Vidi kôd stranice Metan

{{Infookvir kemijski spoj
|formula=CH<sub>4</sub>
|slika=Methane-CRC-MW-3D-balls.png
|slika_opis=Kalotna molekula
| slika1 = 
| slika_opis1 = 
|IUPAC nomenklatura=metan
|ostala imena=ugljikov tetrahidrid<br>močvarni plin<br>vodikov karbid<br>rudnički plin
|CAS=74-82-8
|EC=200-812-7
|UN=1971
|RTECS=PA1490000
|molarna masa=16.04 g·mol<sup>−1</sup>
|molekulska masa=16.04 g·mol<sup>−1</sup>
|izgled=plin bez mirisa, boje i okusa
|gustoća=0.42262 g·cm<sup>−3</sup>
| tališteK = 90,7 K
| tališteC = -182,5 °C
| vrelišteK = 111,55 K
|vrelišteC=-161,6 °C
| tlak para = 
|topljivost=22,7 mg·l<sup>−1</sup> (20 °C)
|dipolni moment=0 D
|slika2=Methane-2D-dimensions.svg
|oblik molekule=tetraedarska
|znakovi opasnosti={{znakovi opasnosti|F+}}
|NFPA 704={{NFPA 704 |H = 2 |F = 4| R = 0}}
| točka ključanja = -161.6 °C
| točka topljenja = -182.5 °C
}}

[[Datoteka:Burning hydrate inlay US Office Naval Research.jpg|mini|lijevo|250px|Metanski klatrat ili “led koji gori”]]
'''Metan''' je bezbojni [[plin]], spoj [[ugljik]]a i [[vodik]]a s [[kemijska formula|kemijskom formulom]] '''CH<sub>4</sub>'''. Spojevi ugljika i vodika nazivaju se [[ugljikovodici]], a metan je najjednostavniji iz te porodice kemijskih spojeva. Razvija se u barama gdje trunu organske tvari pa su ga zvali i močvarni plin. Oslobađa se i u [[Rudnik|rudnicima]] [[ugljen]]a gdje miješanjem sa zrakom stvara eksplozivne smjese koje mogu uzrokovati razorne eksplozije koje su uzrok mnogih rudarskih tragedija.

Kut između [[kovalentna veza|kovalentnih veza]] je 109,5 °. Gorenjem metana, uz prisutnost [[kisik]]a, nastaje [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikov dioksid]] i [[voda]]. Veliko obilje metana čini ga vrlo korisnim [[Goriva|gorivom]]. Ipak, jer je metan [[plin]], kod [[Standardni tlak i temperatura|standardnog tlaka i temperature]], teško ga je prevesti od nalazišta. Uglavnom se prevozi kroz cjevovode u obliku normalnog plina ili [[LNG brod]]ovima, koji prevoze [[ukapljeni zemni plin]] u tekućem obliku, a vrlo rijetko [[kamion]]ima. 
[[Datoteka:Fernwärmeleitung Dü StPö mit Kraftwerk Dürnrohr.jpg|mini|desno|300px|Cjevovod zemnog plina]]

Metan je prvi otkrio i izdvojio [[Alessandro Volta]] između 1776. i 1778., kada je proučavao močvarni plin u jezeru Maggiore, u [[Italija|Italiji]]. 

