Vidi kôd stranice Istarska ljestvica

{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Dvoglasno pjevanje i sviranje po istarskoj ljestvici
|slika = Istrian mode on C.png
|godina = 2009.
|regija = Europa i Sjeverna Amerika
|id = 00231
|ugroženost = velika
|poveznica = http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00231
|država = {{Z+X|HRV}} 
}}
'''Istarska [[glazbena ljestvica]]''' sastoji se od 6 tonova koji se nižu izmjenjivanjem polustupnjeva i cijelih stupnjeva.
S obzirom na to da se uvijek pjeva dvoglasno, dodan je drugi glas ispod. 
Napjevi se izvode dakle dvoglasno, ali u netemperiranim intervalima (malo manji od male terce ili malo veći od velike sekste).

|D  |C# D E F G G# |

|H#|C H C# D E F   |

Predtakt ukazuje na vođicu u donjem glasu koja se pjeva samo u kadenci (kraju napjeva).
Koristi se ne samo u [[Istra|Istri]], nego i na [[Kvarner]]u, [[kvarnerski otoci|kvarnerskim otocima]] i još nekim kvarnerskim mjestima.

Fiksirao ju je i zapisao [[Ivan Matetić Ronjgov]]. On je [[1925.]] godine objavio radove ''O istarskoj ljestvici'' i ''O bilježenju istarskih popijevki'' da bi tome godinu dana kasnije dodao raspravu ''Još o bilježenju istarskih popijevki''.
Njegova vokalna djela nastala su kasnije.

Ronjgov je zabilježio 4 razine temperacije:

1. E F G A H C (izmijenjena)                                                                                                        2. E F G A Hb C                                                                                                                    3. E F G Ab Hb C                                                                                                                 4. E F G Ab Hb Cb (najbliža osnovnom obliku)

pokušavajući snizilicama dočarati odmak od jednakotonske temperacije.

==Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja==

Dvoglasje tijesnih intervala [[Istra|Istre]] i [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] kompleksan je stil [[folklor]]ne glazbe koja se temelji na dvoglasju specifično ugođenih tonskih odnosa te karakterističnoj boji tona koji se kod vokalne glazbe postiže snažnim pjevanjem dijelomice kroz nos.<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5229 Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja] na kulture.hr</ref> Neobični intervalski razmaci unutar ljestvice rezultiraju neobičnim intervalima u dvoglasju, bliskima terci ili seksti. Osnovni oblik ljestvice ima okvir čistoga intervala kvinte, tj. enharmonijski smanjene sekste, a oblik ljestvice koji se koristi u Puli i okolici ima okvir male sekste.

Često tijekom izvođenja u obje dionice dolazi do improvizacije i varijacije, no, unisono završeci ili završeci u oktavi ostaju strogo pravilo (ovu karakteristiku možemo svakako uočiti i kod stila ''[[bugarenje]]'' bez obzira na to što se donja dionica dodatno spusti za sekundu ili malu tercu). Metroritamska, formalna struktura i struktura teksta kreću se od jednostavnih do vrlo složenih obrazaca, a specifičan je odnos glazbe i teksta.

Tipični instrumenti koji prate ovo pjevanje su [[sopile]] (koje se sviraju u paru), [[gajde]], [[flauta]] i [[frula]] [[tambura]]. Nastalo je nekoliko stilova pjevanja u različitim krajevima, tako npr. u ''[[kanat]]u'' drugi glas je zamijenjen malim sopilama, a u ''[[tarankanje|tarankanju]]'' riječi su zamijenjene slogovima (najčešće ta-na-na, ta-ra-ran, i sl.) koji imitiraju zvuk frule.<ref>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00231 Dvoglasno pjevanje istarske ljestvice] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}}</ref>

Neuspješni su pokušaji Ministarstva kulture RH da se dvoglasje zaštiti pri [[UNESCO]]-u kao [[nematerijalna svjetska baština|nematerijalnu kulturnu baštinu]] ([http://www.unesco.org/culture/ich/doc/src/00231-community_consent.pdf]) jer se njihova analiza prije svega odnosi na izvođača, odnosno instrument, a ne akustičke posebitosti koje se mogu izvoditi i na drugim, neistarskim instrumentima. Ljestvica je akustički neistražena i najstariji (najvažniji i najposebniji) oblik njene ugodbe brzo nestaje pod utjecajem talijanske glazbe i masovnih medija. 

God. 2009. Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici je upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis nematerijalne svjetske baštine u Europi]]. Ova tradicija je još uvijek živa i dio svakodnevnog života Istre i Hrvatskog primorja, te se često izvodi na svadbama, javnim i obiteljskim okupljanima i vjerskim službama. Tako postoji stotinjak izvrsnih pjevača i desetine izrađivača instrumenata koji su ovu tradiciju baštinili od svojih predaka. Danas su većinom povezani u amaterska folklorna društva, raširena u cijelom području gdje se izvodi.

==Poveznice==
* [[Hrvatska kulturna baština]]
* [[Nematerijalna kulturna baština]]
* [[Nematerijalna svjetska baština]]

==Izvori==
{{izvori}}
{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Hrvatska nematerijalna svjetska baština]]
[[Kategorija:Istra]]
[[Kategorija:Solfeggio]]