Slavenski kalendar

U selu Lepesovki, u Volinjskoj oblasti u zapadnoj Ukrajini, ruski arheolozi Tihonova i Hvajko su 1958. godine pronašli staro slavensko svetište, u čijem su oltaru sačuvane dvije glinene posude iz 2. – 4. stoljeća na kojima je utisnut slavenski kalendar toga vremena. U selu Romaški, južno od Kijeva, u nalazištu je bio vrč iz 4. stoljeća, na kojem je također naslikan kalendar.

Slavenski kalendar

Ovaj članak ili odlomak izgleda kao esej. (rasprava)Pomozite popraviti ovaj članak prema pravilima i smjernicama Wikipedije tako da stilski i sadržajno bude primjeren enciklopediji.

Pronađeni kalendar u Lepesovki imao je svojevrsne crte i reze, čineći zagonetnu i složenu ornamentiku znakova i crteža. Ruski arheolog i povjesničar Boris Aleksandrovič Ribakov ga je odgonetnuo. Na kalendaru u Lepesovki je godina podijeljena na dvanaest razdoblja, s uočljivim simbolima vatre i sunca, s razvidnom razdiobom na godišnja doba i naznakama solsticija, s dvanaest mjeseci u kojima su poslovi i dani usklađeni s prirodnim pogodnostima (oranje, sjetva, žetva, lov, gajenje bilja), uz točno naznačenje nadnevaka praznika.

Nazivi dana

Vjeruje se da su Slaveni imali tjedan od šest dana i da su znali za pet radnih dana i jedan neradni dan, koje su nazvali: nedjelja, ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak i petak. Nedjelja je imala posebnu ulogu, a radni dani su nosili imena po rednim brojevima, kako su dolazili nakon nedjelje.

Nazivi dana u tjednu:

• nedjelja – dan kada se ne radi, "ne dela", neradni dan;
• ponedjeljak – dan nakon nedjelje, dan "po nedjelji", prvi dan u tjednu;
• utorak – "vtori" dan, drugi dan u tjednu;
• srijeda – "sreda" – sredina, srednji dan u tjednu;
• četvrtak – četvrti dan;
• petak – peti dan.

Sedmodnevni tjedan slavenski narodi počinju rabiti tek prelaskom na kršćanstvo te se tada pojavljuje i naziv za šesti dan u tjednu: subota. Ova riječ potječe od hebrejske riječi "sabat".

Današnji nazivi za dane u Slavena su se prvo javili kod Južnih Slavena, u tadašnjem Bizantu, da bi se vremenom, preko Bugarske, Slovačke i Češke, proširili i među ostalim slavenskim narodima.

Hrvatski	Ruski	Slovački	Poljski
Nedjelja	Воскресенье	Nedel'a	Niedziela
Ponedjeljak	Понедельник	Pondelok	Poniedziałek
Utorak	Вторник	Utorok	Wtorek
Srijeda	Среда	Sreda	Środa
Četvrtak	Четверг	Štvrtok	Czwartek
Petak	Пятница	Piatok	Piątek
Subota	Суббота	Sobota	Sobota

U Slavena je svaki dan u tjednu imao boga zaštitnika:

• utorak – Prov^{[nepostojeći bog?]}, bog posvećenih hrastova,
• četvrtak – Perun, bog groma,
• petak – božica Mokoš

Nazivi mjeseci

Pretpostavlja se da su Slaveni znali samo za šest dana u tjednu, i da je jedan mjesec sadržavao pet tjedana po šest dana tj. trideset dana. Ovo se veoma dobro slagalo s razdobljem izmjene svih četiriju mjesečevih mijena, koje traje 29,53 dana.

Nazivi za mjesece bili su u vezi s prirodnim pojavama. Pošto Slaveni žive na velikim razdaljinama jedni od drugih, dolazilo je do toga da je mjesec "lipanj" u Hrvata šesti, a u Poljaka sedmi mjesec u godini, zato što lipa cvjeta mjesec dana ranije na jugu nego na sjeveru Europe. Također, isto je i za mjesece "travanj" i "listopad" zato što na jugu ranije dolazi proljeće i ostalih godišnjih doba nego na sjeveru.

