Vidi kôd stranice Srbi

{{Etnička grupa
| ime        = Srbi<br />Срби
| slika      = [[Datoteka:NSrbs3.jpg|300px|]]
| opis slike =[[Sveti Sava]] {{·}} [[Stefan Uroš IV. Dušan|car Dušan]] {{·}} [[Karađorđe]] {{·}} [[Vuk Karadžić|V. Karadžić]]<br>[[Nikola Tesla|N. Tesla]] {{·}} [[Mihajlo Pupin|M. Pupin]] {{·}} [[Nadežda Petrović|N. Petrović]] {{·}} [[Milutin Milanković|M. Milanković]]
| populacija = 10,5 milijuna (procjena)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/konzularni-poslovi/dijaspora/dijaspora-opste?lang=lat |title=Ministarstvo vanjskih poslova |archive-url=https://web.archive.org/web/20130930125335/http://mfa.gov.rs/sr/index.php/konzularni-poslovi/dijaspora/dijaspora-opste?lang=lat |archive-date=30. rujna 2013. |access-date=3. rujna 2013.}}</ref>
| regije     = {{Z+X|SRB}} 5 988 150 (2011.)
| regija1  = {{Z+X|BIH}}
| pop1     = 1 086 733 (2013.)
| ref1     =<ref>{{cite book |title=Sarajevo, juni 2016. CENZUS OF POPULATION, HOUSEHOLDS AND DWELLINGS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA, 2013 FINAL RESULTS |publisher=BHAS |url=http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf |accessdate=30. lipnja 2016. |archive-date=24. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171224103940/http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf |url-status=dead }}</ref>
| regija2  = {{Z+X|HRV}}
| pop2     = 123 892 (2021.)
| ref2     =
| regija3  = {{Z+X|CG}} 
| pop3     = 178 110 (2011.)
| ref3     =<ref name="monstat1">{{cite web |url=http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/saopstenje(1).pdf |title=Census of Population, Households and Dwellings in Montenegro 2011 |date=12. svibnja 2011. |accessdate=13. svibnja 2011.}}</ref>
| regija4  = {{Z+X|AUT}} 
| pop4     = 300 000 (procjena)
| ref4     =<ref>{{cite web |title=Srbi u Austriji traže status nacionalne manjine |date=2010-10-02 |publisher=Blic |url=http://www.blic.rs/Vesti/Politika/209899/Srbi-u-Austriji-traze-status-nacionalne-manjine |quote=<!--"Srba u Austriji ima oko 300.000, po brojnosti su drugi odmah iza Austrijanaca i više ih je od Slovenaca, Mađara i Gradištanskih Hrvata zajedno, koji po državnom ugovoru iz 1955. godine imaju status nacionalne manjine u Austriji", navodi se u saopštenju.-->}}</ref>
| regija5  = {{Z+X|SAD}} 
| pop5     = 187 739 
| ref5     =<ref>http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=ACS_10_1YR_B04003&prodType=table</ref>
| regija6  = {{Z+X|NJE}} 
| pop6     = 136 152 (procjena)
| regija7  = {{Z+X|ŠVI}}
| pop7     = 150 000  
| ref7     =<ref>{{cite journal |url=http://www.saez.ch/pdf/2000/2000-47/2000-47-669.PDF |archive-url=https://web.archive.org/web/20120322225231/http://www.saez.ch/pdf/2000/2000-47/2000-47-669.PDF |archive-date=22. ožujka 2012. |access-date=1. srpnja 2016.}}</ref>
| regija8 = {{Z+X|KOSV}} 
| pop8    = 120 000 (procjena 2011.) 
| ref8     =<ref>[https://www-genesis.destatis.de/genesis/online/online;jsessionid=39FEE82E860877070BFA926CDC707524.tcggen1 ]</ref>
| regija9  = {{Z+X|FRA}} 
| pop9     = 120 000 (procjena)
