Vidi kôd stranice Velika sfinga u Gizi

{{Kip
| slika=Great_Sphinx_of_Giza_May_2015.JPG
| slika_širina= 300px
| ime=Velika sfinga u Gizi
| autor= nepoznatog autora
| godina=oko [[2500. pr. Kr.]]
| materijal=[[pješčenjak]]
| visina=20,21 x 73,5 x 19
| muzej = 
| grad= [[Giza]]
}}
'''Velika sfinga u Gizi''' ([[Arapski jezik|ar]]. أبو الهول) je [[kip]] [[lav]]a s [[čovjek|ljudskom]] glavom isklesana iz stijene [[pješčenjak]]a,<ref>Charles Rigano, ''[https://books.google.co.uk/books?id=4arwBQAAQBAJ&pg=PA148 Pyramids of the Giza Plateau]'', 2014. str. 148. {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. listopada 2016.</ref> najvjerojatnije za [[faraon]]a [[Kefren]]a u 3. tisućljeću prije Krista ([[Staro egipatsko kraljevstvo]]).<ref>"[https://web.archive.org/web/20100726101013/http://www.aeraweb.org/khafre_seq.asp Sphinx Project: Why Sequence is Important]", 2007. {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. listopada 2016.</ref> Nalazi se u [[Giza|Gizi]], na zapadnoj obali rijeke [[Nil]], blizu suvremenog [[Kairo|Kaira]]. To je jedan od najvećih kipova napravljenih od jednog kamena na [[Zemlja|Zemlji]], te se vjeruje da su je sagradili [[Stari Egipat|drevni Egipćani]]
== Naziv ==
Kako su taj kip zvali drevni Egipćani, nije poznato no grčko ime ''[[Sfinga]]'' (gr. ''Σφίγξ'') je dobila u [[antika|antici]] na osnovu legendarnog [[grčka mitologija|grčkog stvorenja]] s tijelom [[lav]]a, glavom žene i krilima [[ptica|ptice]], iako glava egipatske sfinge pripada muškarcu. Za drevni [[grčki jezik|grčki]] izraz se vjeruje da bi mogao biti kvarenje drevnog egipatskog izraza ''Shesep-ankh''. Izraz Shesep-ankh kao ime je bilo korišteno za sve kraljevske kipove u Četvrtoj dinastiji, iako je postalo specifično za Veliku Sfingu u Novom kraljevstvu. U srednjovjekovnim tekstovima je potvrđeno korištenje imena ''balhib'' i ''bilhaw'' za sfingu, uključujući egipatskog povjesničara [[Maqrizij]]a, koji sugerira [[Kopti|koptsku]] konstrukciju, ali [[arapski jezik|arapski]] naziv ''Abul-Hôl'', što znači „Otac užasa”, se češće koristi.

== Lokacija i opis ==
[[Datoteka:Beard_of_the_sphinx.jpg|mini|Komad sfingine "brade" u Britanskom muzeju u Londonu]]
Velika sfinga se nalazi u [[Giza|Dolini Gize]], na zapadnoj obali [[Nil]]a; smještena je pokraj [[piramida (arhitektura)|piramida]] i gleda prema istoku, strani svijeta gdje izlazi [[sunce]]. Kip nema nosa i iako se dugo smatralo, danas se zna da to nije bilo zbog [[Napoleon]]ove vojske, nego vjerojatno zbog pješčanih oluja. Nekada je bila lijepo obojena. Postoji legenda da se sfinga objavila kraljeviću [[Tutmozis IV.|Tutmozisu IV.]] i rekla mu neka ukloni pijesak oko sfinge. On je to učinio, te tako postao kralj. O sfingi se vrte mnoge [[glasine]] i teorije. Njezino lice pripada bogu Sunca, ili faraonu [[Kefren]]u.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=55628 Sfinga], Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 29. listopada 2016.</ref>
God. [[1905.]] sfinga je oslobođena pijeska i restaurirana, te je zabljesnula i postala turistička atrakcija koja je možda zasjenila i piramide iza nje.
[[Datoteka:Le Sphinx de Gizeh.jpg|mini|desno|Velika sfinga djelomično iskopana u 19. stoljeću]]

