Ejakulat

Sperma (od grčke riječi σπέρμα, spérma, što znači sjeme) ili ejakulat (od latinske riječi eiaculari: izbaciti, odnosno eiaculatum: ono što je izbačeno) mutna je mliječnobijela do blijedožuta tekućina koja se pod određenim uvjetima izbacuje iz sjemenih puteva, a sastoji se od spermija, sekreta spolnih žlijezda i sekreta epididimisa. U pravilu se izbacuje kroz vanjski otvor mokraćne cijevi, a rjeđe u mokraćni mjehur. Izbacuje se najčešće za vrijeme spolnog odnosa ili za vrijeme samozadovoljavanja. No i u snu može doći do ejakulacije sperme, (polucije), obično kada snovi imaju seksualni sadržaj.

Ljudska sperma (ejakulat) na petrijevoj zdjelici

Opis

Neposredno nakon izljeva, sperma je gusta (koagulirana), ljepljiva tekućina specifičnog mirisa (najbliže je mirisu cvijeta kestena) i lužnatog okusa. Djelovanjem enzima likvefakcija tj. razgradnja koaguluma (razvodnjavanje) je obično završeno nakon 30 minuta. Ukupni je volumen humanog ejakulata vrlo promjenjiv, uglavnom od 1,5 do 6 ml (u prosjeku pola do jedne čajne žlice), u njemu se nalazi oko 50 milijuna spermija, a pH vrijednost ejakulata je između 7,2 - 8,2.

Iako je muškarac plodan tijekom cijele godine, koncentracija i broj spermija se mijenjaju kroz godinu. Sperma je najkvalitetnija između veljače i svibnja, a najslabija u rujnu.

Veći dio sperme čine izlučevine sjemenih mjehurića (60%), prostate (20%) te Cowperovih i Littreovih žlijezda, koje štite spermije od štetnih utjecaja i omogućavaju im kretanje i oplodnju jajne stanice. Prije sjemena iz mokraćne cijevi izlazi sekret tih dvaju žlijezda (0,1-0,2 ml), nakon toga prostatički sekret (0,5 ml), a spermiji (muške spolne stanice) čine samo jedan posto ejakulata.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Ejakulat koji govori o seksualnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.