Vidi kôd stranice Marko Marulić

{{Članak tjedna (ikona)|6. tjedan 2024.}}
{{Infookvir književnik 
| Ime            = Marko Marulić
| boja           = #FFA500
| slika          = Marko Marulic bust - lighting fix.jpg 
| veličina       = 250px
| opis slike     = poprsje Marka Marulića, rad [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]
| puno ime       = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[18. kolovoza]] [[1450.]]<br>[[Split]]
| smrt           = [[5. siječnja]] [[1524.]]<br>[[Split]]
| zanimanje      = 
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = [[1477.]] – [[1523.]]
| vrsta          = 
| teme           = 
| period         = [[humanizam]]| 
| supruga        =
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = ''[[Judita (Marko Marulić)|Judita]]''<br>''[[Davidijada|Davidias]]''<br>''[[De institutione bene vivendi]]''<br>''[[Molitva suprotiva Turkom]]''
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}

'''Marko Marulić''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Marcus Marulus Spalatensis'') ([[Split]], [[18. kolovoza]] [[1450.]] – [[Split]], [[5. siječnja]] [[1524.]]) bio je [[hrvat]]ski [[književnik]] i kršćanski humanist, ''otac [[hrvatska književnost|hrvatske književnosti]]''. Često mu se dodijeva i [[etnik]] ''Splićanin''. Ostavio je bogat i raznovrstan opus, koji se odlikuje iznimnom književnom stilizacijom, znanjem i vještinom te sposobnošću prilagodbe raznovrsnoj čitateljskoj publici.<ref>[https://www.nsk.hr/sjecanje-na-marula-oca-hrvatske-knjizevnosti/ NSK – Sjećanje na Marula] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210920104843/https://www.nsk.hr/sjecanje-na-marula-oca-hrvatske-knjizevnosti/ |date=20. rujna 2021. }}, pristupljeno 4. siječnja 2013.</ref>

Većinu svojih djela pisao je na [[Latinski jezik|latinskome jeziku]], ali je ostavio i značajna djela na [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]] te nekoliko kratkih spisa na [[Talijanski jezik|talijanskome jeziku]]. U svojim latinskim djelima potpisuje se kao '''''Marcus Marulus Spalatensis''''' ili '''''Marcus Marulus Delmata''''', a u hrvatskim kao '''''Marko Pečenić'''''.<ref name="ProleksisMarulić">[http://proleksis.lzmk.hr/36559/ Proleksis – Marko Marulić], pristupljeno 5. studenoga 2013.</ref> Književni uzori bili su mu [[Biblija]], [[Starogrčka književnost|antička književnost]] i [[patrologija]].<ref name="HE">[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=39221 Hrvatska enciklopedija – Marko Marulić], pristupljeno 5. studenoga 2013.</ref> 

Prva uporaba riječi [[psihologija|''psihologija'']] pripisuje se Maruliću u njegovu djelu ''[[Psichiologia de ratione animae humanae]]''.<ref name="HE-psihologija">[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=39221 Hrvatska enciklopedija – psihologija], pristupljeno 21. srpnja 2021.</ref>

Vodi se kao [[sluga Božji]] [[Splitsko-makarska nadbiskupija|mjesne splitske Crkve]], a nadbiskup [[Frane Franić]] pokrenuo je za njega svojedobno [[beatifikacija|postupak beatifikacije]], koji je zbog neimenovanja postulatora još uvijek neaktivan. Veličinu Marulićeva stvaralaštva potvrđuje činjenica da je [[Thomas More]] čitao Marulićev ''Evanđelistar'' (1516.) u tamnici neposredno prije smrti te da je [[Franjo Saleški]] uvijek sa sobom nosio Marulićevo djelo ''Institucije'' (1506.).<ref>Grbić, Ines: Sin Crkve samo takav!, ''[[Glas Koncila]]'', br. 2360 (15. rujna 2019.)</ref>