| ref9     =<ref>{{cite web |author=Mediaspora |title=Rezultat istrazivanja o broju Srpskih novinara i medija u svetu |year=2002 |publisher=Srpska dijaspora |url=http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=2056 |quote=<!--FRANCUSKA - 120 hiljada Srba--> |access-date=1. srpnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160127135312/http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=2056 |archivedate=27. siječnja 2016.}}</ref>
| regija10 = {{Z+X|KAN}} 
| pop10   = 80.320 (2011)
| ref10    =<ref>[http://www12.statcan.gc.ca/nhs-enm/2011/dp-pd/dt-td/Rp-eng.cfm?LANG=E&APATH=3&DETAIL=0&DIM=0&FL=A&FREE=0&GC=0&GID=0&GK=0&GRP=1&PID=105396&PRID=0&PTYPE=105277&S=0&SHOWALL=0&SUB=0&Temporal=2013&THEME=95&VID=0&VNAMEE=&VNAMEF= Kanadski zavod za statistiku]</ref>
| regija11 = {{Z+X|UK}} 
| pop11    = 70 000 (procjena)
| ref11    =<ref>{{cite web |title=So, just how many Serbs live in Britain? Britić figures defy census figures of 2001. |date=3. lipnja 2011. |publisher=Ebritic.com |url=http://www.ebritic.com/?p=39722 |quote=<!--The Serbian Embassy made their own estimate ten years ago and arrived at a figure of 70,000.--> |access-date=1. srpnja 2016. |archive-date=25. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225153529/http://www.ebritic.com/?p=39722 |url-status=dead }}</ref>
| regija12  = {{Z+X|AUS}} 
| pop12    = 69 544 (2011.)
| ref12     =<ref>{{cite journal |title=The People of Australia – Statistics from the 2011 Census |publisher=Department of Immigration and Border Protection |year=2014 |isbn=978-1-920996-23-9 |page=59 |url=https://www.immi.gov.au/media/publications/statistics/immigration-update/people-australia-2013-statistics.pdf |quote=Ancestry |journal= |access-date=1. srpnja 2016. |archive-date=14. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714131850/https://www.immi.gov.au/media/publications/statistics/immigration-update/people-australia-2013-statistics.pdf |url-status=dead }}</ref>
| regija13 = {{Z+X|SLO}} 
| pop13    = 38 964 (2002.)
| ref13    =
| regija14 = {{Z+X|MAK}} 
| pop14    = 35 939 (2002.)
| ref14    =
| regija16 = {{Z+X|RUM}} 
| pop16    = 18 076 (2011.)
| ref16    =<ref>{{cite journal |title=Tab11. Populaţia stabilă după etnie şi limba maternă, pe categorii de localităţi |work=Rezultate definitive_RPL_2011 |year=2011 |url=http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_TAB_11.xls |publisher=Institutul Naţional de Statistică |accessdate=2014-04-17 |journal= |archive-date=10. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170610134819/http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_TAB_11.xls |url-status=dead }}</ref>
| jezik      = [[Srpski jezik]]
| vjera      = Dominira [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavna]] uključujući [[ateisti|ateističku]], [[Protestantizam|protestantsku]] manjinu
| srodne     = [[Slaveni]], [[Južni Slaveni]] 
}}
'''Srbi''' ([[Srpski jezik|srp.]] Srbi/Срби) su [[narod]] iz grupe [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] nastanjen u [[Srbija|Srbiji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (većinom u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]), [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] te dijelovima [[Kosovo|Kosova]].

