Vidi kôd stranice Benin

{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Republika Benin |
  izvorno_ime                 = République du Bénin|
  ime_genitiv                 = Benina |
  eng_ime                     = Benin |
  zastava                     = Flag of Benin.svg |
  grb                         = Coat of arms of Benin.svg |
  službeni_jezik = [[francuski jezik|francuski]] |
  glavni_grad                 = [[Porto-Novo]], [[Cotonou]]<sup>1</sup> |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = Predsjednik |
  predstavnik_države_osoba    = [[Patrice Talon]] |
  površina_poredak            = 99 |
  površina                    = 112.622 |
  vode                        = 1,8 |
  stanovništvo_poredak        = 94 |
  stanovništvo                = 8.791.832 |
  godina_popisa               = 2009. |
  gustoća_stanovništva        = 78,1 |
  neovisnost                  = Od [[Francuska|Francuske]] [[1. kolovoza]] [[1960.]] |
  valuta                      = [[CFA franak]] |
  stoti_dio_valute            = 100 centima |
  vremenska_zona              = +1 |
  himna                       = [[L'Aube Nouvelle]] |
  internetski_nastavak        = .bj |
  pozivni_broj                = +229 |
  komentar                    = <small>'''(1)''' Cotonou je sjedište vlade, a Porto-Novo službeni glavni grad.</small>  |
  moto = 
}}

'''Republika Benin''' je država u zapadnoj [[Afrika|Africi]], do [[1975.]] zvana '''Dahomej'''. Na jugu izlazi na [[Beninski zaljev]], dio većeg [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]] i [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]]. Na zapadu graniči s [[Togo]]m, na sjeveru s [[Burkina Faso|Burkinom Faso]] i [[Niger]]om te na istoku s [[Nigerija|Nigerijom]].

Benin ima površinu 112 622 km<sup>2</sup> i ima oko 8 791 832 stanovnika (2009.). Glavni grad Benina je [[Porto-Novo]], dok se sjedište vlasti nalazi u gradu [[Cotonou]]. Benin nekadašnja [[francuska]] kolonija postao je samostalna država 1. kolovoza 1960. Demokratsku vladu između 1960. i 1972., zamijenila je marksističko-lenjinistička diktatura od 1972. sve do višestranačkih izbora 1991. i ponovne uspostave demokracije. 

== Povijest ==
Do europske kolonizacije na području Benina nalazilo se nekoliko moćnih država (Allada na jugu i Nikki na sjeveru, a kasnije i Dahomey) koje su značajne prihode ostvarivale u trgovini robljem, uglavnom ratnim zarobljenicima. Kraljevstvo Dahomej (Dahomey) nastalo je miješanjem etničkih skupina na ravnici Abomey.
Prema nekim teorijama trgovina roblja u tom dijelu Afrike uzrokovala je bijeg i seljenje različitih skupina u područje ravnice, među kojima je bila i Aja (skupina Gbe naroda) za koje se smatra da su osnovali kraljevstvo, koja se je pomiješala s lokalnim Fon narodom (skupina plemena Gbe), te je tako nastala nova etnička skupina Dahomej.

Kraljevstvo Dahomej bilo je poznato po svojoj tradiciji. Mladi dječaci su od najranije dobi služili starijim vojnicima i učili vojne običaje, a posebno je bila poznata "Ahosi" ("naše majke") elitna jedinica žena, koje su europski istraživači nazivali "Amazonkama Dahomeja". Zarobljenike iz svojih vojnih pothvata su prodavali u roblje i dijelom ih prema običajima ritualno pogubljivali. Pogubljivanja i zabrana transatlantske trgovine robljem dovela je do smanjenja zarade i slabljenja kraljevstva, pa su tako od 1885. portugalski trgovački brodovi napustili priobalno područje i trgovinu.

Prije europske kolonizacije, beninski kraljevi održavali su svake godine orgije s ljudskim žrtvama, poznate pod imenom "običaji". Žrtve su obično omamili pa ih pribijali na [[križ]]. [[Richard Burton]], koji je imao čelo boga i usta vraga, jedva je živ utekao iz Benina [[1865.]] godine. Grad je plivao u [[krv]]i, dvorište su popločavali [[lubanja]]ma, a omiljeno jelo u osobitim svečanim prilikama bilo je ljudsko [[srce]]. Većina umjetničkih beninskih kipova opljačkana je nakon britanskog pohoda [[1897.]], te rasuta po cijelom svijetu. Muzej u [[Lagos]]u otkupio je ranih [[1950-ih]] dva [[leopard]]a iz [[bronca|bronce]] za 25 000 [[američki dolar|američkih dolara]].<ref>John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 547–548.</ref>

Krajem 19. stoljeća [[Francuska]] je iskoristila slabljenje kraljevstva, te ugovorima o zaštiti i kolonijalnim ratovima pretvorila Benin u svoju koloniju pod nazivom Francuski Dahomej, koja je bila dio kolonije Francuska Zapadna Afrika. Godine 1958. Dahomej je stekao autonomiju, a 1960. i neovisnost. 