Odlukom [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] 1996. godine [[22. travnja]] obilježava se kao [[Dan hrvatske knjige]] u spomen na Marka Marulića koji je na taj dan [[1501.]] godine dovršio ''[[Judita (Marko Marulić)|Juditu]]''.<ref>[https://narod.hr/kultura/dan-hrvatske-knjige-u-spomen-na-marka-marulica-pogledajte-virtualnu-izlozbu-nsk-o-ocu-hrvatske-knjizevnosti Dan hrvatske knjige u spomen na Marka Marulića: Pogledajte virtualnu izložbu NSK o ocu hrvatske književnosti] ''Narod'', 22. travnja 2020. (pristupljeno 13. lipnja 2020.)</ref> Odlukom Sabora [[2021.]] godina proglašena je ''Godinom Marka Marulića'' u spomen na petstogodišnjicu objave ''[[Judita (Marko Marulić)|Judite]]'',<ref>[https://www.sabor.hr/hr/press/priopcenja/hrvatski-sabor-donio-odluku-o-proglasenju-godine-marka-marulica Hrvatski sabor donio Odluku o proglašenju "Godine Marka Marulića"], sabor.hr, 12. travnja 2021., pristupljeno 18. siječnja 2024.</ref> te ''Godinom čitanja'' u Hrvatskoj.<ref>[https://mzo.gov.hr/vijesti/2021-godina-proglasena-godinom-citanja-u-hrvatskoj/4117 2021. godina proglašena Godinom čitanja u Hrvatskoj] [[Ministarstvo znanosti i obrazovanja]]. Pristupljeno 9. travnja 2021.</ref> [[Vlada Republike Hrvatske]] proglasila je [[2024.]] godinu ''Godinom Marka Marulića''.<ref>[https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/vlada-republike-hrvatske-2024-godinu-proglasila-godinom-marka-marulica/24982 Vlada Republike Hrvatske 2024. godinu proglasila „Godinom Marka Marulića“], ''min-kulture.gov.hr''. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Objavljeno 21. prosinca 2023.</ref>

== Životopis ==
[[Datoteka:Marko Marulic Split 0807.jpg|mini|Spomenik Marku Maruliću u Splitu. Svečano otkrivanje spomenika bilo je 26. srpnja 1925. povodom otvorenja željezničke pruge Zagreb – Split i održavanja velike Jadranske izložbe. Na postamentu je s prednje strane kipar [[Ivan Meštrović]] uklesao: ''Marko Marulić 1450. – 1524.'', a sa stražnje: ''Ivan Meštrović svoje djelo poklonio''.{{fusg|2}}]]
Marko Marulić rođen je 1450. godine u [[Splitsko plemstvo|splitskoj plemićkoj obitelji]] [[Marulići|Marulić]] koja se od [[1436.]] godine nazivala i Pecenić ili Pečenić.<ref>Kuzmanić, Mario-Nepo, str. 87.</ref> Oblik ''Marulić'' nalazi se u [[Judita (Marko Marulić)|''Juditi'']]. Negovi roditelji bili su Nikola i Dobrica rođena Obirtić (Alberti).<ref name="Marulianum">[http://www.ffzg.unizg.hr/klafil/croala/marulus/1112mm-kronologija.html ''Kronologija Marulićeva života i djela''], Croatiae Auctores Latini. Digitalizacija hrvatskih latinista, Marulianum - Centar za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga, Split, prosinac 2011., ffzg.unizg.hr, pristupljeno 9. studenoga 2021.</ref> Oba su mu roditelja bila pripadnici uglednih plemićkih obitelji. Marulić je bio najstariji od šestorice sinova i dviju kćeri. U Splitu je završio humanističku školu, no ne zna se točno gdje je studirao, prema nekim pretpostavkama u [[Sveučilište u Padovi|Padovi]]. Bavio se odvjetništvom u rodnome gradu i obavljao razne gradske dužnosti: egzaminatora (ispitivača){{fusg|1}}, sudca, izvršitelja oporuka, svjedoka pri nagodbama i ugovorima, zastupnika u parnicama i tužitelja.<ref name="Marulianum"/> Središnja je osoba splitskoga humanističkoga kruga.<ref name="ProleksisMarulić"/><ref name="HE"/>

O Marulićevim su se mladenačkim godinama stvorila dva oprečna mišljenja: s jedne je strane [[Frano Božićević|Frano Božićević Natalis]] u Marulićevu [[životopis]]u napisao da je u mladosti živio raskalašeno, dok je prema drugom gledištu Marulić od početka živio poluisposničkim životom. 

Bio je aktivan u pomaganju hrvatskim knezovima u borbi protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. I pjesnikovi pozivi na borbu protiv Turaka zrače hrvatskim rodoljubljem. [[Hrvati]] su mu glavni predstavnici borbe protiv Osmanlija pa poimence [[Mađari|Ugre]] i ne spominje u svojoj pjesmi ''Molitva suprotiva Turkom''. Povremeno je putovao u [[Venecija|Mletke]] i [[Rim]], a neko je vrijeme proveo na [[Šolta|Šolti]], u [[Nečujam|Nečujmu]], što u ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje|Ribanju i ribarskom prigovaranju]]'' spominje i [[Petar Hektorović]].