==Kratka povijest==

Srbi pripadaju južnoslavenskoj skupini [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]]. Prema njihovoj [[Tradicija|tradiciji]], po [[Kultura|kulturi]], [[jezik]]u, vjerovanjima i običajima, etnogeneza Srba vodi nas do srpskih predaka Proto-Slavena i Starih Srba koje [[Herodot]] u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću prije Krista]] opisuje pod imenima [[Neuri]] i [[Budini]], koji su naseljavali [[sjever]]no od [[Dunav]]a u području između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Karpati|Karpata]]. Prvi puta pod srpskim imenom spominje ih Plinius Caecilius Secundus u [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeću prije Krista]] u svojoj 'Historia naturalis' kao ljude naseljene na obali [[Crno more|Crnog mora]]. U [[2. stoljeće|2. stoljeću nakon Krista]] Klaudije Ptolomej piše u svojoj 'Geographica' da 'Serboi' žive u zaleđu Crnog mora. Srbi na području bliskom današnjem spominju se prvu puta [[822.]] u ''[[Anali Franačkog Kraljevstva|Annales regni Francorum]]''.

Tijekom velike migracije u [[Europa|Europi]] u [[5. stoljeće|5.]] i [[6. stoljeće|6. stoljeću]], Srbi na [[Balkan]] dolaze iz više smjerova i prodiru na područja između Crnog, [[Egejsko more|Egejskog]], [[Jonsko more|Jonskog]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ovdje im se pripisuje stvaranja [[Raška (država)|Raške]]. Od druge polovice [[12. stoljeće|12. stoljeća]] Raška se počinje širiti preko [[Bizant]]skog [[Državno područje|teritorija]]. Srednjovjekovna Srpska država uspinje se pod vodstvom Nemanjićeve dinastije ([[1166.]] – [[1371.]]). Godine [[1217.]] Srbija postaje [[kraljevina]], a [[1346.]] [[carstvo]]. Srpska pravoslavna crkva stječe svoju neovisnost [[1219.]] zahvaljujući Svetom Savi Nemanjiću ([[1175.]] – [[1235.]]). Srednjovjekovna Srbija svoj najveći razvoj doživljava tijekom vladavine [[car]]a [[Dušan Nemanjić|Dušana Nemanjića]] kada nakratko postaje najjača balkanska [[država]]. Tijekom tog vremena izgrađeni su manastiri [[Sopoćani]], [[Mileševa]] i [[Studenica]] koji su uključeni u Svjetsku kulturnu baštinu i pod zaštitom su [[UNESCO]]-a. 

[[Invazija|Invazijom]] [[Turci|Turaka]] krajem [[14. stoljeće|14. stoljeća]] prekinut je razvoj srpskih zemalja. Srbi gube bitke s Turcima na [[Rijeka (vodotok)|rijeci]] [[Marica (rijeka)|Marici]] ([[1371.]]) i [[Bitka na Kosovu polju|Kosovu]] ([[1389.]]) Okupacija počinje koncem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] a potrajat će sljedećih nekoliko [[stoljeće|stoljeća]]. Kroz tih nekoliko stoljeća Srbe čekaju teški dani, najtragičniji u njihovoj povijesti. Turci nabijaju Srbima namet poznat kao '[[harač]]' kako bi se financirala imperijalna mašinerija. Najgori 'harač' postao im je 'harač u krvi', namet koji su plaćali u mladićima koje su otimani od roditelja da bi ih odgojili kao turske vojnike 'janjičare'.Tijekom ovog razdoblja dolazi također do [[Asimilacija|asimilacije]] [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] [[Vlasi|Vlaha]] u srpski [[narod]].

Najveća pojedinačna od tih [[Migracija (sociologija)|migracija]] je bila ona iz [[1690.]], kada Srbi pod vodstvom patrijarha Crnojevića stižu u [[Panonska nizina|Panoniju]] (Austrijsko carstvo). Ponovno oživljavanje srpske države počinje Prvim srpskim ustankom protiv Turaka ([[1804.]] – [[1813.]]) koji je poveo [[Karađorđe|Karađorđe Petrović]]. Srbija polako jača. Godine [[1815.]] ona postaje kneževina, a [[1882.]] kraljevina pod vodstvom dinastije Obrenovića. Tijekom Karađorđeve dinastije ([[1903.]] – [[1945.]]) Srbija se već sastoji od Stare Srbije, Kosova i Makedonije koju preotima Turskoj [[1912.]] Nakon [[sarajevski atentat|Ferdinandovog ubojstva]] ([[28. lipnja]] [[1914.]]) u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[Austro-Ugarska|Austro-ugarsko carstvo]] - otkrivši da je [[atentat]] organiziran od zapovjednika Srbijanske tajne službe - objavljuje [[rat]] [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]], čime počinje [[Prvi svjetski rat]].

Godine [[1918.]] dolazi do ujedinjenja Kraljevine Srbije (koja je nekoliko dana ranije anektirala [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevinu Crnu Goru]]) s [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državom Slovenaca, Hrvata i Srba]]. Novonastala država dobiva ime Kraljevina Srba, [[Hrvati|Hrvata]] i [[Slovenci|Slovenaca]], koje će [[1929.]] biti promijenjeno u [[Kraljevina Jugoslavija]]. Ta multietnička i multiregionalna tvorevina predstavljala je ostvarenje srpske državne ideje političkog ujedinjenje srpskoga naroda i zemalja, što je bitni element u ideologiji kako Srba u [[Srbija|Srbiji]], tako i Srba iz [[Hrvatska|Hrvatske]].

Početkom [[1990-ih|90. godina]] srpski političari, uz potporu većine naroda izraženu i na izborima, ne žele prihvatiti osamostaljenje bivših [[republika]] i raspad [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], što je dovelo do [[Rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]] ([[1991.]]), [[Domovinski rat|rata u Hrvatskoj]] (1991. – [[1995.]]) i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] ([[1992.]] – 1995.).

U [[Era|eri]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] dolazi u Srbiji do gospodarskog propadanja zbog ratova, ekonomskih sankcija i općeg kriminaliteta u zemlji, a na koncu devedesetih došlo je do [[Operacija Saveznička sila|bombardiranja SR Jugoslavije]] od strane [[NATO]]-a zbog agresije i gušenja [[Albanci|albanske većine]] na [[Kosovo|Kosovu]]. Od [[2000.]] pa sve do današnjih dana Srbija prolazi kroz procese reintegracije u međunarodnu zajednicu i ekonomske tranzicije. [[3. lipnja]] [[2006.]] dolazi do mirnog razdvajanja Srbije i [[Crna Gora|Crne Gore]] na dvije neovisne države, čime je broj Srba u okolnim državama izvan matične države dosegao trećinu ukupnog broja.

