prosinca 2014.</ref> Primjerice, Ustav Cipra navodi da predsjednik može biti samo [[Grci|Grk]].<ref>[http://www.presidency.gov.cy/presidency/presidency.nsf/all/1003AEDD83EED9C7C225756F0023C6AD/$file/CY_Constitution.pdf The Constitution of the Republic of Cyprus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203001544/http://www.presidency.gov.cy/presidency/presidency.nsf/all/1003AEDD83EED9C7C225756F0023C6AD/$file/CY_Constitution.pdf |date=3. prosinca 2013. }} (na engleskom). Predsjedništvo Republike Cipar. Pristupljeno 3. prosinca 2014.</ref> Milanović je naveo da uz takve uvjete, Bosna i Hercegovina nikada neće biti članicom Europske unije, naglasivši da je daytonski Ustav zaustavio [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat u toj zemlji]]. Podržao je ulazak cijele regije u Europsku uniju, dajući Bosni i Hercegovini prioritet, »ne samo radi Hrvata u BiH, ali jako puno i zbog Hrvata koji imaju putem hrvatskog i europsko državljanstvo«.<ref name="Kresic"/>

== Ostavka na mjesto predsjednika stranke ==
Nakon što na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|parlamentarnim izborima 2015. godine]] SDP gubi vlast, Milanović ne uspijeva vratiti stranku na vlast na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|prijevremenim izborima 2016. godine]].

Zoran Milanović se odlučuje povući s mjesta predsjednika SDP-a te u studenom 2016. godine za predsjednika stranke biva izabran [[Davor Bernardić]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Bernardić izabran za novog šefa SDP-a. Milanović: Dajte mu podršku i neka bude iskrena |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/zatvorena-biralista-bernardic-uvjerljivo-pobijedio-ostojica-1131353 |accessdate=2019-10-20}}</ref>

Nakon povlačenja s hrvatske političke scene osniva savjetničku tvrtku EuroAlba Advisory, a od 2017. godine postaje savjetnik albanskom premijeru [[Edi Rama|Ediju Rami]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Napokon znamo što će raditi Zoran Milanović |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/napokon-znamo-sto-ce-raditi-zoran-milanovic-20161114 |accessdate=2019-10-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Zoran Milanović savjetuje albanskog premijera Edija Ramu |url=http://hr.n1info.com/Vijesti/a260040/Evo-kome-je-ZorOtkriveno-koga-savjetuje-Zoran-Milanovican-Milanovic-savjetnik.html |accessdate=2019-10-20 |journal= |archive-date=20. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191020233957/http://hr.n1info.com/Vijesti/a260040/Evo-kome-je-ZorOtkriveno-koga-savjetuje-Zoran-Milanovican-Milanovic-savjetnik.html |url-status=dead }}</ref> Iste godine postaje predsjednikom Diplomatskog vijeća Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u [[Zagreb]]u.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Milanović dobio novi posao, radit će u Visokoj školi diplomacije |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1008161 |accessdate=2019-10-20}}</ref>

== Predsjednički izbori 2019./2020. ==
[[Datoteka:Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2019, prvi krug.svg|minijatura|Rezultati prvog kruga [[Hrvatski predsjednički izbori 2019.|predsjedničkih izbora 2019./20.]]:<br />
{{boja|#ED1C24}} Zoran Milanović<br />
{{boja|#005BAA}} [[Kolinda Grabar-Kitarović]]<br />
{{boja|#9095DF}} [[Miroslav Škoro]].]]