Marulića se naziva ocem hrvatske književnosti, učenim pjesnikom (''poeta doctus'') te kršćanskim pjesnikom (''poeta christianus''). Životopis mu je napisao [[Frano Božičević|Frano Božičević Natalis]], nazvan ''Vita Marci Maruli Spalatensis'' (hrv. ''Život Marka Marulića Splićanina'').

Umro je u Splitu 1524. godine, a pokopan je u splitskoj [[Franjevačka crkva i samostan sv. Frane u Splitu|crkvi sv. Frane]].

== Stvaralaštvo ==

=== Forma ===
Marulić preuzima [[srednji vijek|srednjovjekovne]] sadržaje, ali postavlja ih u nove oblike, vjerojatno utjecajem pokreta laičke pobožnosti, tzv. ''devotio moderna''. Marulićeva povezanost s hrvatskom srednjovjekovnom književnom baštinom očituje se u odjecima [[glagoljica|glagoljičke]] [[Pariška pjesmarica|Pariške pjesmarice]] u njegovim stihovima.<ref>Malić, Dragica, 2011.: [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100513 Odjeci najstarije hrvatske pjesmarice u Marulićevim stihovima] ''Colloquia Maruliana'' 20 (20): 75–102.</ref>

Jezik mu je splitska [[čakavsko narječje|čakavica]] s umjerenim [[staroslavenski jezik|staroslavizmima]], [[Dubrovnik|raguzeizmima]] i [[štokavsko narječje|štokavizmima]], dok [[latinski]] odražava srednjovjekovlje i u [[leksem|leksiku]] i u stilu. Djela su mu trojezična, s opusom na latinskom (80%), hrvatskom i [[talijanski jezik|talijanskom]] (3 pisma i 2 [[sonet]]a).

=== Tematika ===

Pisao je prozna i pjesnička djela na [[latinski jezik|latinskome]] i [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Kao [[kršćanstvo|kršćanski]] humanist nastojao je uskladiti [[antika|antičku]] mudrost i [[poetika|poetiku]] s [[biblija|biblijskim]] profetizmom i kršćanskom duhovnošću. U svojim djelima nadahnjivao se Biblijom i [[hagiografija|hagiografijom]], antičkim klasicima i crkvenim ocima, suvremenim zbivanjima i kršćanskim [[moral]]nim načelima. [[Europa|Europsku]], ali i svjetsku slavu stekao je duhovnim i moralističkim spisima na latinskom jeziku koji su u [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeću]] doživjeli brojna izdanja i prijevode i bili medu najčitanijim onodobnim duhovnim djelima. Glavni je predstavnik religioznog nadahnuća među [[humanizam|humanistima]].<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/dr-parlov-marko-marulic-je-sveti-sin-crkve-njegova-crkvenost-i-religioznost-namjerno-se-presucivala/ Dr. Parlov: „Marko Marulić je sveti sin Crkve! Njegova crkvenost i religioznost namjerno se prešućivala“] ''Hrvatska katolička mreža'', 3. rujna 2019. (pristupljeno 13. lipnja 2020.)</ref>

== Djela ==
[[Datoteka:Judita-str1.gif|thumb|Naslovnica prvog izdanja ''Judite''.]]
Marko Marulić u doba turskih napada na dalmatinske gradove piše djelo ''Judita,'' kojim želi ohrabriti Splićane i građane ostalih dalmatinskih gradova da se odupru osmanlijskoj opasnosti. Sredinom travnja [[2019.]] godine franjevci opservanti u samostanskoj knjižnici pronašli su trideset knjiga Marka Marulića, među njima i inkunabule (knjige tiskane do 1500. godine) iz osobne biblioteke Marka Marulića s njegovim bilješkama na marginama i nekoliko ilustracija. Nađeno je trideset inkunabula i knjiga tiskanih od [[1471.]] do [[1522.]] godine različita sadržaja: nekoliko izdanja Biblije, klasična rimska djela, izdanja s područja teologije, pravne znanosti, čak i medicine i dr. Uočio se i Marulićev sitnoslikarski dar jer su u knjigama pronađeni brojni crtani ukrasi, manicule i vitice, inicijali i dva veća crteža. Vijest je pred uskim krugom zainteresiranih štovatelja i stručnjaka za Marulovo djelo iznio Zvonko Pandžić. Djela su otkrivena nakon što se nedavno prije otkrića prionulo sistematizaciji knjižnica i arhiva u suradnji s Gradskom knjižnicom Marka Marulića. Dotad su djela bila klasificirana po sustavu veličine knjige, stare knjige, kodeksi i nova izdanja. Uime franjevaca opservanata bili su zaduženi fra Šime Škibola i Bernardin Škunca te jedna knjižničarka. Znali su da je Marulić oporučno samostanu na Poljudu ostavio nekoliko knjiga iz svoje knjižnice. Dolaskom Zvonka Pandžića mnogo se promijenilo, Pandžić je prema Marulićevu rukopisu na marginama otkrio da je mnogo više ostavljeno knjiga nego se mislilo te je zasad izdvojio trideset takvih volumena. Vjerojatno je nešto ostavio i konventualcima u crkvi sv. Frane na obali, gdje je bio pokopan, premda im nije oporučno ostavio građu.<ref>(): [https://kamenjar.com/senzacija-iz-poljudskog-samostana-pronadeno-30-knjiga-marka-marulica/ ''Senzacija iz poljudskog samostana: pronađeno 30 knjiga Marka Marulića''], Kamenjar.com. 19. travnja 2019. Pristupljeno 10. svibnja 2019.</ref>