Metan je vrlo snažan [[Staklenički plinovi|staklenički plin]]. U usporedbi s [[Ugljikov(IV) oksid|CO<sub>2</sub>]] na 20 godina, metan je 72 puta snažniji staklenički plin, a na 100 godina je 25 puta jači.<ref> [http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter2.pdf IPCC Fourth Assessment Report, Working Group 1, Chapter 2]</ref> U [[Zemljina atmosfera|atmosferi]] traje oko 10 godina, a nakon toga se razlaže na CO<sub>2</sub> i [[voda|vodu]]. Metan isto utječe na razlaganje [[Ozonski omotač|ozonskog omotača]].<ref> Boucher Olivier, Friedlingstein Pierre, Collins Bill, Shine Keith P.: "The indirect global warming potential and global temperature change potential due to methane oxidation", journal=Environmental Research Letters,2009.</ref> Koncentracija metana u Zemljinoj atmosferi je 1998. godine bila 0,0001745 %, dok je 1750. bila 0,0000700 %. 2008. je koncentracija bila 0,0001800 %, dok je 2010. iznad [[Arktik]]a izmjereno 0,0001850 %. Znanstvenici su utvrdili da je to najveća koncentracija u zadnjih 400 000 godina. Povijesno, u vrijeme [[Ledeno doba|ledenih doba]] je bila između 0,0000300 % i 0,0000400 %, dok je između ledenih doba normalna vrijednost bila između 0,0000600 % i 0,0000700 %.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ozonowanie.com/o-ozonie/ozon-wplyw-na-zycie-czlowieka |title=Ozon – wpływ na życie człowieka, Ozonowanie/Ewa Sroka, Group: Freony i inne związki, Reakcje rozkładu ozonu. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110101015201/http://www.ozonowanie.com/o-ozonie/ozon-wplyw-na-zycie-czlowieka/ |archive-date=1. siječnja 2011. |access-date=17. travnja 2011.}}</ref><ref>[http://www.unep.org/ozone/pdf/qa.pdf Twenty Questions And Answers About The Ozone Layer, UNEP/D.W. Fahey 2002] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110615082052/http://www.unep.org/ozone/pdf/qa.pdf |date=15. lipnja 2011. }}, pp. 12, 34, 38</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.noaanews.noaa.gov/stories2008/20080423_methane.html |title=Carbon Dioxide, Methane Rise Sharply in 2007 |access-date=17. travnja 2011. |archive-date=11. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110811174656/http://www.noaanews.noaa.gov/stories2008/20080423_methane.html |url-status=dead}}</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20100307083920/http://news.yahoo.com/s/ap/20100304/ap_on_sc/us_sci_climate_methane Methane seen as growing climate risk]</ref>

Osim toga, postoji velika količina metana u obliku [[Metanski klatrat|metanskog klatrata]] ili metanski led, na dnu [[ocean]]a ispod [[Sedimenti|sedimenata]]. Prije se vjerovalo da metanski klatrat postoji samo u vanjskim dijelovima [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Metanski klatrat je zapravo zaleđena voda koja sadrži u svojoj kristalnoj strukturi veliku količinu metana. [[Zemljina kora]] isto sadrži ogromne količine metana. Velike količine metana se stvaraju bez prisutnosti [[kisik]]a (anaerobno) uz prisutnost mikroba.

Metan se stvara isto u blatnim [[vulkan]]ima, koji su povezani s dubokim [[geologija|geološkim]] rasjedima, na [[Odlagalište otpada|odlagalištima otpada]], a i u želucima [[Domaće životinje|domaćih životinja]] – preživača, kao što je [[domaće govedo]]. 

==Svojstva==

Netopljiv u [[voda|vodi]], u mješavini sa [[zrak]]om vrlo eksplozivan. Metan zapaljen gori svjetlim modričastim plamenom oslobađajući toplinsku energiju bez dima i čađe, stoga je pogodan za kuhanje hrane i zagrijavanje prostora. Laboratorijski se može dobiti reakcijom natrijevog acetata i natrijevog hidroksida:

: CH<sub>3</sub>COONa + NaOH &rarr; Na<sub>2</sub>CO<sub>3</sub> + CH<sub>4</sub>

Metan je glavni sastojak [[Prirodni plin|zemnog ili prirodnog plina]], oko 87 % obujma. Kod [[Standardni tlak i temperatura|sobne temperature i standardnog tlaka]], metan je bez boje i bez mirisa.<ref> [http://books.google.com/books?id=yp3qEgHrsJ4C&pg=PA168] "Handbook of transport and the environment" David A. Hensher, Kenneth J. Button, publisher=Emerald Group Publishing, 2003.</ref> Miris koji se osjeća u domaćinstvu od zemnog plina, je u biti dodatni miris, koji se dodaje iz sigurnosti da bi se otkrila neispravna intalacija. Metan ima vrelište na -161,6 ºC, kod [[tlak]]a od 1 [[standardna atmosfera|atm]]. Kao plin je jako zapaljiv, dovoljno je da ga ima 5 % do 15 % u zraku, da bi se zapalio. Tekući metan nije zapaljiv, osim ako je pod tlakom većim od 4 [[standardna atmosfera|atm]].<ref>[http://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?ID=C74828&Mask=4#Thermo-Phase NIST Chemistry Webbook]</ref><ref> [http://books.google.com/books?id=WFefWAq1Sh0C&pg=PA102] "Methane Gas Hydrate" Ayhan Demirbas, publisher=Springer, 2010.</ref>

===Moguća opasnost za zdravlje===
Metan nije otrovan, ali je izuzetno zapaljiv i stvara [[eksploziv]]ne smjese sa zrakom. On vrlo burno reagira s [[oksidans]]ima, [[Halogeni elementi|halogenim elementima]] i halogenim spojevima. Metan izaziva gušenje u zatvorenim prostorijama, ako snižava koncentraciju kisika ispod 19,5 %. Kada se stambene zgrade grade u blizini [[Odlagalište otpada|odlagališta otpada]], metan može prodrijeti unutar prostorija i povećavati koncentraciju i zbog toga te zgrade trebaju imati pojačanu [[Ventilator|ventilaciju]]. 