Krajem 2018. godine javljaju se napisi o Milanovićevoj kandidaturi za [[Hrvatski predsjednički izbori 2019.|predsjedničke izbore 2019. godine]]{{ni}}, koje 17. lipnja 2019. potvrđuje objavom kandidature na svojemu profilu na Facebooku pod sloganom „Predsjednik s karakterom”.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Zoran Milanović sve bliže odluci o kandidaturi |url=http://hr.n1info.com/Vijesti/a350242/Zoran-Milanovic-sve-blize-odluci-o-kandidaturi.html |access-date=20. listopada 2019. |journal= |archive-date=20. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191020233955/http://hr.n1info.com/Vijesti/a350242/Zoran-Milanovic-sve-blize-odluci-o-kandidaturi.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Milanović ide u utrku za Pantovčak. Kandidaturu objavio na Facebooku |url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/milanovic-ide-u-utrku-za-pantovcak-kandidaturu-objavio-na-facebooku/ |date=17. lipnja 2019. |access-date=20. listopada 2019.}}</ref> Sljedećeg mu mjeseca glavni odbor SDP-a daje potporu, a potom dobiva i potporu [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a, [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]]-a, [[Primorsko-goranski savez|PGS]]-a, [[Narodna stranka – Reformisti|Reformista]], [[Demokrati (hrvatska politička stranka)|Demokrata]], [[Istarski demokratski sabor|IDS]]-a, [[Hrvatski laburisti – Stranka rada|Laburista]], [[Građansko-liberalni savez|GLAS]]-a, [[Međimurski Demokratski Savez (MDS)|MDS]]-a i [[Stranka umirovljenika|Stranke umirovljenika]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Glavni odbor SDP-a potvrdio Milanovića za predsjedničkog kandidata |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/glavni-odbor-sdp-a-potvrdio-milanovica-za-predsjednickog-kandidata-foto-20190706 |access-date=20. listopada 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=HSS podržava Milanovića u izbornoj trci za predsjednika |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hss-podrzava-milanovica-u-izbornoj-trci-za-predsjednika-20190716 |access-date=20. listopada 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=ŠIROKA KOLINDINA POTPORA S PROŠLIH IZBORA SVELA SE SAMO NA HDZ Završen ciklus grupiranja stranaka oko kandidata: Analiziramo tko je najbolje prošao... - Jutarnji List |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/siroka-kolindina-potpora-s-proslih-izbora-svela-se-samo-na-hdz-zavrsen-ciklus-grupiranja-stranaka-oko-kandidata-analiziramo-tko-je-najbolje-prosao/9420671/ |access-date=20. listopada 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |author=Mladen Grubić |title=MDS daje podršku kandidaturi Zorana Milanovića za predsjednika Republike Hrvatske |url=https://emedjimurje.rtl.hr/vijesti/politika/3581809/mds-daje-podrsku-kandidaturi-zorana-milanovica-za-predsjednika-republike-hrvatske/ |access-date=20. listopada 2019.}}</ref>

Nakon prebrojanih glasova, 5. siječnja 2020., u sklopu drugog kruga izbora, osvojio je 104 tisuće glasova više od nezavisne kandidatkinje s podrškom [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-a i četvrte hrvatske predsjednice [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]].<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/novi-predsjednik-hrvatske-zoran-milanovic-706214 Novi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović], [[HRT]], objavljeno 5. siječnja 2020., pristupljeno 15. svibnja 2021.</ref>

== Predsjednički mandat ==
{{nedostaju izvori}}
Inauguracija Milanovića kao 5. predsjednika Republike Hrvatske održana je 18. veljače 2020. Ona se prvi put nije održala [[Trg svetog Marka|Markovu trgu]], nego je po Milanovićevoj želji ceremonija održana u manjem obujmu. Pozvano je 40 gostiju: uključujući državne službenike, bivše predsjednike, svoju obitelj i članove tima u kampanji. Prvi put vođe političkih stranaka, diplomati i uzvišene osobe iz Crkve nisu prisustvovali ceremoniji. Inauguracija je počela s izvedbom [[Lijepa naša domovino|hrvatske himne]] pjevačice [[Josipa Lisac|Josipe Lisac]]. Reakcije na njenu nestandadrdnu izvedbu bile su pomiješane.

24. veljače 2020. snažno je osudio paljenje lutke homoseksualnog para s djecom na karnevalu u [[Imotski|Imotskom]].

Prvi posjet stranoj državi učinio je 27. veljače, u [[Otočec ob Krki|Otočecu ob Krki]] u [[Slovenija|Sloveniji]] gdje se susreo sa [[Predsjednik Slovenije|slovenskim kolegom]] [[Borut Pahor|Borutom Pahorom]].