=== Hrvatska djela===
[[Datoteka:Spomenik_Marku_Maruliću_u_Vukovaru.jpg|thumb|Spomenik Marku Maruliću ispred gimnazijske palače u [[Vukovar]]u, djelo [[Vasko Lipovac|Vaska Lipovca]].]]
[[Datoteka:Illustrated_page_from_the_second_edition_of_Judita_by_Marko_Marulić,_1522.jpg|thumb|Stranica iz drugog izdanja ''Judite'' iz 1522.]]
* ''[[Judita (Marko Marulić)|Judita]]'' (napisana [[1501.]], objavljena [[1521.]]), ''u versi haruacchi slozhena.'', religiozni je [[ep]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]] i [[čakavsko narječje|čakavskome narječju]], nadahnut [[Stari zavjet|starozavjetnom]] junakinjom [[judita|Juditom]], onodobnim zbivanjima ([[Osmansko Carstvo|osmanlijski]] prodor u hrvatske zemlje), a istodobno je i tumač [[kršćanstvo|kršćanskog]] svjetonazora. Marulić u Juditi spaja bibilijske motive zajedno s motivima kraja u kojemu živi (motiv kićenja splitskih žena u razdoblju u kojemu je on živio). Znameniti stih kojim je pisana Judita Marulić preuzima od ''starih poeta'', a način pisanja od starohrvatskih pisaca, tzv. ''začinjavaca''. 
* ''[[Suzana (Marko Marulić)|Suzana]]'' – [[Biblija|biblijska]] poema u 780 [[stih]]ova, na kraju djela spominje hrvatske knjige, a tematizira biblijsku priču [[babilon]]skoj [[Židov]]ki lažno optuženoj za preljub.
* ''[[Molitva suprotiva Turkom]]'' – pjesma u 172 dvostruko [[rima|rimovana]] [[dvanaesterac (stih)|dvanaesterca]] [[Osmansko Carstvo|protuturske]] tematike, napisana između [[1493.]] i [[1500.]] godine. U pjesmi je skriven [[akrostih]] ''Solus Deus potes nos liberare de tribulatione inimicorum Turcorum sua potentia infinita'', "Samo nas Bog, svojom svemoćnom rukom, može spasiti od nevolje naših neprijatelja Turaka", koji je otkrio [[Luko Paljetak]]. Pretpostavlja se da su na nj utjecali [[Juraj Šižgorić]] svojom ''Elegijom o pustošenju Šibenskog polja'' te srednjovjekovna pjesma ''Spasi, Marije, tvojih vjernih'' iz [[Tkonski zbornik|Tkonskog zbornika]]. Marulić je ovim djelom utjecao na [[Petar Zoranić|Zoranićeve]] ''Planine'' u kojima pjeva ''ganku pastira Marula'' aludirajući na Turce, zatim na [[Petar Lučić|Petra Lučića]] i djelo ''Molitva Bogu protiv Turkom'' te na [[Primož Trubar|Primoža Trubara]] i djelo ''Pjesni zuper Turke''.
* ''Tuženje grada Hjerosolima'' – lamenti protuturske tematike.
* ''Dobri nauci'', ''Divici Mariji'', ''Od uskarsa Isusova'', ''Utiha nesriće'' (dijaloška pjesma), ''Od uzvišenja Gospina'', ''Svrh muke Isukrstove'', ''Uredi duhovni'', ''Stumačenje Kata'' – nabožne i moralističke pjesme.
* ''Spovid koludric od sedam smartnih grihov'', ''Anka satira'', ''Poklad i korizma'' – svjetovna poezija, pjesme posvećene sestri Biri.
* ''Oficij Blažene Dive Marije'', ''Od naslidovanja Isukarstova'' – prijevodi s latinskog, potonji iz izvornika [[Toma Kempenski|Tome Kempenskog]], ''De imitatione Christi''.
* ''Govoren'je svetoga Bernarda od duše osujene'' – dramski tekst.
* dva pisma Katarini Obirtić – uz prozne dijelove u ''Juditi'', jedini prozni hrvatski tekstovi.
* ''Čten’je života i muke blaženoga i sfetoga Dujma'' – žića o životu [[Sveti Dujam|sv. Dujma]]
* ''Čten’je života i muke blaženoga Staša mučenika'' – žića o životu [[Sveti Anastazije|Svetog Anastazije (Staša)]]
* ''Čten’je prinesen’ja telez svetoga Staša i svetoga Dujma iz Solina grada u Split grad'' 
* Pjesma u čast sv. Lovrinca