==Etnografija==
[[Datoteka:N.Tesla.JPG|mini|200px|desno|[[Nikola Tesla]], u znanosti prvi među najvećima.]]
''Stari običaji i vjerovanja''<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kosovo.net/serbs.html |title=Who are Serbs? (prema Vuku Karadžiću) |access-date=16. lipnja 2008. |archive-date=26. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080526153925/http://www.kosovo.net/serbs.html |url-status=dead }}</ref>

===Vjerovanja===

Srbi [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] poprimili su [[kršćanstvo]] i zadržali ga do danas. Računa se da je 95% Srba 1991. godine pripada istočnoj pravoslavnoj crkvi. Prije [[1219.]] godine srpski vladari i narod su lutali između katoličanstva i pravoslavlja, a smatra se da su do te godine dvije trećine Srba bili katolici. [[Vukan Nemanjić]] je bio katolik. U narodu su se ipak održala do naših dana stara [[poganstvo|poganska]] [[Slaveni|slavenska]] vjerovanja, kao [[kult predaka]] i vjerovanje u život poslije [[smrt]]i. [[Zadušnice]], dani kada se posjećuju [[grob]]ovi i pale [[Svijeća|svijeće]] [[duša]]ma pokojnih, i donosi im se [[hrana]] i [[piće]], vjerovanje u urokljive oči, [[vampir]]e, [[vještica|vještice]] i nečiste objekte očuvao se također još kod starije [[Populacija|populacije]]. [[Rođenje]], [[brak]] i smrt kod Srba su najznačajniji događaji u ljudskom životu. Do nedavnih vremena vjerovalo se da su rođenje i smrt, prelazak iz jednog svijeta u paralelni i nazad. Smrt znači rođenje u drugom i vice versa.

===Hrana i piće===

Glavnina stanovništva Srbije, ona ruralna, sve donedavno provodila je život na mjestu rođenja, baveći se [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[voćarstvo]]m i [[stočarstvo]]m. Većina hrane porijeklom je od domaće proizvodnje. [[Kruh]] se proizvodio s ili bez [[kvasac|kvasca]] ([[pogača]]) za posebne prigode. U starija vremena uobičajen je bio [[kruh]] od [[kukuruz]]nog brašna (proja) a izrađivao se i od [[Ječam|ječma]], [[Proso|prosa]] i [[raž]]i. Jela kao što su, inače omiljena, [[sir]], [[kajmak]], kuhana [[jaja]] ili [[šunka]], poslužuju se kao hors d'oeuvres ("meze"), hladna predjela uz druženje, odnosno onako, kad netko svrati. Uz ovo se obično popije šljivova rakija ([[šljivovica]]), što je veoma poznato i omiljeno i u [[Lika|Lici]] i [[Slavonija|Slavoniji]]. Od poljoprivrednih proizvoda uzgajaju [[grah]], [[krumpir]], [[Crveni luk|luk]], [[kupus]], [[Rajčica|rajčicu]] i [[Paprika|papriku]]. Od poznatijih jela tu su '[[sarma]]', koja se priprema kuhanjem mljevenog mesa umotanog u list [[kupus]]a, nadalje poznata im je 'srpska salata' s mnogo rajčice, paprike, sira i [[Crveni luk|luk]]a. U području Dunava značajnija je upotreba [[Riba|ribe]] u [[Prehrana|prehrani]], a ime si je stekla i '[[alaska čorba]]' (nastalo od alasi =riječni ribari). Razne vrste [[pita (hrana)|pita]], slanih i slatkih, također se često nađu na [[stol]]u, a osobito je na cijeni '[[gibanica]]'.

==[[Odjeća]]==

Do svršetka [[19. stoljeće|19. stoljeća]] [[Žena|žene]] su same proizvodile [[materijal]] i izrađivale odjeću za sebe i svoje [[obitelj]]i. Tek kasnije počela je uporaba [[Industrija|industrijske]] [[tkanina|tkanine]], prvo po urbanim središtima pa tek onda po seoskim zajednicama. Obuća se izrađivala od štavljene goveđe kože ('opanci'). [[Čarape]], ili polučarape ([[nazuvice]]) pletene su od [[Vuna|vune]]. [[Hlače]] su oblika nikerbokerica ([[čakšire]]), uz njih muškoj odjeći treba pridodati nepromočivi bezrukavni kaputić '[[zubun]]', krznenu kapu '[[šubara]]' ili nacionalnu kapu '[[šajkača]]'.