=== Rat u Ukrajini ===
Milanović je kritizirao posjet premijera [[Andrej Plenković|Andreja Plenkovića]] [[Ukrajina|Ukrajini]] prosinca 2021., opisavši ga kao »obično šarlatanstvo« uslijed napetosti koje su prethodile [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invaziji Rusije na Ukrajinu]].

Oštar odgovor ukrajinske vlade uslijedio je nakon Milanovićeve izjave 25. siječnja 2022. da je Ukrajina [[Korupcija|korumpirana]] zemlja kojoj nije mjesto u [[NATO|NATO-u]] te da [[Rusija]] nije prijetnja nikome. Milanović je također [[Euromajdan]] nazvao [[Državni udar|državnim udarom]]. Ukrajinski ministar vanjskih poslova pitao je hrvatsku veleposlanicu za objašnjenje, nakon čega je ministarstvo poručilo da Milanović time širi narativ ruske [[Propaganda|propagande]], ne uklapa u službeni stav Hrvatske koja podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, narušava bilateralne odnose i potkopava jedinstvo [[Europska unija|Europske unije]] i [[NATO|NATO-a]] uoči novog sigurnosnog rizika u Europi. Ministarstvo je zahtijevalo pobijanje i neponavljanje uvredljivih izjava predsjednika RH. Istog dana se Milanović pojavio na crnom popisu ''Mirotvorca'', mrežne stranice koja objavljuje popis i osobne informacije neprijatelja Ukrajine. Ruski provladini mediji predstavili su Milanovićeve izjave kao razmimoilaženje unutar EU-e i NATO-a te su prognozirali da će ga drugi europski čelnici pratiti. Premijer Plenković izjavio da su to nestvarne izjave za koje je mislio da ih je izjavio »neki ruski dužnosnik« te se ispričao Ukrajincima. U razgovoru za [[RTL (Hrvatska)|RTL]], Milanović se odbio ispričati, potvrdio je svoj stav o Ukrajini i rekao da se Plenković »ponaša kao ukrajinski agent«, a on kao hrvatski predsjednik.

=== Ulazak Finske i Švedske u NATO ===
Travnja 2022. Milanović je najavio da će blokirati ulazak [[Finska|Finske]] i [[Švedska|Švedske]] u [[NATO]] dok se ne izmjeni izborni zakon u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji dozvoljava Bošnjacima izbor hrvatskog člana Predsjedništva, no na NATO-vu summitu u [[Madrid|Madridu]] održanu krajem lipnja 2022. nije postavio veto na ulazak dviju država u NATO.

=== Rat u Gazi ===
Milanović je listopada 2023. kritizirao [[Izrael|Izraelske]] napade odmazde na [[Pojas Gaze]]:

{{Navod|Ja sam osudio ubojstva, izrazio čak gađenje i gnušanje, ali pravo na obranu ne uključuje pravo na osvetu i ubojstva civila.}}

== Parlamentarni izbori 2024. ==
Dana 15. ožujka 2024., nekoliko sati nakon raspisivanja [[Hrvatski parlamentarni izbori 2024.|izbora za Hrvatski sabor]] za 17. travnja, Milanović je na iznenađenje svih najavio svoju kandidaturu za predsjednika Vlade na listi [[SDP|SDP-a]], kao neovisni kandidat. [[Ustavni sud Republike Hrvatske|Ustavni sud RH]] je na temelju članka 125., a na temelju izjave Zorana Milanovića da će se kandidirati za predsjednika Vlade Republike Hrvatske, 18. ožujka izdao upozorenje Zoranu Milanoviću da mora podnijeti ostavku na mjestu predsjednika Republike ako želi biti kandidat.

Svoj su zaključak temeljili prema članku 96. [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava]], predsjednik Republike ne smije sudjelovati u stranačkim aktivnostima, biti na listi za izbor zastupnika ili isticati se kao kandidat za mjesto predsjednika Vlade.<ref>{{Citiranje weba|last=Index Vijesti|date=2024-03-18|title=Ustavni sud zaprijetio Milanoviću i SDP-u: Odmah prestanite ili poništavamo izbore|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/ustavni-sud-zaprijetio-milanovicu-i-sdpu-odmah-prestanite-ili-ponistavamo-izbore/2548358.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_vezane_vijesti_d|access-date=2024-03-18|website=index.hr|language=hr}}</ref><ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ustavni-sud-donio-odluku-o-milanovicevoj-kandidaturi---838425.html Ustavni sud donio odluku o Milanovićevoj kandidaturi] dnevnik.hr</ref>