===Kemijske reakcije metana===
Glavne kemijske reakcije metana su: [[gorenje]], katalitičko parno reformiranje metana i halogenizacija. Općenito, metanove kemijske reakcije je vrlo teško kontrolirati. Na primjer, djelomična oksidacija [[metanol]]a je teško izvediva, jer se cijelo vrijeme stvara CO<sub>2</sub> i voda. 

====Gorenje====
Gorenje metana se događa u par koraka. Prvo se stvara [[formaldehid]] (HCHO ili H<sub>2</sub>CO). Njemu se dodaje radikal HCO, pa se stvara [[ugljikov monoksid]] (CO). Taj postupak se naziva [[piroliza]]:

::CH<sub>4</sub> + O<sub>2</sub> → CO + H<sub>2</sub> + H<sub>2</sub>O

Nakon oksidativne pirolize, H<sub>2</sub> oksidira, stvarajući vodu H<sub>2</sub>O i oslobađajući toplinu. To se događa vrlo brzo, za manje od milisekunde.

::2 H<sub>2</sub> + O<sub>2</sub> → 2 H<sub>2</sub>O

Na kraju, CO oksidira i oslobađa još topline. Ovak korak je nešto sporiji, treba mu nekoliko milisekundi.

::2 CO + O<sub>2</sub> → 2 CO<sub>2</sub>

Sveukupna kemijska reakcija se može pisati:

::CH<sub>4</sub>(p) + 2 O<sub>2</sub>(p) → CO<sub>2</sub>(p) + 2 H<sub>2</sub>O(k) + 891 k[[džul|J]]/[[Mol (mjerna jedinica)|mol]] ([[Standardni tlak i temperatura|kod standardnih uvjeta]])

Gdje oznaka “p” – znači plin, a “k” – kapljevina

====Katalizatori====
Jačina [[kovalentna veza|kovalentne veze]] [[ugljik]] – [[vodik]] u metanu, je jedna od najjačih veza kod svih [[ugljikovodik]]a, tako da je kemijska upotreba ograničena. Iako prekid veze C – H predstavlja problem, upotrebljavamo metan kao sirovinu u proizvodnji [[vodik]]a, u procesu koji se naziva '''katalitičko parno reformiranje metana'''. U cijelom tom procesu najvažnije je pronaći povoljan [[katalizator]].<ref> A.F. Cunha: "Applied Catalysis A: General 348" (2008) 103–112</ref> 

====Reakcija s halogenim elementima====
Kemijska reakcija sa svim [[Halogeni elementi|halogenim elementima]] je slična:

::CH<sub>4</sub> + X<sub>2</sub> → CH<sub>3</sub>X + HX

Gdje X predstavlja halogene elemente: [[fluor]] (F), [[klor]] (Cl), [[brom]] (Br) i [[jod]] (I). Taj postupak se naziva halogenizacija slobodnim radikalima. Reakcija s klorom je sljedeća:

1.Stvaranje radikala

::<math>\mathrm{Cl_2 \xrightarrow[\triangle]{UV} 2Cl^\bullet - 239 \; kJ} </math>

Potrebna energija se dobiva od UV zračenja ili grijanja.

2.Izmjena radikala

::CH<sub>4</sub> + Cl· → CH<sub>3</sub>· + HCl + 14 kJ
::CH<sub>3</sub>· + Cl<sub>2</sub> → CH<sub>3</sub>Cl + Cl· + 100 kJ

3.Poništenje radikala

::2 Cl· → Cl<sub>2</sub> + 239 kJ
::CH<sub>3</sub>· + Cl· → CH<sub>3</sub>Cl + 339 kJ
::2 CH<sub>3</sub>· → CH<sub>3</sub>CH<sub>3</sub> + 347 kJ