==== Djela koja se obično pripisuju Maruliću ====
* ''Prikazanje historije svetoga Panucija'' – [[drama|dramski]] tekst kao adaptacija [[talijanski jezik|talijanskog]] predloška [[Feo Balcari|Fea Balcarija]].
* ''Skazan'je od nevoljnoga dne od suda ognjenoga'' – dramski tekst.

=== Latinska djela ===
[[Datoteka:MarkoMarulicLipovacSantiago.jpg|220px|minijatura|desno|Spomenik Marku Maruliću u Čileu, djelo Vaska Lipovca.]]
[[Datoteka:Spomenik Marku Maruliću u Kninu.JPG|thumb|mini|Spomenik Marku Maruliću u [[Knin]]u, djelo [[Slavomir Drinković|Slavomira Drinkovića]].]]
* ''Davidias'' ("[[Davidijada]]") [[religioznost|religiozni]] je junačko-[[povijest|povijesni]] [[ep]] u 14 knjiga sa 6765 [[heksametar]]a. Ep je napisan po [[Vergilije]]vu uzoru u klasičnom latinskom jeziku, s nekim primjesama biblijskog i [[vulgarni latinitet|srednjovjekovnog latiniteta]] i posjeduje znatne [[umjetnost|umjetničke]] kvalitete. U djelu spaja biblijske (priča o kralju [[David]]u) i [[antika|antičke]] motive, ali s izrazito kršćanskom tendencijom, pri čemu je cijelo djelo [[alegorija]]: David je Krist, a [[Šaul]] Židovi, a na kraju se djela nalazi ključ za otkrivanje analogije, ''Tropologica Davidias expositio''. Prvi je put izdana kasne [[1954.]] godine.
* ''De humilitate et gloria Christi'' ("[[O poniznosti i slavi Krista]]") – kristološka je rasprava iz [[1518.]] godine u kojem dokazuje Židovima da je [[Krist]] obećani [[Mesija]].
* ''De institutione bene vivendi per exempla sanctorum'' ("[[Pouke za čestit život prema primjerima svetaca]]") – moralistički je spis [[Biblija|biblijskoga]] i [[Hagiografija|hagiografskog]] nadahnuća, zbirka poučnih pričica i anegdota, religiozno, moralno i poučno djelo u šest knjiga iz [[1498.]] godine. To je njegovo u svijetu najprevođenije djelo, koje je za njegova života prevedeno čak i na [[japanski jezik]], a tiskano je šezdesetak puta (četiri puta za života).
* ''De ultimo Christi iudicio'' ("O posljednjem sudu Kristovu") – [[retorika|retorički]] najdotjeraniji Marulićev tekst, nastao oko [[1520.]] godine, a prvi je put izdano [[1901.]] godine.
* ''De veteris instrumenti viris illustribus commentarium'' ("[[Sažeti prikaz slavnih muževa Starog zavjeta]]") – kompendij je [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] iz [[1517.]] godine, prvi put izdano [[1901.]] godine.
* ''Dialogus de Hercule a Christocolis superato'' ("Dijalog o Herkulu kojega su nadvisili Kristovi štovatelji") – [[dijalog]] je nastao oko [[1519.]] godine, a tiskan je [[1524.]] godine. U dijalogu Pjesnik i Teolog raspravljaju o uporabi [[mitologija|mitologije]] ([[Heraklo]]) i alegorije u pjesništvu. U posveti se Marulić divi [[Erazmo Roterdamski|Erazmu Roterdamskom]].
* ''Epistola Marci Maruli Spalatensis ad Adrianum VI.'' ("Pismo Marka Marulića Splićanina Hadrijanu VI.") – pismo je [[Hadrijan VI.|Hadrijanu VI.]] kao apel za uspostavu sloge među [[katolicizam|katoličkim]] vladarima da se zajedno odupru [[Osmansko Carstvo|Turcima]].
* ''Evangelistarium'' ("[[Evanđelistar (Marko Marulić)|Evanđelistar]]")  – sustavna je moralistička rasprava u sedam knjiga, nastala u razdoblju od [[1480.]] do [[1500.]] godine, tiskana šezdesetak puta. U djelu se govori o [[etika|etičkim]] načelima i [[moral]]nim dužnostima kakva se očekuju od jednog kršćanina, a temelj su tri kreposti: [[vjera]], [[nada (osjećaj)|nada]] i [[ljubav]].