{{Citat4|lijevo|Nakon što se izbori završe, Predsjednik Republike Hrvatske može dati ostavku na dužnost, biti kandidat političke opcije, ali ne može biti kandidat sada na izborima za Sabor i nastupati u budućem svojstvu, sudjelovati u kampanji, dolaziti na skupove i nastupati kao i svaki drugi kandidat.|Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske}}

Odluka Suda nije bila jednoglasna (9 za, 2 protiv, 2 neizjašnjena).<ref>[https://narod.hr/hrvatska/ustavni-sud-kao-politicko-tijelo-ovo-su-suci-koji-nisu-glasali-protiv-milanovica Ustavni sud kao političko tijelo: Ovo su suci koji nisu glasali protiv Milanovića] narod.hr. Objavljeno 18. ožujka 2024.</ref> Naime, u Ustavu se nigdje izričito ne zabranjuje kandidatura predsjednika Republike. Slična situacija dogodila se 1995. kada je [[Franjo Tuđman]] bio na listi [[HDZ]]-a i pobijedio. Tada je predsjednikom vlade postao [[Zlatko Mateša]], a Tuđman je osvojio drugi predsjednički mandat. Milanović je nakon objave Suda inzistirao u najavi da će izaći na izbore i pobijediti te da će odstupiti, a svoje dužnosti Predsjednika Republike i uz potporu nove većine u Hrvatskome saboru preuzeti odgovornost za vođenje Vlade Republike Hrvatske. U svojoj objavi članove Suda nazvao je „glodavcima”, a predsjednicu Suda, pred kojom je 2020. polagao predsjedničku prisegu, „crnom slavonskom svinjom”.<ref>[https://narod.hr/hrvatska/milanovic-izvrijedao-ustavne-suce-spominjao-glodavce-crne-slavonske-svinje Milanović izvrijeđao ustavne suce: Spominjao glodavce, crne slavonske svinje…] narod.hr. Objavljeno 19. ožujka 2024.</ref>  U [[Vela Luka|Veloj Luci]] je članove Suda nazvao „gangsterskom družinom” i „grupom muljatora”.<ref>Štengl, Ivan; Čenić, Sara Lea: [https://www.24sata.hr/news/predsjednik-milanovic-u-veloj-luci-ocekuje-se-izjava-za-medije-971647 Milanović o odluci Ustavnog suda: 'To je grupa muljatora. Ja ću biti premijer, neću reći kako'] ''24 sata''. Objavljeno 18. ožujka 2024.</ref>

Istoga dana po objavi odluke Suda, premijer Andrej Plenković označio je Milanovićevu odluku kao „pokušaj mini državnog udara”.<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/andrej-plenkovic-o-odluci-ustavnog-suda---838582.html Andrej Plenković: "Ovo je pokušaj mini državnog udara. Grbina više ne doživljavam kao predsjednika SDP-a"] dnevnik.hr. Objavljeno 18. ožujka 2024.</ref> Milanovićevu odluku kvalifikacijom državnog udara označila je i politologinja [[Mirjana Kasapović]].<ref>Kasapović, Mirjana; [https://www.vecernji.hr/vijesti/ovo-je-pakt-pucisticke-hunte-koja-je-odlucila-na-vlast-doci-neustavnim-sredstvima-1754609 Ovo je pakt pučističke hunte koja je odlučila na vlast doći neustavnim sredstvima] ''Večernji list''. Objavljeno 17. ožujka 2024.</ref> [[Dražen Budiša]] za [[HRT]] je izjavio kako drži da je Milanović kandidaturom „narušio ustavnopravni poredak” te kako namjerava vratiti [[Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom]] kojim ga je Milanović odlikovao 2021.<ref>Ćosić, Nikolina: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/budisa-za-hrt-vratit-cu-milanovicu-odlicje-jer-nije-dostojan-da-mi-ga-daje-11424347 Budiša za Dnevnik HTV-a: Vratit ću Milanoviću odličje] vijesti.hrt.hr. HRT Vijesti. Objavljeno 20. ožujka 2024.</ref>