==Primjena==
===Gorivo===
[[Datoteka:J85 ge 17a turbojet engine.jpg|mini|desno|300px|Plinska turbina]]
[[Datoteka:Carroagas.jpg|mini|desno|300px|Spremnik komprimiranog prirodnog plina u autu]] 
Metan je važno gorivo za proizvodnju električne struje u [[elektrana]]ma, ili za pogon [[Plinska turbina|plinskih turbina]] ili za grijanje pare u [[kotao|kotlovima]]. Ako usporedimo metan s drugim ugljikovodicima, koje upotrebljavamo kao [[goriva|gorivo]], metan stvara manje CO<sub>2</sub> po jedinici dobivene energije. S 891 kJ/mol, metan ima manju toplinu izgaranja, od svih drugih ugljikovodika, ali ako ga usporedimo s njegovom [[molekula]]rnom masom (16 g/mol), onda metan ima najveću toplinu izgaranja po jedinici mase (55,7 kJ/g), od svih ugljikovodika. U mnogim gradovima, zemni plin upotrebljavamo kao gradski plin za kuhanje i grijanje. Kao takav obično od zemnog ili prirodnog plina dobivamo energiju od 39 MJ/m<sup>3</sup>. 

Za pogon motornih vozila, gdje se upotrebljava u jednom od naziva '''CNG''' (engl. ''compressed natural gas'') ili ukapljen na temperaturi od -162 °C '''LNG''' (engl. ''liquefied natural gas''). Prednosti upotrebe prirodnog plina za pogon je u tome što motori pogonjeni prirodnim plinom ispuštaju za polovicu manje [[Zagađenje|štetnih plinova]] od odgovarajućih [[Dizelski motor|dizelskih motora]] koji ispunjavaju normu Euro 2. Osim toga, prednost mu se očituje i u činjenici nepostojanja krutih čestica u ispušnoj cijevi, buka je neusporedivo manja kao i niža cijena u odnosu na dizel ili benzin. Prirodni plin je važan i po tome da su autonomija kretanja i nosivost bitno veći nego kod ostalih alternativnih goriva. Budući da CNG ima visoku [[Oktanski broj|oktansku broj]] (120), upotrebljava se kod motora s [[Benzinski motor|Ottovim postupkom sagorijevanja]], a što ima nešto lošije iskorištenje u odnosu na [[dizel]], ali kako se upotrebljava u režimu siromašne mješavine razlike nisu velike.<ref> Düren Tina, Sarkisov Lev, Yaghi Omar M., Snurr Randall Q.: "Design of New Materials for Methane Storage", journal=Langmuir, 2004.</ref>

Istraživači u [[NASA]]-i pokušavaju prmijeniti metan za pogon [[raketa|raketnih]] motora. Prednost bi bila što bi se metan mogao pronaći na mnogim mjestima u Sunčevom sustavu, pa bi se mogao iskoristiti za povratak na Zemlju, s planeta ili mjeseca. Međutim, raketni motori na metan stvaraju potisak od 33 kN, što je jako daleko od potiska koji proizvodi [[Space Shuttle]], od 31 MN.<ref>[http://science.nasa.gov/headlines/y2007/04may_methaneblast.htm?list123532 Methane Blast] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090830040950/http://science.nasa.gov/headlines/y2007/04may_methaneblast.htm?list123532 |date=30. kolovoza 2009. }}, NASA, May 4, 2007</ref>

Nedavno, metan se počeo uspješno upotrebljavati za proizvodnju [[Električna energija|električne energije]] u jednom starom napuštenom [[rudnik]]u [[ugljen]]a. 

===Industrijska primjena===
Metan se primjenjuje u industrijskim kemijskim procesima i može se prevoziti kao ohlađena tekućina ili [[ukapljeni zemni plin]]. Drugi način prijevoza je kroz plinske cjevovode, gdje se metan kao glavni sastojak zemnog plina, ne mora hladiti. 

U kemijskoj industriji, metan je osnovna sirovina za dobivanje [[vodik]]a, [[metanol]]a, [[octena kiselina|octene kiseline]] i drugih kemikalija. Za proizvodnju bilo kojeg od tih proizvoda, metan se prvo treba pretvoriti u sintetički plin, a to je mješavina ugljikovog monoksida i vodika, postupkom katalitičkog parnog reformiranja metana, gdje kao [[katalizator]] služi [[nikal]], na visokim temperaturama od 700 °C do 1100 °C.