==Populacija== 

Većina Srba živi u matici [[Srbija|Srbiji]]. Velik dio srpske populacije također živi i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (gdje su [[konstitutivni narod]]), točnije u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], jednom od dvaju entiteta u BiH, te u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

Mnogo manje Srba živi u [[Makedonija|Makedoniji]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Albanija|Albaniji]] i [[Mađarska|Mađarskoj]].

Dosta Srba također živi i u [[dijaspora|iseljeništvu]], poglavito u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]]. 

===Značajnije urbane populacije===

Najveće urbane populacije Srba u [[Srbija|Srbiji]] su u [[Beograd]]u (1,417.187; 2002,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.beograd.org.yu/cms/view.php?id=1201 |title=po beogradskim podatcima |archive-url=https://web.archive.org/web/20060502193612/http://www.beograd.org.yu/cms/view.php?id=1201 |archive-date=2. svibnja 2006. |access-date=28. lipnja 2006.}}</ref>), [[Novi Sad|Novom Sadu]] (oko 250.000), [[Niš]]u (300.000), [[Kragujevac|Kragujevcu]] (200.000). 

Od gradova sa značajnim brojem Srba u Bosni i Hercegovini, valja navesti [[Sarajevo]] (200.000) i [[Banja Luka|Banju Luku]] u Bosni i Hercegovini (200.000). 

Ostale značajne srpske gradske zajednice u inozemstvu vrijedne spomena su [[Chicago]] i dio [[Illinois]]a gdje je najveća srpska izvaneuropska gradska populacija, zajedno s [[Toronto]]m i južnim [[Ontario]]m, te njemački gradovi [[München]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] i [[Stuttgart]].

==Poznati Srbi==
  
Znanstvenici: [[Nikola Tesla]], [[Mihajlo Pupin]], [[Milutin Milanković]], [[Mileva Marić]] (matematičarka i prva žena [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]]); 

Športaši: [[Aleksandar Đorđević]], [[Dragan Džajić]], [[Predrag Stojaković]], [[Dejan Bodiroga]], [[Vlade Divac]], [[Novak Đoković]], [[Nikola Jokić]].

Umjetnici: [[Miodrag Petrović-Čkalja]], umjetnik i povjesničar umjetnosti [[Davor Džalto]], [[Rade Šerbedžija]], glumac (hrvatski Srbin), pisac [[Miloš Crnjanski]], kipar [[Vojin Bakić]]

Prema listu [[National Enquirer]] pisac [[Ian Fleming]] je stvorio [[James Bond]]a po [[Duško Popov|Dušku Popovu]], srpskom tajnom agentu nadimka ''Tricikl'' (''"The Tricycle"'').{{Nedostaje izvor}}

==Jezik==
  
Srbi govore srpskim jezikom. Za detaljniji prikaz srpskog jezika, pogledajte članak [[srpski jezik]].

==Srbi izvan Srbije==

* [[Srbi u Bosni i Hercegovini]]
* [[Srbi u Crnoj Gori]]
* [[Srbi u Hrvatskoj]]

== Bilješke ==

==Izvori==

{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==

* [http://home.att.net/~st.nicholas.indy/html/stories.htm Serbian Legends, Tales, and Anecdotes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609194933/http://home.att.net/~st.nicholas.indy/html/stories.htm |date=9. lipnja 2007. }} 
* [http://home.att.net/~st.nicholas.indy/html/gallery.htm On-Line Gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070714174024/http://home.att.net/~st.nicholas.indy/html/gallery.htm |date=14. srpnja 2007. }} 
* [http://home.att.net/~st.nicholas.indy/html/cookbook/cookbook.pdfv Cookbook]
* [http://www.suc.org/culture/library/religious/Lord_Teach_Us_To_Pray/lord_customs.html On Some of the Customs and Traditions of the Serbian People]
* [http://www.spc.org.yu/Vesti-2004/11/30-11-04-e.html Information Service of the Serbian Orthodox Church] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060925014016/http://www.spc.org.yu/Vesti-2004/11/30-11-04-e.html |date=25. rujna 2006. }}

{{Srbi}}
{{Srbija}}

[[Kategorija:Južni Slaveni]]
[[Kategorija:Srbi| ]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije|*]]
[[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Rumunjske]]
[[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kanade]]
[[Kategorija:Etničke grupe Australije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kosova]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]