[[Datoteka:Marko_Marulic_Evangelistarium.jpg|desno|mini|220px| Naslovnica Evangelistariuma (Evanđelistara) iz 1571.]]

* ''Grata salutatrix'' – [[elegija|elegijska]] je [[poslanica]] [[Frano Božićević|Frani Božičeviću Natalisu]].
* ''In epigrammata priscorum commentarius'' – tumač starih natpisa nastao poslije [[1503.]] godine, posvećen [[Dmine Papalić|Dmini Papaliću]].
* ''In somnum diurnum'' – tužaljka je [[Frano Martinčić|Frani Martinčiću]].
* ''[[O djelima kraljeva Dalmacije i Hrvatske|Regum Dalmatiae et Croatiae gesta]]'' – slobodan je prijevod dijela ''[[Ljetopis Popa Dukljanina|Ljetopisa Popa Dukljanina]]'', tzv. ''Hrvatske kronike'', nastao [[1510.]], a prvi put izdan [[1666.]] godine, posvećen [[Dmine Papalić|Dmini Papaliću]].
* ''Repertorium'' ("Repertorij"), ''Multa et varia'' ("Sve i svašta") – izvadci su iz Biblije te antičkih i humanističkih djela, prvi put tiskani [[1998.]] godine.
* ''Quinquaginta parabolae'' ("Pedeset prispodoba") zbirka je pripovjedaka iz [[1510.]] godine posvećena [[Toma Niger|Tomi Nigeru]], a uzor su [[Novi zavjet|novozavjetne]] priče.
* ''Vita divi Hieronimi'' ("Život sv. Jeronima") – djelo iz [[1507.]] godine, a prvi je put izdana kasne [[1994.]] godine. Priložena mu je [[polemika|polemička]] rasprava protiv onih koji tvrde da je [[sveti Jeronim]] bio [[Talijan]].
* ''Marci Maruli eiusdem Epigrammata'' ("Epigrami", poznatiji kao "[[Glasgowski stihovi]]") – ciklus 141 epigrama nastajao kroz dulje vrijeme, otkriven tek 1995. godine u prijepisu, ''Hunterovom kodeksu'' u [[Glasgow]]u, a na hrvatski preveden i objavljen 1999. godine, zanimljiv zbog svojih počesto vulgarnih tema, inspiriranima [[Katul]]om i [[Ovidije]]m

Marulić je pisao i druge latinske pjesme: [[elegija|elegije]], [[epigram]]e, [[poslanica|poslanice]], [[stih]]ovane svetačke životopise, [[himna|himne]], čak i [[ljubav]]ne pjesme. Poznate su pjesme ''Carmen de doctrina'' u osamdesetak izdanja te ''Hymnus ad deum''.

=== Samo po naslovu poznata djela ===
* ''Psichiologia de ratione animae humanae'' ("[[Psihologija o temelju ljudske duše]]") – djelo je samo sačuvanog naslova iz popisa Marulićevih radova u [[Frano Božićević|Natalisovom]] popisu Marulićevih radova u knjizi ''Vita Marci Maruli Spalatensis''. Prema tomu sadržava prvo spominjanje termina ''[[psihologija]]'' u književnim izvorima,<ref name="Kruno Krstić">{{Citiranje časopisa |url=http://www.psihologija.hr/dokumenti/873Marko_Marulic_autor_je_imena_psihologija.doc |title=Marko Marulić - autor termina "psihologija" |author=[[Kruno Krstić]] |journal=Acta Instituti psychologici Universitatis zagrabiensis, br. 35-48, str. 7-13., 1964., Filozofski fakultet, Zagreb |archive-url=https://web.archive.org/web/20040727191204/http://www.psihologija.hr/dokumenti/873Marko_Marulic_autor_je_imena_psihologija.doc |pages=str. 4. |archive-date=27. srpnja 2004. |access-date=21. srpnja 2021.}}</ref> dakle čak šezdesetak godina prije [[Njemačka|njemačkog]] [[Filozofija|filozofa]] [[Rudolf Gockel|Rudolfa Gockela]] (Rudolf Goclenius, [[1590.]] godine, rabeći grčki alfabet),<ref name="HE-psihologija"/> kojeg se u literaturi obično spominje kao tvorca navedenog pojma.
* ''Quaestiones utriusque testamenti, de pace Italia carmen heroicum''