::<math>\mathrm{CH}_4 + \mathrm{H_2O} \xrightarrow[700-1100 \ \mathrm{^{\circ}C}]{\mathrm{Ni}} \mathrm{CO + 3H_2} </math>

Omjer između ugljikovog monoksida i vodika u sintetičkom plinu, može se podesiti s kemijskom reakcijom pomaka plina vodom.

::CO + H<sub>2</sub>O → CO<sub>2</sub> + H<sub>2</sub>

Metan služi i za proizvodnju [[Etin|acetilena ili etina]] (C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>), koji se dosta upotrebljava za tzv. autogeno [[zavarivanje]] kao gorivi plin u mješavini s kisikom. Metan služi i za proizvodnju [[kloroform]]a.

==Izvori metana==
[[Datoteka:Toisa Perseus&Discoverer Enterprise.jpg|mini|desno|300px|Nalazište zemnog ili prirodnog plina]]
[[Datoteka:Landfill Hawaii.jpg|mini|desno|300px|Izgaranje metana s odlagališta smeća, znatno bi doprinijelo smanjenju utjecaja stakleničkih plinova na globalno zagrijavanje]]
===Plinska polja===
Glavni način dobivanja metana je vađenje zemnog plina iz [[Geologija|geoloških]] nalazišta, koja se nazivaju plinska polja, u kojima se uz metan mogu naći i drugi složeniji ugljikovodici, a ponekad helij i dušik. U nalazištima, metan se stvorio raspadanjem organskih tvari bez prisutnosti kisika a ponekad dolazi duboko ispod Zemljine površine. Općenito, zemni plin se nalazi dublje i na većim temperaturama, od nalazišta [[nafta|nafte]]. 

U [[Jadransko more|Jadranu]] su istraživanja plinskih polja započela 1968., dok je komercijalna proizvodnja plina započela iskorištavanjem plinskog polja Ivana 1999. Od 2006. u Jadranu je 7 plinskih polja u pogonu.

Metan se dobiva u znatnim količinama na [[Odlagalište otpada|odlagalištima otpada]], raspadom organskog smeća.

===Zamjenski izvori===
Metan se može dobiti i s [[bioplin]]om, koji iskorištava [[vrenje]] organskih tvari bez prisutnosti kisika, kao što su gnoj,  otpadne vode, odlagališta otpada, poljoprivredni otpad. Metanski klatrati ili metanski led, na dnu oceana ispod sedimenata, je isto mogući izvor metana u budućnosti. Iz [[stoka|stočnih]] [[trbuh]]a godišnje dobivamo oko 16 % metana u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] ili 37 % metana stvorenog ljudskim djelovanjem.<ref> "Livestock’s Long Shadow–Environmental Issues and Options" [http://www.fao.org/docrep/010/a0701e/a0701e00.HTM], publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO), 2006.</ref>

Industrijski, metan se može dobiti od ugljikovog dioksida i vodika, ili ugljikovog monoksida i vodika, s kemijskim reakcijama kao što su [[Sabatierova reakcija]] ili Fischer-Tropschova reakcija (za složenije ugljikovodike). Metan se može dobiti i iz [[ugljen]]a, ili iz rudnika ugljena. 

==Metan u Zemljinoj atmosferi==
Metan se stvara na Zemljinoj površini, prije svega u zemlji, rijekama, jezerima, morima i u životinjskim trbusima. Uzlazne struje u tropima ga zatim dižu u [[stratosfera|stratosferu]]. Metan je u Zemljinoj atmosferi vrlo važan [[staklenički plinovi|staklenički plin]], jer ima 25 puta veće djelovanje na temperature od CO<sub>2</sub>, u razdoblju od 100 godina. Metan ima veliki utjecaj u kratkom razdoblju, budući se u prosjeku, nakon 8,4 godine raspadne. Zato ako gledamo utjecaj na globalno zagrijavanje u razdoblju od 20 godina, metan ima 72 puta veće djelovanje na temperature od CO<sub>2</sub>. Od početka industrijske revolucije do danas, od 1750. do danas koncentracija metana se povećala 150 % i doprinosi oko 20 % na toplinsko zračenje od svih stakleničkih plinova. Zato bi na primjer, izgaranje metana s [[Odlagalište otpada|odlagališta otpada]], znatno doprinijelo smanjenju utjecaja stakleničkih plinova na globalno zagrijavanje.<ref> "Improved Attribution of Climate Forcing to Emissions", 2009., Shindell D., Faluvegi G., Koch D. M., Schmidt G. A., Unger N., Bauer S. E., journal=Science</ref>