Stari nazivi za mjesece u godini koji su se zadržali u slavenskim jezicima :

	Lužičkosrpski	Ukrajinski	Češki	Bjeloruski	Hrvatski	Poljski
1.	Wulki rožk	Січень	Leden	Студзень	Siječanj	Styczeń
2.	Maly rožk	Лютий	Únor	Люты	Veljača	Luty
3.	Naletnik	Березень	Březen	Сакавік	Ožujak	Marzec
4.	Jutrownik	Квітень	Duben	Красавік	Travanj	Kwiecień
5.	Rožownik	Травень	Květen	Май	Svibanj	Maj
6.	Smažnik	Червень	Červen	Чэрвень	Lipanj	Czerwiec
7.	Pražnik	Липень	Červenec	Лiпень	Srpanj	Lipiec
8.	Žnjenc	Серпень	Srpen	Жнiвень	Kolovoz	Sierpień
9.	Požnjenc	Вересень	Září	Верасень	Rujan	Wrzesień
10.	Winowc	Жовтень	Říjen	Кастрычнік	Listopad	Październik
11.	Nazymnik	Листопад	Listopad	Лістапад	Studeni	Listopad
12.	Hodownik	Грудень	Prosinec	Снежань	Prosinac	Grudzień

Nazivi za mjesece u Slavena:

• ljuti – vrijeme opakih mećava i ljutih mrazeva,
• golemi mjesec, veljača – vrijeme velike hladnoće i smetova,
• mežnik – vrijeme razmeđavanja zime i proljeća,
• bokogrej – vrijeme kada se sa sunčane strane, s boka, počinje osjećati toplina,
• suhi – vrijeme u kojem su mraz i vjetar stvrdli i osušili sve,
• protaljnik – vrijeme kada se na tlu ukazuju prokopnine,
• letnik – vrijeme proljetnog otopljavanja,
• žarki – vrijeme žega i omare,
• gruden – vrijeme stvrdnjavanja zemlje i stvaranja grumenja, gruda, po njivama i putevima,
• grjaznik – vrijeme blata i kaljuža zbog padalina,
• studen – vrijeme hladne i zimomorne pozne jeseni,
• snežanj – vrijeme snijega i smetova,
• prosinac, prosinec – kada lijepo vrijeme prosjenjuje, prosijava, kada se već lijepi dani pojavljuju i, najprije mjestimično, nakon jesenskih magli i zimske tmurne oblačnosti, ukazuje se nebeska vedrina,
• berezen, sakavik – vrijeme kada breze i drveće, s početkom proljeća i otopljavanjem, počinju lučiti sokove,
• biljar, travenj, cvetanj, kvitanj, svibanj, lažitrava – vrijeme bujnog rasta i cvjetanja trava i grmlja,
• lipenj – dani miomirisnog cvjetanja lipe,
• trešnjar, čerešnjar – vrijeme dozrijevanja prvih voćnih plodova,
• crvenik, rujen – preodevanje šume u zlatastu i rumenu jesen,
• veresenj – vrijeme upadljivosti vrijeska, niske drvenaste biljke, malih listova i ljubičasta cvijeta, vječno zelene šibljike, rasprostranjene u Polesju i brdskim predjelima,
• žovtenj, listopad, šumopad – vrijeme kada lišće žuti, opada i gora ogoljuje;
• derikoža – vrijeme uništavanja stoke zbog nedostatka hrane na kraju zime,
• izok – vrijeme pojavljivanja kukaca i oglašavanja cvrčkova,
• červenj – vrijeme crva, gusjenica i larvi pčela,
• zarev – vrijeme revanja ili rike jelena,
• sečenj – vrijeme najpogodnije da se drveće sječe, jer tada ne luči sokove, da se zemlja privede za usjeve, što govori i naziv
• berezozol – vrijeme sječe, krčenja breza i pretvaranja njihovih panjeva i korijenja u pepeo (paljevinska zemljoradnja),
• serpenj, žnjiven, žetvar – vrijeme žetve,
• gumnik, kolovoz – vrijeme kada se ljetina odvozi s njiva i žito vrše na gumnu,
• grozdober – vrijeme berbe vinograda, veresenj, kastričnik,
• pazdernik – vrijeme mlaćenja konoplje i lana i izvlačenja vlakana za pređu (vresat: mlatiti, kostrika: konoplja, pozder: usitnjena drvenasta stabljika konoplje),
• kaledar – vrijeme kretanja obrednih povorki ususret novom ljetu,
• koložeg – vrijeme paljenja vatri za pojačanje snage zimskog sunca,
• svadebnik – vrijeme svadbovanja.

Literatura

• Mile Nedeljković: Zimski znak vatre, letnji znak Sunca i Perunova munja  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. lipnja 2008. (Wayback Machine), Srpsko nasleđe, Istorijske sveske br. 9, 1998.
• Jaroslav Francisti: Kalendar i merenje vremena  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. veljače 2008. (Wayback Machine), NIŠRO Dnevnik, Novi Sad, 1982.
• Narodni nazivi za mesece u godini  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. veljače 2008. (Wayback Machine)
• Slavic Myth and Religion
• Slavic Pagan Holidays
• Slavic Pagan Kalendar