=== Prijevodi na druge jezike ===
* ''Judita'', na [[Engleski jezik|engleski]] (Henry R. Cooper Jr., 1991.), [[Mađarski jezik|mađarski]] (István Lőkös, 1999.), [[Talijanski jezik|talijanski]] (Luciana Borsetto, 2001.), [[Francuski jezik|francuski]] (Charles Béné, 2002.) i [[Litavski jezik|litavski]] (studenti kroatistike Sveučilišta u Vilniusu pod vodstvom Roberta Bebeka, 2007.).<ref name="Bratislav Lučin">Bratislav Lučin, [https://www.matica.hr/vijenac/699%20-%20700/marulova-plavca-nova-u-500-obljetnicu-prvotiska-uplovljava-razapetih-jedara-31120/ ''Juditin  jubilej: peta stoljetnica prvog izdanja (1521–2021). Marulova plavca nova u 500. obljetnicu prvotiska uplovljava razapetih jedara''], ''Vijenac'', br. 699 - 700, 17. prosinca 2020., pristupljeno 21. srpnja 2021.</ref>

== Prijevodi s drugih jezika ==
Na hrvatski je oko 1500. godine preveo djelo [[Toma Kempenac|Tome Kempenca]] ''[[Nasljeduj Krista]]'' pod naslovom ''Od naslidovan`ja Isukarstova i od pogarjen`ja tašćin segasvitnjih''.<ref>[https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=i&id=18199 Thomas a Kempis: Od naszleduvanya Kristussevoga: knige chetiri]:{{citat2|Marko Marulić prvi je oko 1500. preveo Tomu Kempenca na hrvatski jezik ("Od naslidovan`ja Isukarstova i od pogarjen`ja tašćin segasvitnjih" - faksimil prijevoda objavio je Književni krug Split 1989.).}}, Knjižnice grada Zagreba, digitalnezbirke.kgz.hr, pristupljeno 21. srpnja 2021.</ref>

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Evanđelistar_Marka_Marulića_Madrid1655.jpg|''Evanđelistar'' Marka Marulića, objavljen na španjolskom jeziku u Madridu, 1655.
Datoteka:Evanđelistar_Marka_Marulića.8.jpg|Stranica Marulićeva ''Evanđelistara'', s pribilješkama engleskoga kralja [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]], čuva se u Britanskoj knjižnici.
Datoteka:Marco_Marulo_1903_Ljetopis_društva_hrvatskih_književnika_za_1900-1903.jpg|Slika Marka Marulića u knjizi ''Ljetopis Društva hrvatskih književnika u Zagrebu: za godine 1900-1903: sa 7 slika''.
Datoteka:Zagreb - Spomenik Marko Marulić (30575859107).jpg|Spomenik na Marulićevu trgu u Zagrebu, djelo Vlade Radasa.
Datoteka:Marko_Marulić_1951_Yugoslavia_stamp.jpg|Poštanska marka s Marulićevim likom ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]], 1951.).
Datoteka:Spomen_ploca_Marku_Marulicu_HDA_090609.jpg|Spomen ploča ispod spomenika Marku Maruliću ispred zgrade [[Hrvatski državni arhiv|HDA]].
Datoteka:Skulptur_Julius-Morgenroth-Platz_(Wilmd)_Marco_Marulic_Slavomir_Drinkovicz_2000.jpg|Spomenik Marku Maruliću, djelo Slavomira Drinkovića (Julius-Morgenroth-Platz, [[Wilmersdorf]]).
Datoteka:2eur Marko Marulić naličje.jpg|Portret Marka Marulića na naličju [[Hrvatske eurokovanice#Prigodne kovanice 2 eura|hrvatske prigodne eurokovanice]] od 2€ 2024. godine.
</gallery>