Velika je zabrinutost da će oslobađanje metana iz [[permafrost]]a na [[Arktik]]u, doprinijeti povećanom [[Globalno zatopljenje|globalnom zatopljenje]], kao i oslobađanje metana iz [[Metanski klatrat|metanskih klatrata]], s dna [[ocean]]a.<ref> [http://www.nsf.gov/news/news_summ.jsp?cntn_id=116532&org=NSF&from=news] "Methane Releases From Arctic Shelf May Be Much Larger and Faster Than Anticipated", publisher=National Science Foundation</ref>

==Metan izvan Zemljine atmosfere==
Metan je otkriven na nekoliko mjesta u [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]]. Najvjerojatnije je nastao procesima bez prisutnosti kisika. 
*[[Mjesec]] – ima ga u tragovima<ref> Stern S.A.: "The Lunar atmosphere: History, status, current problems, and context", journal = Rev. Geophys., 1999.</ref>
*[[Mars (planet)|Mars]] – u atmosferi ga ima oko 0,000001 %. 2009. NASA je pronašla neka mjesta, kao “ventili”, iz kojih izlazi metan.<ref> [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/01/15/AR2009011502222.html] "Mars Vents Methane in What Could Be Sign of Life", Washington Post, 2009.</ref>
*[[Jupiter (planet)|Jupiter]] - u atmosferi ga ima oko 0,3 %.
*[[Saturn (planet)|Saturn]] - u atmosferi ga ima oko 0,4 %.
**[[Japet (mjesec)|Japet]] 
**[[Titan (mjesec)|Titan]] - u atmosferi ga ima oko 1,6 % i na tisuće metanskih jezera je pronađeno. U višoj atmosferi je pronađen i acetilen.<ref>
 "The abundances of constituents of Titan’s atmosphere from the GCMS instrument on the Huygens probe", H. B. Niemann, journal= Nature, 2005.</ref>
**[[Enkelad (mjesec)|Enkelad]] - u atmosferi ga ima oko 1,7 %.
*[[Uran (planet)|Uran]] - u atmosferi ga ima oko 2,3 %.
**[[Ariel]] – vjeruje se da ga ima u površinskom ledu
**[[Miranda]]
**[[Oberon (mjesec)|Oberon]] – oko 20 % površinskog leda se sastoji od spojeva metana s dušikom i ugljikom
**[[Titanija]] - oko 20 % površinskog leda se sastoji od spojeva metana s dušikom i ugljikom
**[[Umbriel]] – metan je dio površinskog leda
*[[Neptun]] - u atmosferi ga ima oko 1,6 %
**Triton – ima vrlo rijetku atmosferu s metanom u tragovima
*[[Pluton]] – mjerenje spektroskopijom je pokazalo da ima metana u tragovima
**[[Haron (mjesec)|Haron]] – vjeruje se da je metan prisutan
*[[136199 Eris|Eris]] – infracrveno mjerenje je pokazalo prisutnost leda metana
*[[Halleyjev komet]]
*[[Komet Hyakutake]] – mjerenja sa Zemlje su pokazala prisutnost etana i metana <ref> Mumma M.J. "Detection of Abundant Ethane and Methane, Along with Carbon Monoxide and Water, in Comet C/1996 B2", journal=Science, 1996.</ref>
*[[Ekstrasolarni planeti|Ekstrasolarni planet]] HD 189733b – prvo otkriće organskih tvari izvan Sunčevog sustava, ali taj planet ima površinu na 700 ºC, tako da se vjeruje da prevladava ugljikov monoksid<ref>[http://space.newscientist.com/article/dn13303-organic-molecules-found-on-alien-world-for-first-time.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080213031405/http://space.newscientist.com/article/dn13303-organic-molecules-found-on-alien-world-for-first-time.html |date=13. veljače 2008. }} "Organic molecules found on alien world for first time", 2008., Stephen Battersby, 2008.</ref>
*[[Maglice]] ili nebule<ref> J. H. Lacy, J. S. Carr, N. J. Evans, II, F. Baas, J. M. Achtermann, J. F. Arens: "Discovery of interstellar methane&nbsp;— Observations of gaseous and solid CH4 absorption toward young stars in molecular clouds", journal=Astrophysical Journal, 1991.</ref>

==Ostali projekti ==
{{WProjekti
|commonscat     = Methane
|commonscathr   = Metan
}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Alkani]]