== Glasine i teorije ==
Sfinge su simbol boga Sunca, a postoji avenija kamenih sfingi kod [[Luksor]]a. Raniji egiptolozi su vjerovali kako su sfingu sagradili seljaci i robovi, po naredbi faraona Kefrena (vladao od oko 2520. – 2492. pr. Kr.). Na samom kipu nema [[hijeroglif]]a koji bi na to upućivali, a stela iz XXVI. dinastije (oko 678. – 525. pr. Kr.) spominje kako je sfinga mnogo starija i kako ju je faraon Kefren već bio pronašao zatrpanu u pijesku i otkopao.<ref>E. A. Wallis Budge, ''The Gods of the Egyptians: Studies in Egyptian Mythology'', Courier Dover Publications, 1904., izdanje iz 1969. 2 toma, {{ISBN|0-486-22055-9}}</ref>

Modernija znanstvena teorija zaključuje prema ikonografiji sfinge i crtama lica (te također položaju sfinge, uz prilaz Keopsovoj piramidi i njezinom kamenju koje odgovara samom prilazu) kako je vjerojatnije ona prikaz lica faraona Keopsa (2589. – 2566. pr. Kr.).<ref>Colin Reader, ''[http://www.hallofmaat.com/modules.php?name=Articles&file=article&sid=93 Giza Before the Fourth Dynasty] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131210134155/http://www.thehallofmaat.com/modules.php?name=Articles&file=article&sid=93 |date=10. prosinca 2013. }}'', Journal of the Ancient Chronology Forum, 9., 2002., str. 5.–21.</ref>

Kako su sigurno [[piramide u Gizi]] poravnane tako da odgovaraju zvijezdama [[Orion (zviježđe)|sazviježđa Orion]], neki vjeruju kako sfinga odgovara [[Lav (zviježđe)|sazviježđu Lava]], dok Nil odgovara [[Mliječni put|Mliječnoj stazi]].<ref>Graham Hancock i Robert Bauval, ''The Message of the Sphinx: A Quest for the Hidden Legacy of Mankind,'' Three Rivers Press, 1997. str. 271. {{ISBN|978-0-517-88852-0}}</ref>

Nadalje, istraživanjem erozije od padalina na kipu, neki vjeruju kako je sfinga mnogo starija.<ref>Robert M. Schoch, ''[http://www.robertschoch.net/Redating%20the%20Great%20Sphinx%20of%20Giza.htm Redating the Great Sphinx of Giza] in Circular Times'', ur. Collette M. Dowell, 1992. {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. listopada 2016.</ref> U prilog ovoj teoriji je teorija koja ističe neproporcionalnost glave s lavljim tijelom, zbog čega neki vjeruju kako su faraoni isklesali svoje lice iz glave lava koja je mnogo prije stajala na sfinginom tijelu.

Robert K. G. Temple pretpostavlja kako je izvorno glava sfinge bila glava boga Anubisa (koji ima glavu šakala), boga mrtvih i nekropola, što je više u duhu egipatske religije, a da je faraon Srednjeg kraljevstva, [[Amenemhat II.]], isklesao po uzoru na svoj lik. Naime, postoje mnoge lavlje sfinge iz ovog razdoblja s realističnim glavama ovog faraona s identičnom šminkom na očima i ukasima na pokrivalu glave.<ref>Robert K. G. Temple, ''The Sphinx Mystery: The Forgotten Origins of The Sanctuary of Anubis'', Inner Traditions, Rochester, Vermont, 2009. {{ISBN|978-1-59477-271-9}}</ref>


{{Široka slika|Sphinx and pyramids of Giza panorama.jpg|800px|<center>Velika sfinga ispred [[Piramide u Gizi|piramida u Gizi]]|100%|left}}

{{-}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Great Sphinx of Giza}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=SoBoYJ8tr4Q Misterija Sfinge], 10 min video s titlovima
* [http://www.znanje.org/i/i21/01iv09/01iv0907/sta_je_to_tajna_sfinge.htm Sta je to tajna sfinge?], znanje.org
* [http://dokumentarnifilmovi.net/povijesni/sfingine-zagonetke-riddles-of-the-sphinx/ Sfingine zagonetke], dokumentarni film iz 2010., hr. titlovi
* [http://www.klix.ba/scitech/nauka/kako-je-originalno-izgledala-sfinga/081209006 Kako je originalno izgledala Sfinga?], klix.ba

{{coord|29|58|31|N|31|8|16|E|type:landmark_scale:1000|display=title}}

[[Kategorija:Arheološki lokaliteti drevnog Egipta u Egiptu]]
[[Kategorija:Staroegipatske skulpture]]