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}''"(...) javni gradski službenik u srednjovjekovnim dalmatinskim komunama."''<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17177 egzaminator], enciklopedija.hr, pristupljeno 9. studenoga 2021.</ref> 
#{{fusd|2}}Talijani su ''"(...) za vrijeme okupacije Splita 1941. – 1943. Marulićevo ime na prednjoj strani postamenta prekrstili u '''Marco Marulo''', a natpis na stražnjoj strani "'''Ivan Meštrović svoje djelo poklonio'''" potpuno izbrisali. Poslije rata u Socijalističkoj Jugoslaviji obnovljen je natpis Marko Marulić, ali ne i spomen Meštrovića na poleđini, već su na tom mjestu umetnuti stihovi Ujevićeve pjesme '''Oproštaj''' (...)"''.<ref>Frano Baras, [https://www.gkmm.hr/stranica/devedeseti-rodendan-mestroviceva-marulica Devedeseti rođendan Meštrovićeva Marulića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210722005408/https://www.gkmm.hr/stranica/devedeseti-rodendan-mestroviceva-marulica |date=22. srpnja 2021. }}, [[Gradska knjižnica Marka Marulića|Gradska knjižnica Marka Marulića Split]], gkmm.hr, pristupljeno 22. srpnja 2021.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [https://hrcak.srce.hr/pretraga?q=Bibliografija+Marka+Maruli%C4%87a Bibliografije Marka Marulića], na [[Hrčak (portal)|Hrčku]]
* [https://hrcak.srce.hr/colloquia-maruliana ''Colloquia Maruliana''] Godišnjak Književnog kruga Split za proučavanje Marulićeva stvaralaštva
* Kuzmanić, Mario-Nepo. ''Splitski plemići, prezime i etnos'', Split, 1998. {{ISBN|953-163-106-9}}
* Marulić, Marko. ''Leksikon hrvatskih pisaca'', Školska knjiga, Zagreb, 2000.
* Pandžić, Zvonko. ''Nepoznata proza Marka Marulića. O novootkrivenim i novoatribuiranim hrvatskim rukopisima''. Zagreb, Tusculanae Editiones, 2009. {{ISBN|978-953-95144-6-2}}
* The National and University Library in Zagreb: ''Marko Marulić, ein europäischer Humanist – Marko Marulić, a European humanist''. Ed. Ivanka Stričević. Zagreb 2021. (Exhibition catalogue [[Zentralbibliothek Solothurn]], 2021). ISBN 978-953-500-207-9.
* Holt, Ian David. ''Die Rezeption von Marko Marulić am Beispiel der Stadt Solothurn zur Zeit der Reformation und Konfessionalisierung''. U: ''Colloquia Maruliana''. 31, 2022. ISSN 1332-3431, 1848–9613 (Online).

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Marko Marulić
|commonscathr   = Marko Marulić
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = Marko Marulić
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

=== Mrežne stranice ===
* Stjepan Krasić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=77819 Recenzija, Prikaz. K rješenju marulićevskoga pitanja. (''Filologija'', br. 54. Travanj 2010.)]
* [http://www.youtube.com/watch?v=cQ9CCiVSOYg Nepoznata proza Marka Marulića, Zvonko Pandžić, 2009 (00:32:43)]
* [http://www.hnk.ffzg.hr/marul.htm Hrvatski nacionalni korpus: pretraživa cjelokupna Marulićeva hrvatska djela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060106151001/http://www.hnk.ffzg.hr/marul.htm |date=6. siječnja 2006.}}
* Književni krug Split: [http://www.knjizevni-krug.hr/marulianum/mm_index.asp Marko Marulić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070319024825/http://www.knjizevni-krug.hr/marulianum/mm_index.asp |date=19. ožujka 2007. }}, [http://www.knjizevni-krug.hr/marulianum/index.asp Marulianum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303182358/http://www.knjizevni-krug.hr/marulianum/index.asp |date=3. ožujka 2016.}}
* [http://virtualna.nsk.hr/marulic/ Virtualna izložba Marko Marulić] NSK
* [http://marulianum.storia.unipd.it/ projekt VALMAR: Valorizzazione e recupero degli scritti e dei luoghi dell'umanista spalatino Marko Marulić/Marcus Marulus (talijanski, ali s bibliografijom Marulićevih djela, rukopisa i sekundarne literature te s nekim Marulićevim tekstovima u pdf formatu).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722063302/http://marulianum.storia.unipd.it/ |date=22. srpnja 2011.}}
* [http://www.croatianhistory.net/gif/marulg.jpg Marulićeva vlastoručna bilješka u inkunabuli "Transitus"] iz [http://www.croatianhistory.net/etf/kurziv.html Male početnice kurzivne glagoljice]

{{Renesansni književnici}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Marulić, Marko}}
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Renesansni književnici]]
[[Kategorija:Dalmatinsko komunalno plemstvo]]
[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]