Nakon posjeta Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci 20. ožujka, u izjavi za novinare na pitanje hoće li poštivati odluke Ustavnog suda i DIP-a odgovorio je:<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/prezirem-upozorenje-ustavnog-suda-necu-ga-postivati-ne-mogu-mi-nista-imam-lukav-plan-15441117 ‘Prezirem upozorenje Ustavnog suda, neću ga poštivati. Ne mogu mi ništa, imam lukav plan‘] jutarnji.hr. Jutarnji list. Objavljeno 20. ožujka 2024.</ref>

{{Navod|Prezirem ta upozorenja. Ne mogu mi ništa. Krše Ustav i predstavljaju smrtnu opasnost za hrvatsku demokraciju. Neću poštivati odluku i radit ću ono što mi nalaže savjest.}}

== Kandidatura za drugi predsjednički mandat ==
Milanović je 26. lipnja 2024. najavio da će se kandidirati na predsjedničkim izborima 2024.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/milanovic-11-11629798 Milanović objavio kandidaturu za novi predsjednički mandat]</ref> Među strankama koje su najavile službenu podršku Milanoviću su [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]], [[Narodna stranka – Reformisti|Reformisti]], [[Hrvatska seljačka stranka]]<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/hss-dao-potporu-milanovicu-za-novi-mandat-11639800 HSS dao potporu Milanoviću za novi mandat]</ref> te Nezavisna platforma Sjever.<ref>[https://direktno.hr/domovina/parlamentarna-stranka-podrzala-milanovica-ima-najvise-sanse-da-se-prosece-u-drugi-mandat-349429/ Parlamentarna stranka podržala Milanovića: 'Ima najviše šanse da se prošeće u drugi mandat']</ref> Dana 3. kolovoza 2024. Milanoviću je službenu podršku dala i Stranka umirovljenika.<ref>[https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/stranka-umirovljenika-podrzala-milanovica-on-obecao-da-ce-glasno-govoriti/2587724.aspx?index_ref=clanak_vijesti_najnovije_m Stranka umirovljenika podržala Milanovića, on obećao da će "glasno govoriti"]</ref><ref>[https://www.nacional.hr/dali-mu-podrsku-milanovic-neprihvatljivo-je-da-su-umirovljenici-najsiromasniji/ DALI MU PODRŠKU Milanović: Neprihvatljivo je da su umirovljenici najsiromašniji]</ref> Dana 17. rujna stranka [[Blok umirovljenici zajedno]] najavila je podršku Milanoviću na nadolazećim predsjedničkim izborima.<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/novosti/hrvatska/2024/09/17/blok-umirovljenici-zajedno-podrzat-ce-milanovica-572185/ Blok umirovljenici zajedno podržat će Milanovića]</ref> Dana 22. listopada stranka [[Centar (stranka)|Centar]] priopćila je da će podržati Milanovića u predsjedničkoj utrci.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/centar-ce-na-predsjednickim-izborima-podrzati-milanovica-11821246 Centar će na predsjedničkim izborima podržati Milanovića]</ref>

== Osobni život ==
Na društvenim je mrežama [[2022.]] objavljen dokument u kojemu stoji da se Milanović učlanio u [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] kada je bio na služenju vojnog roka [[1985.]] Milanović je dokument nazvao falsifikatom, a Državni arhiv izjavio je kako je moguće da se radi o falsifikatu, no da bi za konačan odgovor trebalo biti izvedeno puno vještačenje po nalogu suda ili Državnog odvjetništva.<ref>[https://faktograf.hr/2020/01/24/pronasli-smo-milanovicevu-pristupnicu-komunistickoj-partiji-u-drzavnom-arhivu-izabrani-predsjednik-tvrdi-da-je-krivotvorena/ Pronašli smo Milanovićevu pristupnicu komunističkoj partiji u Državnom arhivu. Izabrani predsjednik tvrdi da je krivotvorena ]</ref><ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hdz-objavio-dokument-o-milanovicevom-primanju-u-partiju-titov-gardist-i-vrhovni-lazljivac-15154116 HDZ objavio dokument o Milanovićevom primanju u partiju: ‘Titov gardist i vrhovni lažljivac!‘ ]</ref><ref>[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/kakav-show-hdz-na-fejsu-objavio-milanovicevu-pristupnicu-partiji-on-tvrdi-da-je-krivotvorina/ Kakav show. HDZ na fejsu objavio Milanovićevu pristupnicu Partiji, on tvrdi da je krivotvorina]</ref>