Nakon pune neovisnosti [[1960.]] do koje je doveo [[Hubert Maga]] došlo je do podjela u oslobodilačkom pokretu i brojnih državnih udara iz kojih je kao pobjednik [[1972.]] izašao bojnik [[Mathieu Kérékou]]. Novi je predsjednik uveo politiku utemeljenu na marksizmu-lenjinizmu s nacionalizacijama i planiranom ekonomijom. Godine [[1991.]] Kérékou je poražen na izborima i postao je prvi crni afrički predsjednik koji je mirno sišao s vlasti nakon izbornog poraza. Vratio se na vlast nakon pobjede na izborima [[1996.]]

Nakon ponovne pobjede 2001. Kérékou se nije kandidirao na izborima 2006., te su ga mnogi hvalili što nije pokušao promijeniti ustav kako bi dobio mogućnost ostanka na vlasti. Na izborima 2006. pobijedio je [[Yayi Boni]].

== Zemljopis ==
Zemlja je izdužena u smjeru sjever-jug između rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] i Beninskog zaljeva. Reljef Benina je uglavnom ravan ili brežuljkast. Najviši vrh je Mont Sokbaro, visok 658 m. Većina stanovnika živi u obalnim nizinama na jugu gdje se nalaze i veći gradovi među kojima se ističu [[Cotonou]] (najveći u državi) i službena prijestolnica [[Porto-Novo]]. Sjever zemlje čine [[Savana|savane]] i sušne uzvisine.

Klima u Beninu je vruća i vlažna, godišnji prosjek padalina za obalni dio je oko 360 mm. U gradu Cotonou najviša prosječna temperatura je 31°C, dok je najniža 24°C. Benin ima dva vlažna i dva suha vremenska razdoblja godišnje. Glavno kišno razdoblje je od travnja do srpnja, a kraće je od kasnog rujna do studenoga. Glavno suho razdoblje je od prosinca do travnja, dok je kraće suho i hladnije razdoblje od srpnja od rujna.

Prema sjeveru zemlje rastu razlike u temperaturi, preko [[savana]] prema [[Sahel]]u. Suh vjetar koji puše iz [[Sahara|Sahare]] koji se zove "Harmattan" puše od prosinca do ožujka, a od njega sva zelena vegetacija savane posmeđi, a nebom čitave zemlje kreće se tanak sloj prašine, čemu pridonosi i to što poljoprivrednici u to vrijeme pale korov na svojim njivama.

=== Politička podjela ===
[[Datoteka:Benin departments named.png|mini|220px|desno|Okruzi Benina.]]
'''Benin''' je podijeljena na 12 [[okrug]]a ([[francuski|fra.]]: ''départements''), koji su dalje podijeljeni u ukupno 77 općina ([[francuski|fra.]]: ''communes''). Godine 1999., prijašnjih šest okruga podijeljeni su svaki na dva, tako da ukupno danas postoje 12. Glavni gradovi pojedinih okruga još nisu određeni:
{{stupci|4|
#[[Okrug Alibori|Alibori]]{{newdsm|x n}}
#[[Okrug Atakora|Atakora]]
#[[Okrug Atlantique|Atlantique]]
#[[Okrug Borgou|Borgou]]
#[[Okrug Collines|Collines]]
#[[Okrug Donga|Donga]]
#[[Okrug Kouffo|Kouffo]]
#[[Okrug Littoral|Littoral]]
#[[Okrug Mono|Mono]]
#[[Okrug Ouémé|Ouémé]]
#[[Okrug Plateau|Plateau]]
#[[Okrug Zou|Zou]]
}}

== Stanovništvo ==
Najbrojnija [[Etničke grupe Benina|etnička grupa]] je narod Fon (oko 50%) koji živi na jugu. Osim njega, u Beninu žive pripadnici još oko 40 etničkih skupina, među kojima su veće Aja, [[Yoruba]], Somba i Bariba. [[Francuski jezik|Francuski]] je jezik međusobne komunikacije. Najrasprostranjenije religije su [[Animizam]] (50%), [[Kršćanstvo]] (30%) i [[Islam]] (20%).

== Ekonomija ==
Ekonomija Benina je nerazvijena, a bazira se na poljoprivredi, proizvodnji pamuka, te regionalnoj trgovini. Pamuk je glavni izvozni proizvod. U planu je privlačenje stranih investicija, te razvoj turizma.

== Promet ==
Značajna morska luka za međunarodni promet je [[Cotonou]], ujedno i jedina međunarodna zračna luka. Asfaltiranim cestama Benin je povezan sa susjednim državama, zemlja je prekrivena signalom različitih mobilnih operatera, a u nekim dijelovima zemlje dostupna je i ADSL usluga. 

== Gospodarstvo ==
Beninsko je gospodarstvo slabo razvijeno i temelji se na poljoprivredi za vlastitu potrošnju, uzgoju pamuka i regionalnoj trgovini. [[BDP]] je u 2004. bio oko 1.200 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.

== Religije ==
Prema popisu iz 2002.g. 42,8% stanovništva Benina su [[kršćani]] (27,1% rimokatolici, 5% celestijalna crkva Krista, 3,2% metodisti, 7,5% ostale kršćanske vjere), 24,4% su [[muslimani]], 17,3% prakticiraju [[Vudu]], 6% su ostale tradicionalne lokalne religiozne skupine, 1,9% ostale religijske skupine i 6,5% tvrdi da nema religijskih uvjerenja.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Afrika}}
{{Frankofonija}}
{{OIK}}
{{Mrva-država}}
[[Kategorija:Benin| ]]