Od 1994. u braku je sa Sanjom Musić s kojom ima dva sina, Marka i Antu Jakova.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.aktual.hr/clanak/hrvatska/730/sanja-milanovic-17-godina-uz-zorana-milanovica |title=Sanja Milanović: 17 godina uz Zorana Milanovića |archive-url=https://archive.today/20130412222939/http://www.aktual.hr/clanak/hrvatska/730/sanja-milanovic-17-godina-uz-zorana-milanovica |work=Aktual.hr |date=29. studenoga 2011. |archive-date=12. travnja 2013. |access-date=6. srpnja 2021. |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{Citiranje weba |author=Renata Rašović |url=https://m.vecernji.hr/vijesti/premijerova-supruga-samozatajna-je-lijecnica-i-majka-353079 |title=Premijerova supruga samozatajna je liječnica i majka |work=[[Večernji list]] |date=6. prosinca 2011. |access-date=6. srpnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gloria.hr/gl/fokus/price/ljubavna-prica-novog-predsjednika-iza-zorana-i-sanje-milanovic-gotovo-su-tri-desetljeca-izmedu-nas-postoji-zdrava-doza-ljubomore-9822823 |title=LJUBAVNA PRIČA NOVOG PREDSJEDNIKA, IZA ZORANA I SANJE MILANOVIĆ GOTOVO SU TRI DESETLJEĆA: 'IZMEĐU NAS POSTOJI ZDRAVA DOZA LJUBOMORE' |work=Gloria |date=5. siječnja 2020. |access-date=6. srpnja 2021.}}</ref> Govori [[Engleski jezik|engleski]] i [[francuski jezik]].

Navijač je [[split]]skog [[Hajduk Split|Hajduka]].<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/milanovic-bacio-bombu-u-eter-a-evo-za-koga-navija-ja-kad-sam-gorio-za-hajduk-on-je-bio-jak-klub-iz-malog-grada-1372570 Milanović bacio ‘bombu‘ u eter, a evo za koga navija: Ja kad sam gorio za Hajduk, on je bio jak klub iz malog grada]</ref><ref>[https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/stankovic-ostao-u-cudu-milanovic-navijac-hajduka--nisam-znao-/198097 STANKOVIĆ OSTAO U ČUDU: 'Milanović navijač Hajduka?! Nisam znao']</ref>

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
{{commonscat|Zoran Milanović}}
* [https://www.predsjednik.hr/predsjednik/ Životopis] na stranici predsjednik.hr

{{Redoslijed 
| prethodnik = [[Ivica Račan]]<br>[[1990.]] – [[2007.]] 
| gl_članak_funkcija = [[SDP|predsjednik Socijaldemokratske partije]]<br>[[2007.]] – [[2016.]] | nasljednik = [[Davor Bernardić]]
}}
{{Redoslijed 
| prethodnik = [[Jadranka Kosor]]<br>[[2009.]] – [[2011.]] 
| gl_članak_funkcija = [[predsjednik Vlade Republike Hrvatske]]<br>[[2011.]] – [[2016.]] 
| nasljednik = [[Tihomir Orešković]]
}}
{{Redoslijed 
| prethodnik = [[Kolinda Grabar-Kitarović]]<br>[[2015.]] – [[2020.]] 
| gl_članak_funkcija = [[predsjednik Republike Hrvatske]]<br>[[2020.]] – ''danas''
| nasljednik = —
}}

{{Hrvatski premijeri}}
{{Dvanaesta Vlada RH}}
{{Predsjednici RH}}

{{GLAVNIRASPORED:Milanović, Zoran}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:SDP]]
[[Kategorija:Predsjednici hrvatske vlade]]
[[Kategorija:Hrvatski predsjednici]]